Ivo Josipović |
|---|
 |
|
Josipović Ivo
Datum:
23.02.2013
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Ja sam čovjek dijaloga, kaže za sebe predsjednik Republike Ivo Josipović dok u svojem uredu na Pantovčaku, nekadašnjoj Titovoj zagrebačkoj rezidenciji koju je početkom šezdesetih osmislio poznati arhitekt Vjenceslav Richter, za čitatelje Spektra rezimira prve tri godine predsjedničkog mandata. Upravo je okončao okrugli stol na temu odvojenih hrvatskih i srpskih škola u Vukovaru, na kojemu su svoje argumente ukrstili i zagovornici i protivnici integriranog školstva. Kažnjavanje pretvorbenog kriminala
» Na što ste u ove tri godine posebno ponosni?
- Predsjednik svoju politiku može ostvariti samo u suradnji s drugim državnim institucijama, Vladom i Saborom, ali i u razgovorima s oporbom, nevladinim organizacijama, s građanima. Hvala svima koji su mi u ove tri godine pomogli u ostvarivanju politike koju zagovaram. Pred ulaskom smo u EU. Na tom sam cilju surađivao s dvije vlade, onom Jadranke Kosor i vladom Zorana Milanovića. Drago mi je da je postojala unisonost u ostvarenju tog cilja. Napravljen je veliki napredak i u odnosima sa zemljama u regiji.
» I sa Srbijom?
- Da, bez obzira što neki kritičari navode da su odnosi sa Srbijom strašno zahladnjeli.
» Zar nisu nakon dolaska Nikolića na čelo Srbije?
- Riječ je o zahlađenju uglavnom na verbalnoj razini. Pogledajte što je sve učinjeno, od otvaranja gospodarske suradnje, suradnje na području progona transnacionalnog organiziranog kriminala, na procesuiranju ratnih zločina, pronalasku nestalih, povratu kulturnog blaga, suradnji u kulturi i umjetnosti, čak i vojnoj suradnji... Riječ je o jednom vidljivom pozitivnom procesu. Istina, imamo još ozbiljnih otvorenih pitanja, poput dovršetka potrage za nestalima, odgovornosti za zločine, granica, sukcesije... Napredovali su i odnosi s BiH, Crnom Gorom i Kosovom.
» Jedino izgleda da sa Slovenijom stojimo u mjestu...
- Nadam se da će i ratifikacijom našeg sporazuma sve one sjene na inače uspješnoj suradnji sa Slovenijom biti otklonjene. Treća važna točka mi je bila pravednost, kao trajni koncept unutarnje politike. Ona je višedimenzionalna i obuhvaća različite ciljeve, od kažnjavanja kriminala u pretvorbi i privatizaciji, ratnog profiterstva, odgovornost za zločine, do socijalne pravednosti, koju mnogi često zaboravljaju. Pritom ne mislim samo na borbu protiv siromaštva i osiguranje pristojnih ekonomskih uvjeta, nego na politiku jednakih šansi u obrazovanju, zapošljavanju, poduzetništvu... Najvećim uspjehom smatram promjenu Ustava kojom se omogućilo da se kazni ratno profiterstvo i kriminal u pretvorbi i privatizaciji.
» Mislite da smo danas pravednije društvo?
- Sigurno. Pogledajte stavove ljudi o korupciji. Danas se klima potpuno promijenila. Nešto što je prije smatrano normalnim, danas se razmatra s puno više osjetljivosti, čak i kad nije riječ o korupciji, nego o sukobu interesa.
» A što je s ekonomskom pravednosti?
- Na tom planu imamo najveći problem. Predsjednik tu može relativno malo napraviti, ali neke stvari svakako može zagovarati. Hrvatska se mora dokazati kao socijalna država baš u vrijeme krize. Ako se odričemo plaća, onda uvijek moramo voditi računa da se nikada najmanje plaćena kategorija građana dodatno ne diskvalificira, nego da se teret pravedno rasporedi.
Suradnja s Jadrankom Kosor» Što to konkretno znači?
- To znači da veći teret trebaju snositi oni koji imaju više. Kada je riječ o pravednosti i reformama, uvijek je važno imati na umu da se ne treba samo zalagati za reforme, nego i vidjeti tko što može dati na “oltar” reformi. Nije ni moralno ni pravedno govoriti o reformama misleći da njihov teret nose drugi. Moj je upit ne samo politici, nego i gospodarstvu, javnom sektoru, bankama, sveučilištima, što je to što mogu dati Hrvatskoj, ne samo kao žrtvu, nego još i više kao doprinos boljitku. Naveli ste kojim ste stvarima zadovoljni. A što biste napravili drukčije? - Možda smo mogli više napraviti na jugoistoku Europe, u Makedoniji, Kosovu, Albaniji, pa i Grčkoj. Suradnja s Rusijom i Kinom mogla je biti bolja.
