Baš kao  i obično u ovo doba godine, znani i neznani uključili su se u analize turističke sezone, koja je kao slamka spasa našem gospodarstvu pružila novu šansu za lakše preživljavanje zime, puneći državni proračun, ali i privatne blagajne i novčanike poduzetnika. Ne čudi stoga da su se u oskudici dobrih vijesti mnogi “prikačili” na turizam, ne bi li javno poentirali na njegovim dobrim rezultatima, no turistički profesionalci već su dobrano poslom i organizacijom u turističkoj 2013. godini.

Ona bi po mnogo čemu za hrvatski turizam trebala biti posebna i drukčija, prvenstveno u načinu promocije, organizacije sustava HTZ-a, ali i okretanju novim kanalima prodaje. Prve aktivnosti na pripremi 2013. počinju već ovog ponedjeljka otvaranjem Svjetskog sajma putovanja (WTM) u Londonu, uoči kojega smo razgovarali sa ministrom turizma Veljkom Ostojićem,.

Nedavno je završilo godišnje okupljanje turističkih djelatnika na kojemu se osjetilo i ponešto euforije zbog dobrih rezultata. Koliko je realna javno iskazana želja premijera Milanovića da Hrvatska u turizmu bude najbolja u Europi?

- Uspijevaju samo ambiciozni i dobro je imati visoke ali ostvarive planove. Hrvatska neće biti najveća turistička sila, ali može biti najbolja. Naravno, to se niti može, niti hoće dogoditi u kratkom roku, ali imajući u vidu sadašnje stanje našeg turizma, planove i potencijale, to je definitivno moguće. Nužno je ne dopustiti da nam se turizam događa sam po sebi. Mi moramo upravljati njegovim razvojem, a da to sustavno činimo moramo postići nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja njegova razvitka. Kakvi želimo biti 2025. ili 2040.? Odgovor na to pitanje mora biti jasan i to je jedan od ključnih uvjeta uspjeha. 

Kako u tom kontekstu tumačiti to što smo trenutačno 24. u Europi, a 34. u svijetu po turističkim rezultatima? Je li točno da smo osmi od devet zemalja na Mediteranu i kako to komentirate?

- Ti podaci su doista točni i oni govore da ima značajnog prostora za poboljšanje. Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma postići ćemo izmjenama zakonske regulative, pristupom povoljnim uvjetima financiranja te učinkovitijim komuniciranjem s tržištem. Sljedeću godinu će apsolutno obilježiti smanjena stopa PDV-a, no radimo na izmjenama i dopunama niza zakona te na izmjenama “investicijskog zakonodavnog okvira”.

Rekli ste da želite da sami upravljamo turističkom budućnošću. Glavni plan turizma kaže da bismo 2020. godine trebali imati dvaput veću zaradu, odnosno oko 7 posto rasta prihoda godišnje. Je li to realno? 

- Treba biti realan i reći da su za rast prihoda potrebne investicije, stoga prvenstveno do 2014. godine želimo stvoriti pretpostavke za daljnji razvoj, osigurati povoljne izvore financiranja projekata, pripremiti investicijske projekte, unaprijediti komunikaciju s tržištem, uz kompletnu privatizaciju turističkog portfelja. Siguran sam kako će to pratiti i povećanje prihoda od turizma, pa držim da je ostvarenje zacrtanih primitaka moguće. Projicirano povećanje prihoda od prosječno 7 posto godišnje ne mora značiti da će svake godine povećanje biti upravo takvo, ali s novim investicijama i dizanjem kvalitete rast će i primici. 

Kako osigurati da planirane investicije od oko 8 milijardi eura u idućih desetak godina idu u pravcu razvoja, a ne samo rasta kapaciteta?

- Upravo smo predstavili izvješća koja će biti podloga za pripremu glavnog plana i strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Strategija će odgovoriti na ključna pitanja – kako napraviti iskorak prema turizmu doživljaja, kako produljiti sezonu, pozicionirati pojedine turističke regije, kako razviti hotelski smještaj i općenito smještajni portfolio. U nacrtu Strategije nalazi se prijedlog odgovora na sva ova pitanja.

