Hrvatska je otklonila i zadnju prepreku za ulazak u EU - sa Slovenijom je potpisan Memorandum koji otvara put ratifikaciji pristupnog sporazuma. O tome i drugim aktualnim temama razgovarali smo s Vesnom Pusić, ministricom vanjskih i europskih poslova.

- Ulazak u EU sigurno je jedan od povijesnih projekata Hrvatske, a to je svakako i jedan od glavnih ciljeva ove vlade. Hrvatska je danas potpuno spremna funkcionirati kao država članica EU-a. Mnoge vlade radile su na tome od 2001. godine, a činjenica je da ulazimo baš sada, po višim kriterijima nego drugi prije nas, jer su u tom procesu i same europske institucije, kao i mi, učile više o sebi. Uvijek sam mislila da će nam se ulazak u EU dogoditi ranije, no činjenica je da se danas od nas očekuje više. Primjerice, pozitivan utjecaj i aktivna uloga u stabilizaciji regije. Toga smo svjesni, preuzeli smo tu zadaću, i to je naša glavna dodana vrijednost iz pozicije EU-a. Jasno je da se takvo nešto može postići samo u suradnji s drugim državama u regiji.

LOŠA REPUTACIJA REGIJE

Što nam je, prema vašem mišljenju, bilo najteže ostvariti u posljednje vrijeme?
- Mi smo, osim ispunjavanja svih zadaća, uspješno odradili i teme koje nisu neposredno, ali ipak jesu, vezane uz članstvo u EU. Radili smo na uređenju graničnih odnosa, granica sa Slovenijom je na Arbitražnoj komisiji i to je dobro; uspjeli smo razdvojiti ratifikaciju u Sloveniji od pitanja Ljubljanske banke i dogovoriti načine rješavanja pitanja prenesene štednje; riješili smo brodogradnju, a time i dali doprinos definiranju odnosa konkurentnosti gospodarstva vs. ovisnosti o državi; komuniciramo s državama u regiji, primjerice službeno smo uputili zamolbu irskom predsjedanju Europskog vijeća za omogućavanje državljanima BiH da odmah od 1. srpnja prelaze hrvatsku granicu samo s osobnim iskaznicama; Europska komisija pregovara s članicama CEFTA-e o trgovinskim odnosima nakon 1. srpnja itd. Niz stvari koje nemaju veze s harmonizacijom s pravnom stečevinom EU-a, ali znače svladavanje nekih konkretnih prepreka. Najzahtjevnije za Hrvatsku bilo je uređivanje pravosuđa, ali to je proces koji ionako nikad ne završava. Temelji su postavljeni, no na tome će trebati trajno raditi.

A što je bilo najteže "probiti"?
- U ovom procesu, u različitim funkcijama, sudjelujem od samog početka. Bilo je mnogo teških zadaća i prijelomnih trenutaka. Jedna od neobično važnih stvari bilo je i postizanje općeg konsenzusa o EU. To je prvi naš mirnodopski politički konsenzus svih ključnih političkih čimbenika u zemlji.

GENERACIJSKE IZMJENE

A ima li u EU još moćnih pojedinaca koji su protiv ulaska Hrvatske, ili su usporavali proces?
- Ima žestokih euroskeptika u Europskom parlamentu (EP), koji su protiv EU-a, pa i protiv proširenja, pa tako i protiv članstva Hrvatske. Naša regija, da tako kažem, nema baš najbolju reputaciju. Za neke je to bio argument protiv, za druge baš ključni argument za Hrvatsku. A bilo je i puno intervencija da se proces uspori, da se Hrvatskoj odrede dodatne mjere, dodatni monitoring. Znamo i sami da su uvjeti za nas stroži nego za sve prije. No dodatni monitoring nije nam štetio. Mi ulazimo pripravniji nego što su drugi bili. Osobno, moje ambicije za Hrvatsku su jako visoke i mislim da bismo mogli i trebali biti mnogo bolji. No objektivno, komparirajući funkcioniranje Hrvatske s drugim državama članicama, mi smo čak i za nijansu iznad prosjeka EU-a. To je velika stvar.

Što nas čeka odmah nakon ulaska u Uniju?
- Najprije, reforma državne uprave. Na način da nam trebaju sposobni ljudi s vještinama koje do sada nisu bile nužan preduvjet za rad u državnoj upravi. Na primjer, znanje engleskog jezika, kompjutorska pismenost i sl. Doći će do generacijske promjene profila ljudi.