» Opet biste otišli kod Dodika?
- BiH je za nas jedinstvena, cjelovita zemlja u čije se unutarnje poslove ne miješamo. Za mene, u takvoj multinacionalnoj zemlji, to znači imati kontakte s političarima svih triju naroda, ne ulazeći u njihove interne odnose. Mislim da sam uspio u tome.
» Gledano s ove distancije, kako je bilo kohabitirati s Vladom gospođe Kosor?
Bilo je puno čarki. Mediji te čarke vole, pa su one izgledale veće i dramatičnije nego su objektivno bile. Dio je možda proizašao iz toga što je gospođa Kosor imala neke krive savjetnike koji su formirali njezinu kampanju na bazi sukoba s predsjednikom. Bez obzira na to, njezina je Vlada prihvatila regionalnu politiku. Odnos prema BiH bio je naš zajednički projekt. Europski put također. Gospođa Kosor, pa i ja, udarnički smo ga odrađivali, uvjeravajući premijere, ministre, veleposlanike da je Hrvatska spremna za EU.
» A kako je danas kohabitirati s premijerom Milanovićem? Namjerno kažem kohabitirati, jer ne cvatu baš ruže između Markova trga i Pantovčaka...
- Tu isto ima puno pretjerivanja. Naravno da mi je svjetonazor današnje Vlade bliži nego onaj HDZ-a. SDP je odigrao i ključnu ulogu u mojem kandidiranju. Moram reći da jako dobro surađujem s ministrima.
Veselim se konkurenciji» A s premijerom?
- S predsjednikom Vlade Milanovićem imam vrlo dobru suradnju. Ima i pitanja u kojima se razlikujemo, no kad govorimo i o ključnim vizijama što trebamo napraviti u Hrvatskoj, među nama nema suštinskih razlika.
» U Vladi dosta otvoreno govore o smanjenju Vaših ovlasti...
- Tko govori o tome, dajte mi recite?
» Visoki izvori u Vladi.
- Pustite vi visoke izvore. Neki put su visoki izvori maska za plasiranje vijesti sa strane. I teza o smanjenju ovlasti je legitimna, kao i ona o biranju predsjednika u parlamentu. Kao što je legitimno i da ja kažem da to nije dobro za Hrvatsku. Očito to ne žele ni građani. Sve je to dio demokratskih rasprava, ja u tome ne vidim nikakvu veliku dramu.
» Dosta otvoreno podržavate Nacionalni forum Nikice Gabrića...
- Jako podržavam Forum jer je on ovog trenutka ono što nama jako nedostaje, mjesto na kojem ljudi vrlo različitih opredjeljenja raspravljaju o važnim temama. Nama nedostaje kultura rasprave i to je nešto što i sam nastojim razvijati u svom uredu. Ovog trenutka Forum nije politička stranka i zato ga podržavam.
» A kad i ako Forum postane treći politički put?
- Kad bi postao stranka, imam ustavnu obvezu ne biti dio toga. Sve bajke o tome kako će to biti moja izborna baza čiste špekulacije.
» Hoćete od SDP-a tražiti da Vas podrži i u drugome mandatu?
- Da, mislim da je to prirodno, nadam se, i ne samo SDP.
» Pribojavate li se predsjedničke kandidature Ante Gotovine?
- Veselim se svakom kvalitetnom kandidatu i kandidatkinji i demokratskoj utakmici, u kojoj, bez obzira na sudionike, namjeravam pobijediti.
» Koju biste ocjenu dali gospodarskoj politici ove Vlade?
- Bio sam profesor i tada sam davao ocjene. Sada sam predsjednik i nisam ocjenjivač, nego partner Vladi. Očito, mora jačati politika novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Oko toga se svi slažu, samo je pitanje kako to napraviti. Tu mora struka pomoći Vladi. Mislim da je jako važno da se Vlada podrži u potezima koji nisu popularni, a koji su nužni.
» Pomalo je teško vjerovati Vladi čiji se rezultati u godinu dana mjere sa šezdesetak tisuća novih nezaposlenih i dva i pol puta većem poreznom opterećenju građana nego što je iznosio HDZ-ov “harač”...
- Riječ je o teškim posljedicama krize. Siguran sam, i Vlada to vidi. Zanimljiva je rasprava je li kriza krivnja ove ili stare Vlade, je li se mogla izbjeći. Ali sada je najvažnije da se odlučno krene s reformama. Najviše me brine što svi ističu da jedino nove investicije donose boljitak, a da u praksi imamo drukčije ponašanje. I dalje imamo mnoštvo administrativnih zapreka, a u javnosti, pa i dijelu politike, još uvijek postoji otpor prema investitorima.
