S predsjednikom Republike Ivom Josipovićem razgovarali smo o aktualnostima u Hrvatskoj i svijetu. Naravno, glavnina razgovora bila je o teškom gospodarskom stanju u državi te kako izići iz začaranog kruga krize. Ujedno Predsjednik je ocijenio i prvu godinu vladavine Kukuriku koalicije.

U utorak je bilo točno godinu dana od parlamentarnih izbora. Je li Kukuriku koalicija položila prvu godinu i s kakvim uspjehom?
- Baš sam čitao ocjene građana o tome što je napravljeno, a što nije. Istaknut je jedan set uspješnih poteza, od pozitivnog i ukidanje privilegiranih mirovina. Neki spominju kao pozitivne i kao negativne promjene u poreznom sustavu i tako dalje. Dakle puno toga je dobroga napravljeno, ali ostalo je ono što je možda i najvažnije, gospodarstvo. Tu smo tek na početku, Vladu čeka još ozbiljan posao. Očito da je situacija takva da zahtijeva dugotrajan i vrlo uporan rad. Općenito mislim da treba ojačati poduzetničku klimu i pozitivan odnos prema poduzetništvu te valorizirati rad kao nešto bez čega nema uspjeha.

Vlada sada izgleda bitno drugačije nego prije nešto manje od godinu dana, promijenila su se čak tri ministra, najjači udarac koaliciji sigurno je prisilni odlazak Radimira Čačića.
- Pa sigurno, riječ je o predsjedniku glavnog koalicijskog partnera, a njegov odlazak jest problem za Vladu, ali mora se i bez onoga koji mora otići. Prema tome ja vjerujem da će gospodin Vrdoljak nastaviti posao i da će uspješno dovršiti projekte koje su započeli.

Već ste nešto i Vi govorili o tome da Vlada ne ispunjava obećanja, nekoliko njih iz plana 21 realizirano je, samo sve pada u drugi plan uz te zastrašujuće nemogućnosti da se pokrene ekonomija.
- Problem je doista vrlo kompleksan. S jedne strane moramo pogledati što su naše slabosti i gdje možemo bolje. Tu mi nekako i struka ističe da bi pravni okvir trebao biti mnogo prilagođeniji trenutnoj situaciji, potrebi da se motiviraju ulaganja. Pri tome ne mislim samo na velika ulaganja, mislim i na to da se otvori neki mali obrt, i to je zaposlenje za jednu, dvije, tri, četiri osobe...

GOSPODARSKI SAVJET NIJE PARALELNA VLADA

Znamo da je početkom Vašeg mandata formiran između ostalog i savjet za gospodarska pitanja, od kojeg se puno očekivalo s obzirom na njegov sastav, no kako gospodarska kriza jača, u javnosti se sve manje čuje glas savjeta. Zašto?
- Ponajprije da istaknem kako savjet nije paralelna vlada ili paralelno ministarstvo. On služi meni da daje određene savjete, preporuke, mišljenja. Vidjeli ste, mi smo imali određene sastanke, ali bez velikog odjeka u javnosti. Nismo ni tražili ni očekivali takvo što. Ja sam i u neposrednom kontaktu s pojedinim članovima savjeta, posebno onima koji su vezani uz akademsku zajednicu i mogu reći da što se tog aspekta tiče, savjet odnosno njegovi članovi ispunjavaju svoju funkciju. Ovdje još jednom ističem, nemojmo prema savjetu imati očekivanja koja su nerealna. Hrvatskoj ne treba paralelna vlada.

Ostajemo pri ovoj temi, pokretanju gospodarstva. Kojoj ste Vi strani bliže u ovoj dvojbi? Je li zakazao realni sektor ili država?
- To su dvije stvari o kojima treba odvojeno razgovarati. Mislim da antagonizirati realni sektor, državu, javni i privatni sektor nije osobito mudro u ovom trenutku, ali i inače. Gospodarska situacija je sinergija svih tih faktora, gdje svaki od njih ima svoje slabosti bez daljnjega. Dakle, govorim opet o educiranosti, o gospodarskoj klimi, o ambiciji pojedinaca. Recimo, mislim da nismo dovoljno napravili na tranziciji u našim glavama. Premalo mladih ljudi ima ambiciju ući u neki posao. Znam, nije lako, ali to je avantura koja je dio poduzetništva. Kao društvo nismo još dovoljno afirmirali poduzetništvo, nije poduzetništvo samo otvarati i graditi hidrocentrale, naftovode i velika postrojenja, poduzetništvo je otvoriti pekarnu ili mali restoran. I tu možda premalo potičemo ambiciju mladih ljudi i da se možda odmaknu od očekivanja kako će im država naći posao.

