Istina je da nemam iskustva u politici, ali brzo učim i iskusan sam u radu s ljudima te mirenju različitih interesa i ideja.
Splitski gradonačelnik Ivan Kuret (37) politikom se počeo baviti uoči posljednjih lokalnih izbora 2005. godine kada se učlanio u HDZ. Odmah po izborima postao je član gradske Vlade koju je sastavio HDZ uz podršku Liste Velog Mista, HSU-a i HSP-a. Ivan Kuret bio je zamjenik tadašnjeg gradonačelnika, iskusnog Zvonimira Puljića, od lipnja 2005. godine do srpnja 2007. godine, kada postaje gradonačelnik.
Naime, Zvonimir Puljić podnosi ostavku izazvanu nezadovoljstvom glavnog koalicijskog partnera, Liste Velog Mista, i njegovim radom. Činjenica da je Puljić otišao zbog pritisaka Liste koja okuplja splitske poduzetnike dala je povoda opoziciji i dijelu splitske javnosti za tvrdnju da je Kuret čovjek koji radi u interesu poduzetnika.
U dosadašnjem, polugodišnjem mandatu, Ivan Kuret susreo se s prosvjedima udruga građana protiv izgleda najvažnijeg gradskog socijalnog prostora, Rive, te prosvjedima protiv izmjena i dopuna GUP-a koje je Gradsko vijeće prihvatilo prošlog tjedna.
• Je li istina da vas je Jerko Rošin, bliski prijatelj premijera Ive Sanadera, doveo na mjesto gradonačelnika?
- Bez podrške premijera dr. Ive Sanadera ja ne bih postao gradonačelnik. Znam da su tadašnji gradonačelnik i predsjednik splitskog ogranka HDZ-a, Zvonimir Puljić, i predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader, Jerka Rošina, dugogodišnjeg prijatelja moje obitelji, pitali što misli o meni. S druge strane, vjerujem da sam dosadašnjim životom i radom stvorio preduvjet za svoju kandidaturu.
• Mislite li da je u redu da centrala u Zagrebu, štoviše sam predsjednik stranke, odlučuje o tome tko će biti gradonačelnik Splita i općenitio da središnjice stranaka odlučuju o lokalnim pitanjima?
- Nije pravilo da središnjica HDZ-a odlučuje o gradonačelnicima. Međutim, činjenica je da je premijer Splićanin i da je veoma zainteresiran za zbivanja u svojem rodnom gradu koji je uz to i drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Osim toga, Ivo Sanader je na izborima bio nositelj liste za Split, što ipak nije slučaj s predsjednicima drugih stranaka.
• Već ste se suočili s prosvjedima protiv Rive i izmjena Generalnog urbanističkog plana Splita. Jeste li požalili što ste se prihvatili dužnosti gradonačelnika?
| Želim naglasiti da svih 17 udruga koje okuplja građanska inicijativa nisu uspjele okupiti više od šezdesetak prosvjednika, što mi daje za pravo da mislim kako većina Splićana nije protiv izmjena |
- Nisam požalio. Želim naglasiti da svih 17 udruga koje okuplja građanska inicijativa nisu uspjele okupiti više od šezdesetak prosvjednika, što mi daje za pravo da mislim kako većina Splićana nije protiv izmjena. Uz dužno poštovanje prema udrugama, s čijim sam predstavnicima održao sastanak, a tu praksu dogovorili smo nastaviti i ubuduće, vjerujem da ipak većina građana nema ništa protiv izmjena GUP-a ni protiv Rive.
• Zašto ste se uopće počeli baviti politikom i zašto ste se odlučili upravo za HDZ?
- Oduvijek sam bio simpatizer HDZ-a, pogotovo od kada je na čelo stranke došao Ivo Sanader. Stranci sam se priključio na poziv tadašnjeg predsjednika splitskog HDZ-a Zvonimira Puljića i kruga ljudi oko njega, među kojima je bio i Jerko Rošin. Zvonimir Puljić pozvao me da se priključim stranci i dao mi je priliku da se uključim u pripremu lokalnih izbora. Dobio sam veliko povjerenje i na tome sam zahvalan.