Kad netko dođe s novcem koji bi investirao, često čujemo poruku “neće on na nama zarađivati”. Moramo inzistirati da se naši zakoni poštuju i plaćaju sve obveze, no postupak dobivanja neke dozvole ne smije trajati godinama. Zašto ljudima koji investiraju u Hrvatsku i otvaraju radna mjesta ne bismo dali stalnu dozvolu boravka? Ili, zašto poslovni čovjek mora putovati tisuću kilometara da bi dobio našu vizu. Puno je sličnih primjera. Tome naprosto treba stati na kraj. Važnost dijaloga» Kažete da ste u vrlo dobrim odnosima s premijerom. Razgovarate li sa njim o potezima Vlade?
- Kad se nađemo, otvaramo različite teme, ali nikada na način da pokušam nametnuti neko rješenje.
» Pita li Vas on koji put za savjet? Jeste li znali da će plaće biti smanjene tri posto?
- Ne, nisam znao. Ni ne mislim da Vlada treba pitati predsjednika što će raditi, osim u stvarima koje su zajednička nadležnost.
» Što Vi mislite o tom smanjenju?
- Očito, u proračunu nema novaca. Kresanje plaća nitko ne voli. Ali, ako se već mora, kao temu za razmišljanje nudim Vladi i socijalnim partnerima socijalnu osjetljivost i opciju da mi koji imamo veće plaće više nosimo teret krize, da se manje opterete građani koji imaju puno manja primanja. Možemo li, u duhu pravednosti, ne ići na jednako smanjenje plaće svima, možda da se najniže plaće ni ne smanjuju? Dakako, trebalo bi napraviti dobru računicu tako da se ostvari isti cilj, nužna ušteda. Upravo u ovakva teška vremena mora jačati socijalno partnerstvo i dijalog, makar o nekim odlukama i ne bilo suglasnosti.
» Što radi Vaš Gospodarski savjet?
- Gospodarski savjet nije tijelo koje formira državnu politiku. Bivša se vlada bojala da je to paralelna Vlada.
» Članovi Savjeta bili su dosta kritični prema njezinom gospodarskoj politici...
- Pa kritični su oni i danas. Treba razumjeti da kritičnost nije neprijateljstvo.
» Nekako mi se čini da se rijetko sastaju od kad se promijenila vlast...
- Savjeti se sastaju i bez medijske prisutnosti, da me nešto nauče, da bih lakše formirao svoju politiku. Gospodarski savjet se jedno vrijeme nije nalazio jer naprosto nije bilo novih elemenata, osim što rastu negativni trendovi. Naravno, po potrebi se konzultiram s pojedinim članovima savjeta.
» Predsjednik Gospodarskog savjeta prof. dr. Boris Cota dosta je kritičan prema potezima Vlade.
- Apsolutno. To je njegovo pravo, on je profesor na Ekonomskom fakultetu.
» Slažete li se sa onim što on zamjera Banskim dvorima?
- Vrlo često, ne uvijek. U svojim istupima on je potpuno autonoman. Upravo je ta autonomnost i javna djelatnost razlog da netko bude član u Savjetu. I gospodin Tatalović ima drukčiji stav o manjinskim izborima od mene. Volim okupljati ljude koji različito misle. Što bih sa savjetnicima koji misle sve isto kao i ja!?
» Dakle, nije problem što se Vaš povjerenik za vjerska pitanja Stjepo Bartulica protivi zdravstvenom odgoju i što je organizirao posjet Judith Reisman Hrvatskoj?
- Gospodin Bartulica je jedan od vanjskih suradnika koji je u Uredu upravo zato jer je bitno drukčijeg svjetonazora od onog kojemu ja pripadam. Da bih bio predsjednik svih građana, trebam poznavati i ljude drukčijeg svjetonazora, stalno komunicirati s njima. Tu u gospodinu Bartulici imam korektnog suradnika. Pitanje zdravstvenog odgoja jedno je od pitanja oko kojih se ne slažemo.
Ublažavanje antagonizama» Biste li pristali biti posrednik između dvaju strana sukobljenih oko zdravstvenog odgoja?
- Kroz javne nastupe otvaram dijalog. Susreo sam se s crkvenim velikodostojnicima, udrugama različita profila, čuo razne argumente, nastojao ublažiti antagonizme, potaći međusobno razumijevanje i poštivanje. Uvijek sam spreman pomoći u demokratskom dijalogu, ne samo u pogledu zdravstvenog odgoja. Mislim da je to jedna od važnih funkcija predsjednika.
MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ
|
||||
