Međunarodni tajnik HDZ-a i član predsjedništva stranke Davor Stier je četrdesetogodišnjak s bogatim iskustvom na visokim stranačkim funkcijama. Premda je član HDZ-a od 1995., za samo pet godina postao je međunarodni tajnik, a na tu je dužnost izabran i ove godine. Od 2011. je saborski zastupnik sedme izborne jedinice. Diplomirao je politologiju na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu gdje je i rođen, a završio je i Diplomatsku akademiju u Zagrebu. Oženjen je i otac troje djece.

Stier je ugodan sugovornik premda vrlo koncizan tako da vrlo često ispada diplomatski suh. U svakom slučaju, hadezeovac pred kojim je politička karijera.

Za sedam mjeseci vlasti Milanovićeva Vlada uspjela je zaraditi epitet Vlade bez ideje u rješavanje problema. Kako Vi to komentirate?

- Vlada Zorana Milanovića nije pokazala da zna kako Hrvatsku izvući iz krize. SDP i njihovi partneri dobili su ogroman politički kapital na parlamentarnim izborima, ali su taj kapital vrlo brzo rasipali jer nisu pokrenuli strukturne reforme onda kada su bili najjači, već su se bavili lošim kadroviranjem i produbljivanjem ideoloških podjela u društvu.

Kako ocjenjujete šeficu hrvatske diplomacije Vesnu Pusić?

- Pa što reći kada je čak Davor Butković, jedan od najvećih apologeta Kukuriku politike, prošle subote u svojoj kolumni priznao da je MVP bolje funkcioniralo za vrijeme Vlade HDZ-a. Mene ne veseli što se ova Vlada pokazala nesposobna i na vanjskopolitičkom planu, a odgovornost za porazne rezultate snosi u prvom redu premijer Milanović. Nakon što smo deblokirali pregovore, uspješno ih završili i potpisali Pristupni sporazum, ova Vlada SDP-a je samo morala nastaviti već trasiranim putem do punopravnog članstva u Europskoj uniji. Međutim, posljednjih tjedana su pokazali da nisu ni za to sposobni.

Posljednjih tjedana lome se koplja oko toga treba li Hrvatskoj Pelješki most ili koridor preko bosanskog teritorija?

- Pelješki most je rješenje za spajanje hrvatskog državnog teritorija. To je strateško pitanje, a imat će i pozitivne gospodarske učinke za razvoj naše najjužnije županije.

Kako se bliži ulazak u EU tako se sve više aktualizira trajno definiranje granica sa Bosnom, Srbijom i Crnom Gorom. U prvom je planu trenutno spor s BiH oko granice kod Neuma i kod Hrvatske Kostajnice. Kako će ta pitanje biti riješena jer ste jednom rekli kako se Hrvatskoj nudi njezin teritorij za njezin teritorij?

- Kao guske u maglu, Vlada Zorana Milanovića uletava u nove probleme sa susjedima. Prometno povezivanje Hrvatske vežu s davanjem Velikog i Malog Škoja Bosni i Hercegovini, što je nedopustivo prihvaćanje logike ucjene upravo kako ju je formulirao ministar prometa BiH. Zbog loše, pasivne i nekoordinirane politike, Milanovićeva Vlada je otvorila prostor i Sloveniji da ponovno prijeti blokadom, iako za to nema nikakve pravne osnove. Što je najgore, dobronamjerno smo upozoravali u Saboru da se mogu očekivati komplikacije i nudili smo konstruktivne prijedloge s ciljem da se to izbjegne. Čak je Odbor za vanjsku politiku podržao naš prijedlog da Vlada imenuje posebnog izaslanika u zvanju veleposlanika koji bi s tehničke i političke dimenzije na vrijeme prepoznavao i koordiniranim potezima Vlade, Sabora i predsjednika RH rješavao moguće probleme na putu do punopravnog članstva u EU. No, nisu htjeli slušati. Mislili su da sve znaju najbolje.

Koja su sporna mjesta granice sa Srbijom i Crnom Gorom i kako ih rješavati?

- S Crnom Gorom imamo privremeni sporazum, a kritične točke sa Srbijom su Šarengradska i Vukovarska ada, kao i onaj dio našeg teritorija na tromeđi s Mađarskom. Vidite, granični sporovi nisu neuobičajeni u Europi, pa i među članicama EU. No, ono što mi moramo pod svaku cijenu izbijeći jest pritisak da se Hrvatskoj stvori novi uvjet da riješi ove sporove prije ulaska u EU. Na brzinu i pod ucjenom. To bi bilo pogubno i to je ono što Milanović ne razumije ili ne zna kako riješiti. To je u interesu onih koji žele zaustaviti ili što je moguće više odgoditi naš ulazak u EU, kako ne bi bilo nekog prevelikog razmaka između Hrvatske i Srbije. Vidite, nakon što smo krajem 2009. uspjeli maknuti granični spor sa Slovenijom s našeg europskog puta te istodobno sačuvati princip određivanja granica prema međunarodnom pravu, počeli su pritisci da se riješi granica sa Srbijom kao preduvjet za naše članstvo u EU. Bio je čak jedan veliki članak objavljen 2010. u jednom zagrebačkom tjedniku s naslovom da nećemo završiti pregovore dok to ne riješimo. Mi smo uspjeli takvu opasnost otkloniti aktivnom diplomacijom i izgradnjom savezništava s ključnim državama euroatlantske zajednice. Ne zbog toga što ne želimo rješavati probleme, već zbog toga što želimo pronaći rješenja na temelju međunarodnog prava umjesto prihvaćanja politike požurivanja i ucjene.

Čija je na kraju Sveta Gera?

- Ona je hrvatska i to će naši pravni zastupnici dokazati pred Arbitražnim sudom, koji će donijeti odluku o granici ne temelju međunarodnog prava.

U kojoj je fazi problem Ljubljanske banke i kako ga riješiti?

U Bohinju 2010. su premijeri Kosor i Pahor jasno kazali da rješenje treba tražiti tako da se udovolje prava štediša. Dakle, oni ne smiju biti zakinuti. Hrvatska je također bila spremna nastaviti s pregovorima u Baselu, koji su svojedobno bili prekinuti upravo od strane Slovenije i Srbije jer je prijedlog BIS-a (Banke za poravnanje u Baselu) išao u smjeru koji im nije odgovarao. Međutim, BIS se 2010. proglasio nenadležnim. U međuvremenu se nastavljaju sudski postupci. U svakom slučaju, to nije pitanje koje se može riješiti ucjenama tipa „odustajte od sudskih sporova ili nećete ući u EU“.

Je li uvođenjem Vlade u sjeni završeno unutarnje kadrovsko preslagivanje u HDZ-u?

- To je u prvom redu jedno kadrovsko obogaćivanje jer je cijeli proces formiranja stručnih odbora bio participativan i inkluzivan. 

Autor: Predrag Orešković