• Osjećate li teret što ste na dužnost gradonačelnika došli nakon iskusnog Zvonimira Puljića?
- Više osjećam pozitivan poticaj, ali istodobno i teret. Međutim, spreman sam podnijeti taj teret i odgovornost, inače bih pobjegao glavom bez obzira. Istina je da nemam iskustva u politici, ali brzo učim i imam iskustva u radu s ljudima i mirenju različitih interesa i ideja. To sam iskustvo stekao kroz Hrvatski jedriličarski savez, članstvo u Olimpijskom odboru i u klubu Labud. Uvijek sam iza sebe ostavio red i rezultate. Ponosan sam na te ustanove koje danas imaju više standarde nego nekad, i vjerujem da je to jednim dijelom i moja zasluga.
• Gradonačelnik Zvonimir Puljić podnio je ostavku jer glavni koalicijski partner, Lista Velog Mista, nije bio zadovoljan brzinom kojom se realiziraju gradski projekti. Za realizaciju nekih projekta bili ste zaduženi Vi, osobno. Što je s njima?
- Splitska razvojna agencija, kroz koju je trebalo riješiti da se na predjelu bivše vojarne Dračevac podignu sajmište, tehnološki park, poduzetnički inkubator, te smjeste tvrtke koje će se baviti razvojem modernih tehnologija zapela je na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, a i Vlada RH ima obavezu da na Dračevcu riješi potrebe nekih svojih institucija. Ipak, vjerujem da ćemo do kraja mandata započeti fizičke radove na Dračevcu.
Za tvrtku Splitske plaže nisam bio zadužen osobno, ali je povezana s Dračevcem jer se na Žnjanskom platou održavaju dva najveća sajma u Hrvatskoj - SASSO i GAST. Već sljedeće godine obalni će dio Žnjanskog platoa, koji je veličine ukupno10.000 hektara, sigurno biti uređen za kupače, ali preseljenje sajma morat će čekati Dračevac.
• Što ćete još ostvariti od zacrtanih gradskih projekata?
- Vjerujem da ćemo započeti radove na proširenju zapadne obale gradske luke s radovima na Brodarici, gdje bi se ustanovila jezgra budućeg sportskog, prvenstveno atletskog i nogometnog centra, te mogućeg ljetnog olimpijskog centra. Započet će i radovi na Duilovu gdje će na obali biti nautički centar, a iznad obale turistički, prvenstveno hotelski te sportski sadržaji.
• Podlegnuli ste pritiscima javnosti i pristali ste mijenjati izgled rive, u čije je uređenje utrošeno više od 70 milijuna kuna. Sada se građanske udruge bune protiv izmjena i dopuna GUP-a koje je Gradsko vijeće prihvatilo prošlog tjedna. Hoćete li preispitati izmjene?
| Istina je da nemam iskustva u politici, ali brzo učim i iskusan sam u radu s ljudima te mirenju različitih interesa i ideja |
- Netko može biti zadovoljan današnjom Rivom, netko ne, ali riva danas izgleda mnogo ljepše nego prije uređenja kada je bila pokrivena asfaltom punim rupa, kada je šetnica uz more bila podlokana, kada su štekati bili natkriveni plastikom i kada su fasade zgrada bile puna rupa, a instalacije dotrajale.
Grad Split nikad neće prihvatiti zahtjev peticije koja traži povratak rive kakva je nekada bila, ali možemo razgovarati o izgledu nosača tendi i o štekatima. Grad će osnovati povjerenstvo koje će raspravljati o mogućim izmjenama dijela urbane opreme koja građanima nije “legla”. Za sada je sigurno da će se zamijeniti dio biljaka koje, pokazalo se, ne podnose sol. U raspravu o mogućim izmjenama izgleda rive uključit će se i konzervatori.