PRAVO NA ŠTRAJK

Ministar Slavko Linić prognozirao je iduću godinu, dvije ili tri. Nije baš optimistično.
- Nije baš optimistično, ali moram reći da cijenim kod ministra Linića što uvijek kaže ono što misli, kaže istinu, pa i onda kada to nije osobito popularno. Ali neke od poteza koji su dosad u nas bili kritizirani mogli smo pročitati u programima Europske unije. To pokazuje da ministar problemu pristupa ozbiljno. Naravno, to nije popularno, ali ako sam dobro čuo i dobro pratio, ovdje je prepoznata jedna socijalna komponenta koja je jako važna. Dakle, mi jesmo već u vremenu u kojem na žalost mnogi ljudi ili nemaju posao ili ga imaju samo na papiru, jer im tvrtke u kojima rade ne isplaćuju plaće ili jednostavno ne mogu. Pustimo one slučajeve koje su stvar kriminala. Dakle, jedna nova poenta koju je istaknulo ministarstvo, jest briga za sigurnost. Danas je sigurnost čini mi se jedna od osnovnih tema, ponajprije ekonomska pa onda i šire, sigurnost za budućnost naše djece.

Ministar kaže da iduće dvije-tri godine sigurno neće rasti plaće, mislite li da su štrajkovi i prosvjedi dolijevanje ulja na vatru ili borba za goli opstanak?
- Pogledajte, ja mislim da trebamo poći od toga da je štrajk demokratsko pravo, ustavom zajamčeno pravo, prema tome svatko u ovoj zemlji tko misli da ima što reći štrajkom ili želi izraziti svoj protest protiv ovog ili onog, ove ili one politike, ima na to pravo i bilo bi potpuno neprimjereno da bilo tko iz politike unaprijed osuđuje ili ne osuđuje ljude koji žele ostvarivati svoje pravo. Naravno, na svakome je da promisli je li racionalno to što radi, hoće li pomoći sebi ili neće.

Slovenci su ovih dana na ulicama, prosvjeduju, kažu kod njih je korupcija još neosuđena, nisu velike ribe iza rešetaka, mi smo im uzor. Mi imamo doduše prvu nepravomoćnu presudu, ali ipak presudu za ratno profiterstvo, što je s drugima? Postoje podaci DORH-a da je još 31 prijava?
- Podsjetit ću da je pitanje borbe protiv korupcije dio mog predizbornog programa. Naravno, ono je sad stvar policije i pravosuđa i normalno je da je jedan predmet prvi, ja ne želim ulaziti u to kakva će biti presuda, o nepravomoćnim presudama se ne raspravlja, posebno ne u politici. Ima i drugih predmeta. Dakle, u relativno kratko vrijeme od kada je donesena ustavna promjena donesen je i posebni zakon koji uređuje ratno profiterstvo. Mislim da bi možda bilo nerealno očekivati da ima više postupaka. Krenulo se od jednog slučaja za koji su u DORH-u smatrali da je najveći i najvažniji bar ovog trenutka i da imaju određene dokaze, ali ostaje na sudu da odluči.

Predsjednik Srbije ovih je dana izjavio kako, ako je netko htio posvađati Hrvatsku i Srbiju, nije mogao naći bolji povod od posljednjih presuda Haškog suda. Kako Vi ocjenjujete trenutno odnose Hrvatske i Srbije i što predviđate u kojem će se smjeru razvijati?
- Odnosi dviju država nisu stvar jednog trenutka. Nova garnitura u Srbiji promijenila je retoriku i dovela možda u pitanje neke vrijednosti od kojih smo polazili u suradnji. Izbor vodstva Srbije stvar je naroda u Srbiji, dakle uz puno poštovanja legaliteta i legitimiteta vlasti u Srbiji samo mogu izraziti nadu da će doći do povratka na one zajedničke vrijednosti na temelju kojih smo gradili pomirbu i suradnju. Kada je riječ o presudi generalima Gotovini i Markaču, pojedine reakcije iz Srbije potpuno su neracionalne, kao da je Hrvatska sudila. Mi svi jesmo zadovoljni jer je sud pokazao ono što smo znali, da generali nisu krivi za zločine kojih je bilo, da to isto tako ne zaboravimo.

O OBJAVI REGISTRA HRVATSKIH BRANITELJA

Stalno ponavljamo kako je nama više nego ikomu interes da svi naši susjedi pa i Srbija uđu u Europsku uniju. Međutim, nakon svega stječe se dojam da njihovim političkim elitama to baš i nije najvažnije, što Vi mislite?
- Pa naravno da je odabir Srbije, iako moram primijetiti ovu zaoštrenu retoriku prema nama i zapravo određene izjave koje sigurno nisu europske naravi. Opet se negdje iza scene povlače za Srbiju neki potezi koji nisu laki, a koji vode prema Europi, rekao bih u prvom redu da se naslućuje uređenje odnosa s Kosovom, što je velika zadaća za vlast u Srbiji.

Registar hrvatskih branitelja trebao bi biti objavljen do Božića, tako je bar najavio ministar Matić. Oporba se boji da bi se njegovom objavom branitelji mogli naći pod istragama i na optužnicama susjednih država. Jesu li njihovi strahovi opravdani i hoće li Hrvatska u tim slučajevima znati i moći zaštititi branitelje?
- Evo odmah ću reći da podržavam objavu registra, to je bio i dio moje predizborne politike. Drago mi je da je i Vlada to preuzela, a ovi strahovi o tome kako će registar s imenom i prezimenom i činjenicom da je netko branitelj dovesti do optuživanja naprosto su besmislena. Ja sam vrlo često s braniteljima, golema većina ih je za objavu registra. Ako bude progona, on neće biti zbog registra, nego zato što je netko s pravom ili ne smatrao da je netko počinio nešto što ne treba.