Naša je želja povećati broj soba u hotelima visoke kategorije i omogućiti nova ulaganja u kampovima, podići standard i reorganizirati privatni smještaj. Taj dokument nam je od velike važnosti jer će on biti osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Želja nam je da ih iskoristimo na najbolji mogući način, a ono što ne bude u Strategiji koju potvrdi Europska komisija, neće biti u moguće realizirati. 
 

Najavili ste mogućnost prepuštanja lokalnoj samoupravi određivanja omjera kreveta u turističkim zonama. Kako se pritom zaštititi od parcijalnih interesa lokalnih moćnika i njihovih prijatelja?

- Stav Ministarstva turizma je da razvoj i upravljanje destinacijom treba biti u rukama ljudi koji žive i upravljaju destinacijom svaki dan. Ne znam zašto bi netko iz Zagreba odlučivao koliki će biti omjer hotela i vila ili apartmana u Splitu, Šibeniku, Dubrovniku ili Puli. Ljudi na lokalnoj razini moraju preuzeti odgovornost za takve odluke, a na nacionalnoj mora postojati kontrolni mehanizam u slučaju nelogičnih ili nestručnih rješenja.

Sa stopom PDV-a od 10 posto u 2013. godini Hrvatska bi trebala povećati konkurentnost. Koliko poreznih sredstava će se proračun odreći zbog toga, a koliki bi efekti od njega trebali biti?

- Prema nekim procjenama radi se o iznosu od oko 400 milijuna kuna direktnog smanjenja prihoda državnog proračuna. Međutim, uvjeren sam da će se taj manjak nadoknaditi drugim koristima od tog poteza. Da ne razmišljam tako, ne bih predlagao ili, ako hoćete, inzistirao na toj mjeri. Sličan potez učinile su prije nas i neke druge zemlje - Francuska, Njemačka i Švedska - i kod njih su se osim povećanja investicija u sektor dogodila još dva iznimno važna učinka na gospodarstvo: pad cijena usluga u sektoru te povećanje broja zaposlenih.

Kad se to dogodilo kod njih, ne vidim razloga da se ne dogodi i kod nas. Osim toga, takvom stopom približavamo se uvjetima poslovanja, barem što se PDV-a tiče, većini naših konkurenata sa kojima se natječemo na globalnom tržištu.

Privatni smještaj sada ima najveći kapacitet i najkraću sezonu. Kako vidite njihov razvitak ubudućnosti? Već sada je ponuda nadišla potražnju, kako to staviti u funkciju razvoja turizma?

- Privatni smještaj jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma. Osobno mislim da je jedno od rješenja dizanje kvalitete i preobrazba dijela soba i apartmana u privatne pansione i male hotele. Dio te vrste kapaciteta pokušat ćemo organizirati u takozvane difuzne hotele, što je novina u našoj turističkoj ponudi. Zajedno sa HGK-om radimo na osnivanju nacionalne udruge privatnih iznajmljivača koja će onda predstavljati iznajmljivače s kojima ćemo moći uspostaviti kvalitetnu suradnju te im pomoći i putem brojnih organiziranih edukacija.

Dio javnosti misli kako nam se dio turističkog prometa dogodio slučajno, zahvaljujući promjeni trendova u putovanjima, ali i problemima u drugim turističkim zemljama. Kako Vi gledate na to?

- Ne treba bježati od činjenice da su nam i neke objektivne okolnosti išle naruku, mislim tu na politička događanja u nekim nama turistički konkurentnim zemljama. No, činjenica je da je Hrvatska pobjednik dosadašnjeg tijeka sezone. Očito da smo mi dobro radili i izabrali pobjedničku tržišnu strategiju. Odlični rezultati postignuti su zahvaljujući dobroj pripremi sezone javnog i privatnog sektora.