Također želim istaknuti da su najvredniji radovi izvedeni na rivi nevidljivi oku. Osim vrijednih arheoloških nalaza koji su ustanovljeni i snimljeni pod zemljom, promijenjene su sve elektroinstalacije, vodovodne i kanalizacijske cijevi tako da stara jezgra više ne ostaje bez struje kao donedavno, a Dioklecijanovi podrumi ne poplavljuju za svake veće kiše. Isto tako, sanirana je podlokana obala te je na zapadnom dijelu viša za pola metra zbog zaštite od mora.
• Hoćete li braniti izmjene Generalnog urbanističkog plana ili ćete ih preispitati?
- Svaka je izmjena GUP-a već preispitana i ja čvrsto stojim iza njih. Što se tiče primjedaba da se namjena prostora mijenjala u interesu pojedinaca, ističem da je namjena promijenjena na samo 0,8 posto prostora obuhvata GUP-a.
• Kako komentirate ocjene oporbe i prosvjednika da je GUP mijenjan u interesu krupnih poduzetnika? Pri tome se najčešće isticao Agrokor Ivice Todorića koji će graditi na Stinicama i na Mertojaku.
- Na primjedbe da je GUP mijenjan u interesu krupnih poduzetnika te da će u Splitu niknuti nekoliko novih trgovačkih centara, mogu reći da s jedne strane postoji interes Splićana da imaju tržne centre u svome gradu i da više ne putuju u Dugopolje, Kaštela ili Solin u kupnju. Izmjenama smo omogućili i gradnju hotela, koji nam također nedostaju. U novim poslovnim centrima i hotelima, koji će se sagraditi ili proširiti, zaposlit će se oko pet tisuća Splićana. To mi daje pravo da kažem kako su ove izmjene napravljene u interesu građana i Grada.
Od hotela, među ostalim, dobit ćemo Ambasador našeg poznatog nogometnog trenera Tomislava Ivića na zapadnoj obali, priprema se pretvaranje sjedišta Gradske uprave Banovine u hotel, proširit će se hotel Marjan Željka Keruma, te hotel Split na Trsteniku. Na Merojaku će se osim velikog trgovačkog centra moći podignuti i hotel s pet zvjezdica te kinodvorane. Procjene gradskih stručnjaka kažu da će Grad na Merojaku ubrati 100 milijuna kuna komunalnog doprinosa, a tu će posao pronaći 1000 Splićana. Isti iznos komunalnog doprinosa ubrat će se i na Brniku, na istoku grada, gdje će Antonio trade na mjestu sadašnjih plastenika napraviti veliki prodajni centar, tzv. City mall, u kojem će se također zaposliti 1800 ljudi.
Na predjelu Mejaši na području tvornice Končar, koja seli svoje proizvodne pogone u neku od proizvodnih zona, niknut će novo, urbanistički osmišljeno naselje. Tako će mahom bespravno sagrađen dio grada dobiti novo urbano lice, a Split će dobiti novi ulaz i izlaz iz grada, i to spajanjem Zbora narodne garde s Vukovarskom ulicom. Na Ravnim njivama gradit će se velika poslovna zgrada u koju će se smjestiti sjedišta svih gradskih komunalnih poduzeća. Vjerujem da su izmjene i dopune GUP-a napravljene u interesu građana, Grada i poduzetnika.
• Možete li komentirati ocjene da će novostvorena radna mjesta tražiti nisko kvalificirana i slabo plaćena zanimanja?
- Upravo je zona Dračevac primjer u kojem će se te tvrdnje demantirati jer će biti organizirana kao poslovna zona i tehnološki park, dakle okrenut visokoobrazovanim i dobro plaćenim zanimanjima. Ostatak projekata otvorit će radna mjesta u skladu sa stanjem na tržištu radne snage u Splitu.
• Prosvjednici i oporba predbacuju vam i da idete na ruku građevinskim lobijima omogućujući im da podižu stanove te da time i “betonizirate” Split.
