Ferdelji Vladimir

21.07.2012

Slobodna Dalmacija

Tweet

Je li Vam žao što tada niste prešutjeli, je li Vlada postala hrabrija? 
- Danas je jasno da je nivo reformi koji su odabrali preslab. Okrenut je nešto oštrije u dijelu restrikcija ištednje ali je potpuno neefikasan u onom važnijem smjeru, a to su reindustrijalizacija, pokretanje proizvodnje i stvaranje novih vrijednosti. Tu nije napravljeno ništa. Za to treba ne samo hrabrosti nego i znanja i svojimizborom principa kadroviranja Vlada je pokazala da je spremna nastaviti ono što je prošla vlada radila, a to znači poslušnima dodijeliti ključna mjesta na kojima su potrebne vještine vrlo visokog nivoa, tako da ne možemo očekivati da će upravljanje državnom imovinom koja pokriva 50 posto resursa biti uspješnije. Ključni elementi promjena nisu uopće dotaknuti, nije dotaknut terirorijalni preustroj i monetarna politika, ono što može pokrenuti društvo. Nije mi žao što sam to rekao, mislim da sam javnosti navrijeme pokazao što se radi i svi koji imaju malo soli u glavi mogli su to pratiti ovih šest mjeseci. 

Ovih je dana iz Vlade poručeno da će procjenu rasta BDP-a spustiti s 0,8 na 0,2 posto. Kako to komentirate? 
- Te procjene nisu bazirane ni na kakvim normalnim pokazateljima, nego su na procjenama PR-stručnjaka o tome što treba reći. Prošla vlada bila je sklona falsificiranju podataka da bi došla do rasta. Do njega se ne može doći ako se ne promijene ključni elementi makroekonomske politike. Nama je danas i dalje svaki uvozjeftiniji od proizvodnje, to je nešto što ne može dopustiti ni jedna pametna zemlja. I dalje ćemo padati, sljedeće godine u prvom kvartalu imat ćemo rast jer će se uspoređivati s prvim ovogodišnjim kvartalom, najgorim kvartalom za industrijsku proizvodnju koja je tada pala devet posto. Nadam se da se tako loš kvartal ne može ponoviti. Kad ova zemlja bude ostvarila stope rasta između 6 i 8 posto, onda se možemo nadati da smo izišli iz krize. Dotada ne. 

Kad kažete da je kod nas sve isplativije uvoziti a ne proizvoditi, ciljate na monetarnu i tečajnu politku? 
- Kad smo uveli kunu, za jednu marku je tečaj bio 4,444 kune, to znači da bi danas tečaj eura trebao biti 8,888 kuna. A tečaj je 7,5 kuna. Mi smo u 18 godina zapravo revalvirali kunu i devalvirali, odnosno pojeftinili euro za nekih 15 posto. Istovremeno je službena inflacija bila oko 250 posto, što znači da su sve cijene od uvođenja kune porasle 2,5 puta. Tako je domaća proizvodnja koja sve plaća kući, poduzetniku skuplja 2,5 puta, a ako izvozi, onda je prihod od izvoza 15 posto manji. A na domaćem im tržištu konkuriraju uvoznici koji prodaju uvoznu robu i njima su troškovi pali za 15 posto, a prihodi su porasli prosječno u skladu s inflacijom za 2,5 puta. 

Zato imamo malo profitabilne proizvodnje?
- Logično je da smo tako uništili sve ono što je stvaralo nove vrijednosti, naše su tvornice zamijenili trgovački lanci u kojima ćete naći 70-ak posto uvozne robe. Ta je politika posljedica potpuno pogrešne doktrine koju je u ovoj zemlji prvi put osmislio gospodin Škegro koji je s jednom grupom ekonomista i bankara ustvrdio da ovoj zemlji nisu potrebne proizvodnja i industrija, da možemo živjeti od usluga, trgovine, turizma i nešto malo poljoprivrede. Ta koncepcija dala je ove rezultate koji su toliko porazni da ni u jednoj zemlji takva grupa ekonomista bi mogla javno istupati, a vjerojatno bi bila i kazneno gonjena. 

Nudite rješenje koje nije devalvacija, nije inflatorno, ne bi opteretilo stanovništvo zaduženo u valutnoj klauzuli, u skladu je s EU standardima... 
- Nitko razuman ne bi predložio devalvaciju kao rješenje. Predložio sam da se kombinacijom monetarne i porezne politike uvoznicima poveća, a izvoznicima smanji porez na dobit, čime bi se ekstraprofit koji ostvaruju uvoznici sveo na nulu i neutralizirao efekte monetarne politike. Samo to bi bilo dovoljno da investitori koji u širokom luku zaobilaze Hrvatsku budu zaštićeni od tih efekata koji im uništavaju profitabilnost. 

Kako ocjenjujete odgađanje investicijskog buma u obnovi zgrada iz javnog sektora za jesen kada će, vele, pokrenuti gospodarstvo? 
- Vi stvarno vjerujete u te priče? To su napuhane izjave. Neće se ništa od toga ostvariti. Tu se pokazuje najbolje kako ova Vlada nema pojma kako riješiti problem. Vlada ne smije biti najveći poduzetnik i pokretati investicije, ona mora stvoriti okvir da privatni investitori ovamo dolaze raditi i da ostvaruju svoje ciljeve. Novac sigurno ne bi uložili u fasade, nego u stvaranje nove vrijednosti. To bi riješilo naš najveći problem, a to je nezaposlenost koja bi mogla biti riješena za kratko vrijeme. 

Vjerujete da ima nade da se preokrene gospodarstvo? 
- Ako su ljudi u Sarajevu preživjeli tri godine, tri zime, bez igdje ičega, potpuno zatvoreni, naravno da ćemo preživjeti.

Naravno da ćemo kad-tad naći rješenje. Samo je pitanje kad će to biti? 
- I koliki ćemo račun platiti. Račun se na kraju može platiti u krvi ako to bude rješavala ulica. Kad broj gladnih naraste do te mjere da više društvo to ne može podnijeti, onda to jednostavno ulica riješi. U tjedan je dana Argentina promijenila tri vlade. Vrlo je izvjesno da će i naši problemi biti riješeni, nitko nije živio stoljećima u problemima. Pitanje je kada i koliko ćemo to platiti. Apeliram na sve vlasti, spreman sam svima pomoći, da izbjegnemo najgori scenarij rješavanja naših problema. Sve se može pametno riješiti za stolom.