U promociji smo se ove godine fokusirali na tradicionalna tržišta, prije svega na Njemačku, Austriju, Nizozemsku, i to je dalo rezultate. Pokušali smo do tih tržišta prodrijeti s porukom da je Jadran najbliže toplo more srednjoj Europi i očito je da smo učinili pozitivan pomak u percepciji Hrvatske kao turističke zemlje. Pored toga, Hrvatska ima neprikosnovene atribute, a to su ljepota zemlje, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost i vrijednost za novac.


Koliko se u promociji obraćate mladoj populaciji, “bekpekerima” koji su nas preplavili ove sezone? Hoće li zaokret prema on-line oglašavanju to promijeniti?

- Iz strategije se vidi da se ne možemo ograničiti na samo jednu skupinu gostiju, nego se obraćamoobiteljima s djecom, gostima zrele dobi, mladim parovima, gostima treće životne dobi, mladima od 18 do 24 godine te organizatorima poslovnih putovanja. Za sve njih treba stvoriti turističke proizvode. Moramo diferencirati tržišta i ciljne skupine prema turističkim regijama. Iz nacrta Glavnog plana turizma vidljivo je da ćemo posebnu pažnju posvetiti mladim parovima između 25 i 35 godina jer oni putuju gotovo cijele godine.

Definitivno će zaokret prema jačem on line-u pomoći u komunikaciji s njima, ali to neće biti dovoljno. Ostaje trajna zadaća koja se zove kreiranje novih motiva dolazaka. Kad razgovaramo o tome, svaki od turističkih radnika koji radi u segmentu upravljanja destinacijom treba si postaviti pitanje: zbog kojeg motiva bi neki gost želio doći, na primjer, u Makarsku polovicom studenoga i tamo boraviti nekoliko dana? Ako postoje razlozi za dolazak ili se na njima radi, znači da smo na dobrom putu.

U više navrata ste naglasili da će se u 2013. godini financijski pratiti samo predsezonski i posezonski projekti, a glavnina low-cost prijevoznika leti samo u glavnoj sezoni. Hoće li oni u udruženom oglašavanju onda dobiti sredstva samo za razdoblje izvan glavne sezone?

- Upravo tako. Sva sredstva udruženog oglašavanja za 2013. godinu planirana su isključivo za predsezonu i posezonu. 

Hoće li taj model potpora samo izvan glavne sezone vrijediti i za turističke manifestacije? 

- U Operativnom marketing planu HTZ-a za 2013. godinu planirano je kako će HTZ 50 posto sredstava za podupiranje manifestacija namijeniti onima izvan, a 50 posto u glavnoj turističkoj sezoni. Međutim, može se iščitati kako se ide prema tome da se podupiru manifestacije isključivo u razdoblju izvan glavne turističke sezone. Ministarstvo turizma od sljedeće će godine izdvajati sredstva isključivo za najveće manifestacije, te će u prednosti biti one izvan glavnine turističke sezone. 

Velike su i glasne polemike oko kruzing-turizma kod nas, osobito u Dubrovniku koji je preopterećen velikim brojem uplovljavanja. Što je sa zaradom od kruzera - ima li je ili nema? Ako je kruzing-turizam tako loš kako neki tvrde, zašto ga i dalje uporno razvijaju Barcelona, Pirej, Genova, Venecija...?

- Postoje istraživanja koja jasno govore o tome kako se u pojedinoj destinaciji ponašaju gosti s kruzera, odnosno koliko troše. Pri tome je važno razlikovati luke gdje se gosti ukrcavaju i iskrcavaju od prolaznih luka. Dakako da su učinci u “home portu” puno veći i tome trebamo, gdje je to moguće, težiti. Kruzing-turizam ima i pozitivnih i negativnih učinaka. Onih pozitivnih puno više, dakako. Nama kruzing-turizam treba, no ne smijemo dopustiti situacije da zbog naše nedovoljne organiziranosti trpe destinacija i gosti koji su u nju došli na drukčiji način.