Božić dolazi! Povod je to za razgovor s đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom, mons. dr. Marinom Srakićem, o Božiću, ali i o gospodarskim i političkim prilikama u kojima Hrvatska dočekuje blagdane.
Iz godine u godinu, nažalost, zaključujemo kako će Božić i ovaj put Hrvatsku zateći u teškim gospodarskim, pa i političkim, prilikama. Koja je Vaša poruka građanima, kako prebroditi krizu, u kojem se smjeru okrenuti?
- Kad bih ja znao kako prebroditi krizu, javio bih se za premijera ili bar nekog ministra. No, u svakom slučaju, u takvim situacijama opće krize moraju (ili moramo) svi zasukati rukave. Zatim, prava i obveze moraju se ravnomjerno rasporediti na sve građane. Kriza je zahvatila sve slojeve i sva područja našega života, zato nije dovoljno sve snage istrošiti samo na rješavanje ekonomskih problema, a zanemariti moralnu krizu, ili krizu prosvjete, odgoja, obitelji. Sve dosadašnje reforme, bile one poljoprivredne ili školske, propale su jer su zanemarile ili zaobišle obitelj.

POGUBNA PRIVATIZACIJA I PRETVORBA HRVATSKE

"Slavonijo, reci tko si i što si!" poručili ste jednom sa skupa. Tko je i što je Slavonija danas?
- Jedni su izabrali pjesmu “Inati se, Slavonijo!”. Inat je turska riječ, a znači bezrazložni, tvrdoglavi dječji prkos. Slavoniji samo to ne treba! Treba joj spremnosti i mudrosti kako s ostalim dijelom Hrvatske izgrađivati ove prostore. Slavonija se doista treba pitati “tko si i što si”. Ona, a i drugi s njome, mora priznati da je najzaostalija regija naše lijepe domovine. Mnogi se nisu vratili nakon rata jer nisu imali od čega živjeti, bez obzira na to što su im kuće i stanovi sagrađeni. Dok premijer daje desnicu za Slavoniju, na njezinom području dokidaju se autobusne i željezničke linije. Nekidan je predsjednik Hrvatske u Pečuhu održao lijep govor o odnosu između Hrvatske i Mađarske, a nekoliko dana nakon toga dokinut je i zadnji vlak za Mađarsku preko Slavonije. A Slavonija ima mnoga prirodna bogatstva, kao što su plodna polja, zelene (hrastove) šume, naftna i plinska polja, obilne vode i rijeke. Gdje završavaju plodovi tih bogatstava? Svagdje više negoli u Slavoniji.

U Đakovu je više od 3.000 nezaposlenih, gospodarstva gotovo i nema, gdje je izlaz? S druge strane, Vlada je u proračunu za sljedeću godinu najviše sredstava odlučila otkinuti pravosuđu i poljoprivredi. Kako će se taj novi rez odraziti na stanovnike naše ravnice?
- Privatizacija i pretvorba opustošile su Hrvatsku. Nakon njih došlo je otpuštanje radnika i zatvaranje poduzeća. Pojedini “sretnici” za jednu kunu dobili su bogata poduzeća koja su radnici mukotrpno stjecali godinama, nakon čega su dizali kredite bez pokrića. Poduzeća su propala, radnici ostali na ulici, a ti su “sretnici” rasprodali dobiveno i naposljetku i sami propali. Doista je teško naći pravi ključ za rješenje vrlo teškog ekonomskog pitanja.
Jedno od velikih zala što ga je komunizam prouzročio nakon Drugog svjetskog rata bilo je uništenje seljaka i poljoprivrede. Sjećam se kako su tjerali naše ljude u “seljačke radne zadruge”, tzv. SRZ-ove. Mnogi su strpani u zatvore i logore zato što nisu htjeli u njih ući. A nakon desetak godina propale su zadruge i sva imovina koju su seljaci u njih unijeli. Nitko za to nije bio odgovoran i nitko na to nije smio ni pisnuti. Ali sam je drug Tito, tvorac takvog sustava, javno priznao: “Drugovi, bacili smo zemlju za deset godina unazad!” Ma kakvi deset godina, pedeset godina se zemlja nije oporavila od tih kriminalnih staljinističih eksperimenata. Ako ova vlast zanemari ili uništi poljoprivredu, ponovno će baciti zemlju unatrag. Ta, dokad ćemo tako: dva koraka naprijed, tri natrag?