- Mislim da je stanogradnja u interesu građana. U Splitu je trenutačno prosječna cijena stambenog kvadrata iznad 2000 eura po četvornom metru. Tu cijenu teško može platiti prosječna splitska obitelj, ali cijenu formira tržište, a visoka cijena znači da se ne gradi dovoljno. Novogradnje su se posljednjih desetak godina podizale u južnim, atraktivnim dijelovima grada blizu mora gdje je stambeni kvadrat najskuplji ili su se podizale kuće u praznim prostorima u središtu grada, što je također tržištu atraktivno područje pa su cijene većini Splićana nedostižne.
| Split po stanovniku ima 20 četvornih metara zelenih površina. Ako isključimo Marjan, ostaje nam 8,5 posto četvornih metara zelenila po stanovniku i to računajući samo parkove. To je u okviru europskih prosjeka. |
Izmjenama GUP-a htjeli smo omogućiti gradnju stanova čija bi cijena bila prihvatljiva prosječnoj splitskoj obitelji, a to znači i gradnja na trenutačno posve zapuštenom sjevernom dijelu grada koji je do sada bio isključivo poslovna zona, konkretno na završetku Zrinsko-Frankopanske, na potezu uz Ulicu puta Supavla, zatim na dijelu Kopilice od Medike do Prometovih garaža. Ta će područja imati do 40 posto udjela stanogradnje u planiranim novogradnjama. To znači da će ti dijelovi grada oživjeti i urbanizirati se. Vodili smo računa da svaka četvrt ima između 30 i 50 posto udjela stanogradnje. Tim su promjenama vjerojatno zadovoljeni interesi građevinara, ali i građana. Studije koje su bile podloga izradi GUP-a temelje se na predviđanju da će Split do 2025. godine imati 30.000 stanovnika više. U ovom trenutku Split ima oko 180.000 stanovnika koji žive u 60.000 domaćinstava, dakle u prosjeku u jednom domaćinsvu žive tri člana. Europski trendovi kažu da zbog “starenja” u jednom kućanstvu živi dvoje ljudi, što znači da nam za novih 30.000 stanovnika nedostaje 15.000 stanova.
Meni se čini da se protiv stanogradnje bune oni koji su riješili svoj krov nad glavom i sada bi željeli zaustaviti život.
Osim toga, Split po stanovniku ima 20 četvornih metara zelenih površina. Ako isključimo Marjan, ostaje nam 8,5 posto četvornih metara zelenila po stanovniku i to računajući samo parkove. To je u okviru europskih prosjeka.
• Ali predbacuje vam se i “brisanje” zelenih površina.
- Povika o ukidanju zelenih površina nikako ne stoji, izmjenama GUP-a napravili smo upravo suprotno. Primjerice, u GUP-u smo imali ucrtano stanje koje ne odgovara onome na terenu. Tako smo u GUP-u imali Park Lazarica koji uopće nije park. Izmjenama GUP-a stvorili smo pretpostavke da Lazarica uistinu postane park i zelena zona na način da se šest neuvjetnih kućica poruši, a njihovim vlasnicima podigne jedna zgrada na rubu parka. Tako smo stvorili otvoreni prostor koji sada može postati park.
• Svojedobno ste bili oduševljeni projektom gradnje mosta koji bi povezivao Kaštela i Split arhitekta Ante Kuzmanića. U izmjenama GUP-a više se ne spominje most nego poveznica, a na Stinicanma, na mjestu gdje je Kuzmanić nacrtao autobusnu i željezničku postaju, sada je Agrokorova zgrada. Oporba je tu činjenicu protumačila kao odustajanje od gradnje splitskog Golden gatea.
- Nipošto nismo odustali od ideje gradnje mosta. Taj projekt u potpunosti mijenja sjevernu sliku Splita i smatram ga strateški važnim jer definira Split na nov način. Vidio sam Agrokorov projekt i on uključuje most. Mijenjanjem riječi “most” u poveznica, mi smo samo željeli osigurati da se svakako napravi veza sjevernog dijela Splita s Kaštelima, a tek će prometne studije i studije isplativosti pokazati kakvu vezu treba izgraditi.
U vezi mosta sastao sam se s gradonačelnicima Solina i Kaštela i sada se pripremamo za službeno očitovanje kojim ćemo od Vlade RH i Hrvatskih cesta tražiti da se započne s izradama studija i analiza prometne veze između tri grada - Splita, Solina i Kaštela. Most Ante Kuzmanića upravo je pokrenuo tu raspravu, a sada njegovu ideju treba razraditi.
• Hoće li dvorana u Lori koja se gradi za Svjetsko rukometno prvenstvo biti gotova na vrijeme i hoće li Split imati dovoljno hotelskih kapaciteta do prvenstva?
- Radovi na gradnji dvorane koja će imati 12.500 sjedalica teku prema planu i ja vjerujem da će biti gotova do kraja ove godine. U ovom se trenutku u Lori betonira temeljna ploča velike dvorane na području borilišta i radovi idu, kako smo informirani, prema planu. Upravo smo izmjenama GUP-a omogućili da do Prvenstva budu spremni hotel Marjan i Hotel Split.
Lista Velog Mista me ne pritišće
• Zvonimir Puljić otišao je zbog pritisaka Liste Velog Mista. Pritišću li vas?
- Ne funkcioniramo prema principu pritisaka nego suradnje.
• Ne mislite li da je Zvonimir Puljić dao ostavku zbog pritiska Liste Velog Mista?
- Apsolutno je podnio ostavku zbog pritisaka. No, ja pritiskom ne smatram želju da se realiziraju obećani projekti.
• Što mislite o tome da imate supervizora? Naime, Jerko Rošin bit će neka vrsta spone i supervizora između HDZ-a i Liste Velog Mista?
- Rado ću prihvatiti savjet stranačkog kolege. Ja ne pripadam među ljude koji misle da sve znaju. |
'Još ne znamo hoće li Grad upravljati Hajdukom'
• Novi Zakon o sportu mogao bi na teret Grada Splita staviti sve sportske klubove u gradu. Jeste li spremni na taj izazov i koliko je klubova u Splitu koji bi mogli postati gradsko vlasništvo?
- Za sada samo bi Hajduk i Košarkaški klub Split mogli postati vlasništvo grada. Mi se u gradu ozbiljno pripremamo za pretvorbu tih klubova i vjerujem da će to biti kvalitetno napravljen posao.Mi međutim još ne znamo hoće li Grad upravljati Hajdukom. Tek kada i ako država prenese dugovanja Hajduka na Split onda će Split, u skladu s udjelom vlasništva koje će dobiti preuzimanjem dugovanja, znati hoće li Grad postavljati upravu Hajduka. Mi naime još neznamo kolika su dugovanja Hajduka niti komu je sve Hajduk dužan. Ukoliko se Split bude većinski svakako će se brinuti se o Hajduku kao o svom vlasništvu a to znači i da će postaviti svoju upravu.
Izbor predsjednika Gradskog vijeća Željka Jerkova za predsjednika uprave početak je toga posla. Na isti način Grad će vjerojatno postati vlasnik KK Split. |
Jedrilice, auti, projektiranje
Ivan Kuret diplomirani je inženjer strojarstva. Diplomirao je u Splitu na Fakultetu elektrotehnike i strojarstva. Prije ulaska u gradsku Vladu bio je direktor splitske poslovnice zagrebačke tvrtke Tomić& co koja se bavi prodajom automobila. Radio je i kao projektant u Odjelu za projektiranje i konstrukciju u splitskom Brodogradilištu. Splićanima je poznat zbog svojeg angažmana u jedriličarskom sportu. Oženjen je diplomiranom ekonomisticom Ivanom, imaju dvoje djece, osmogodišnju Anu i šestogodišnjeg Marka.
Piše: Duška Čolović |