GENERALE JE VODILA LJUBAV PREMA DOMOVINI

Generali Gotovina i Markač su na slobodi. Pamtim da ste kao predsjednik HBK često upozoravali na nepravdu zbog formulacije o "udruženom zločinačkom pothvatu". Što danas o svemu tome mislite?
- Oslobađajuća presuda je jedina presuda koju je Haški sud mogao i morao proglasiti, bez obzira na to što se to nekima nije svidjelo, čak i nekim ljudima od vlasti u nas. Radujem se sa svim ljudima dobre volje što je u ovom slučaju pobijedila pravda, a istina došla na vidjelo. Ta presuda skinula je s našega naroda i naše povijesti etiketu “genocidnosti”. Neki su na sva usta govorili da je Hrvatska stekla samostalnost zahvaljujući “udruženom zločinačkom pothvatu”. A znamo da su naši branitelji išli u rat s krunicom oko vrata, ne da osvajaju, nego da obrane svoje obitelji i izbore slobodu svojoj zemlji. Činilo se kao da samo hrvatski narod nema pravo na samoodređenje i na svoju državu. No “Božja pravda” je pobijedila. Narod je bio uz svoje generale moleći za njih dok su čekali presudu, ali i kad su se čista obraza vratili kući. I dva generala očitovala su pred našim narodom i pred cijelim svijetom da ih nije vodila mržnja ili osveta nego ljubav prema domovini. To su pokazali i time što su odmah nakon proglašenja presude i povratka u domovinu pošli u katedralu da ondje sa svojim vjerničkim narodom zahvale Bogu. Njihovi dostojanstveni nastupi i odmjerene poruke iznenadili su sve i u domovini i u svijetu. Nažalost, neki su odmah nakon te presude izrekli svoje “ali”! Komentirali su: “Da, ali neke treba procesuirati...” Cijelo vrijeme dok su bili na čelu države iz dana u dan ponavljali su “Treba procesuirati”! Te riječi imale su isti sadržaj kao ona prijetnja: “Apsit ćemo!”

Možete li prokomentirati riječi kardinala Bozanića, koji u svojoj božićnoj poruci govori da vlast svojim postupcima, napose uvođenjem spornog zdravstvenog odgoja u škole, dovodi do razaranja čovjeka i nesreće za Hrvatsku?
- Postoje ideali, vrednote koje ne može određivati tzv. pozitivni zakon države. Postoje zakoni koji izviru iz naravnoga zakona, a koji se temelje na ljudskoj naravi i biću. Crkva neprestano naglašava važnosti i vrijednost naravnog zakona u ime kojega Crkva diže svoj glas da ovo što se radi nije u redu, pogotovo način na koji se postupa. To je područje gdje se ne smije i ne može mimoići javna rasprava, jer više nije riječ o demokraciji. Demokracija je prilično “gumen” izraz. I u ono doba, prije 20-30 godina, pričalo se o demokraciji, u ono doba kada ja, u ime te demokracije, kao bogoslov nisam imao socijalno osiguranje, nego sam morao tražiti knjižicu svoga kolege da mogu izvaditi zub, dakle, pod tuđim imenom. Inspekcijama koje su dolazile u sjemenište govorili smo da kao bogoslovi i gimnazijalci nismo izjednačeni s našim kolegama. Kad na kraju nisu imali više argumenata, rekli su da budemo sretni što smo živi i potom kazali da je to demokracija. Pa dobro..., ali to nije red. Demokracija se temelji na jednom od osnovnih pravila većine, ali većina ne može odlučivati o nečemu što zadire u naravni zakon. Pogotovo ako nema javne rasprave, to je povreda demokracije i to miriše na nešto drugo. Crkva se općenito neće zadovoljiti ovim stanjem. Htjeli smo razgovarati o tome, već mjesecima, godinu dana tražimo susret s ministrom obrazovanja, ali susreta nema! Većina se građana Hrvatske izjasnila da su vjernici katolici. Kazao bih da je ta većina ušutkana. To nije u redu, svidjelo se to nekomu ili ne!

"Manje će se novca izdvajati za investicije, a više će ići za karitativne svrhe", izjavili ste u listopadu ove godine. Možete li preciznije objasniti o čemu je riječ?
- Kao što je poznato, sredstva koja dobivamo od države imaju trostruku namjenu, tj. za gradnju i održavanje pastoralnih centara, za uzdržavanje klera i za karitativnu pomoć. Moja izjava znači da će se veći postotak davati u karitativne svrhe negoli je to bilo do sada. Primjerice, želimo u Slavonskom Brodu urediti zgradu u kojoj ćemo otvoriti pučku kuhinju, a već se mjesecima dogovaramo kako to ostvariti i u Vinkovcima. Zatim, pokrenuli smo akciju pomoći siromašnim đacima i studentima...

PORUKA MIRA, RADOSTI, ZAJEDNIŠTVA I VJERE

Božić će! Što Vas najviše kao čovjeka, Slavonca, raduje?
- Prije svega raduje me Božić kao kršćanina, katolika i biskupa. Božić je u sebi blagdan radosti. Tu radost ne može pomutiti nikakav događaj. Primjerice, meni je prije više godina umrla majka, tri dana prije Božića. Znate kako se čovjek osjeća kad mu majka umre. Međutim, moram reći da je i te godine za mene Božić bio Božić, tj. dan radosti. Čovjeka ponese božićno ozračje, priprava, božićne pjesme i sl.
Svim ljudima dobre volje, u Kristovoj radosnoj vijesti nazvanima miljenicima Božjim! Vama, dragi roditelji i obitelji! Vama, draga djeco i mladi! Vama, stariji i bolesni, i svima vama koji nosite križ nezaposlenosti i velikih životnih teškoća! Blagoslovljen Božić vama, dragi vjeroučitelji i katehete! Vama, dragi članovi redovničkih zajednica! Radostan Božić vama, dragi đakoni i braćo svećenici! U zajedništvu s pomoćnim biskupom Đurom, na sve vas zazivam blagoslov i mir u novoj godini, 2013. Draga braćo i sestre! Neka vam je svima blagoslovljen i radostan Božić!

Maja MUŠKIĆ