Ništa od "pipl mast trast as"?
- Izabrani zastupnici u Europski parlament su jedini za koje će taj preduvjet znanja engleskog biti manje važan. Dakle, ne nevažan, ali ne toliki imperativ jer od 1. srpnja hrvatski postaje službeni jezik. Ali državni činovnici koji će dnevno komunicirati s europskim službama moraju znati uzeti telefon u ruke i govoriti engleski.

Prema najavama, zadnje izvješće o monitoringu, koje će biti predstavljeno 26. ožujka, vrlo je pozitivno. Kako stojimo?
- Ratifikacija je riješena u 22 parlamenta. Postupak je djelomično završen u Nizozemskoj i Belgiji, a traje u Danskoj i Njemačkoj. Sad će krenuti i u Sloveniji. Svih 10 zadnjih zadaća smo riješili, od brodogradnje do novih graničnih prijelaza. Zato očekujem vrlo pozitivno izvješće.

Što je bilo ključno za rješenje sa Slovenijom i potpis Memoranduma?
- Mi smo to vrlo sustavno i temeljito vodili. Bila sam otpočetka uvjerena da sa zemljom susjedom sve možemo riješiti. Sva smo rješenja dogovorili zajednički.

Ali postoje različita tumačenja termina “to stay”. U slovenskom bi se to moglo prevesti kao trajni glagol, u hrvatskom kao “zastoj”, dakle privremeni, nesvršeni, da tako kažemo?
- “To stay” je tehnički termin. Gramatički je taj izraz inkongruentan. Dakle na engleskom je to termin koji se koristi za stavljanje postupka u mirovanje. Upravo zato je Memorandum napisan samo na engleskom jeziku. Namjerno. Da ne bi bilo mogućnosti različitih interpretacija.

Realno, danas to odgovara objema stranama. Može li to za dvije godine opet postati neugodna tema, ako naše banke budu podizale tužbe?
- Ja se nadam da neće postati neugodna tema nikad više. Mi smo sad postavili temelje za sustavno rješavanje. Naš slučaj je specifičan, ni jedna druga zemlja sljednica bivše Jugoslavije nema slučaj prenesene štednje. Postoje različite varijante konačnog rješenja, no neka o tome dalje govore stručnjaci.

Kako mislite motivirati birače da odaziv bude dobar na EU izborima?
- Morat ćemo što plastičnije objasniti da se pravila koja donosi EP tiču svih nas - od držanja domaćih životinja do načina interpretiranja gospodarske i porezne politike itd.

JUNIOR PARTNER

Je li potrebna rekonstrukcija Vlade, kako su tvrdili u IDS-u?
- Ja ne vidim zašto. Pa svi su tamo. Nitko ne nedostaje. Zadaća nam je da rješavamo probleme, a ne da se stalno bavimo strukturom i rekonstrukcijom. Treba napraviti prve veće rezultate. Sreća ili nesreća za Hrvatsku da nam sve treba, što god napravimo, korisno je. Umjesto da izmišljamo probleme, treba riješiti one koje imamo.

Oprostite, ali da komunikacije nedostaje pokazuje upravo HNS-ovo protivljenje porezu na nekretnine.
- Baš suprotno, to je pokazalo da komunikacije ne nedostaje. Baš dobro da se o tome pričalo.

Smeta li vam naziv junior partner za HNS?
- Junior parner ili king maker, to su dva naziva za istu ulogu.

ČAČIĆA PUSTITI NA MIRU

U subotu je Sabor HNS-a, bira se predsjednik, a kandidat ste vi. Kako mislite popraviti rejting od 1,7 posto, s kojim ljudima, i gdje je tu Čačićevo mjesto?
- Molim vas, 1,7 je samo jednom bilo, to je bilo najniže. Stranka je u lošoj situaciji, ali takve teškoće smo imali i 2000., pa smo se izvukli na prostor koji liberalnoj stranci u europskim okvirima i pripada, na 7 do 12 posto. Niz faktora je utjecao na to. Ali, imamo šanse da se popravimo, da rastemo. Inače možemo zatvoriti dućan. Nema nikakvih garancija za to, samo naš rad. Tada smo se profilirali na građanskim temama, tad je to bila novost. Sad ćemo se profilirati kao stranka nove generacije, moderna stranka koju će voditi 40 novih mladih ljudi, od 28 do 45 - 50 godina, a ja ću poslužiti kao katalizator i fokusna točka za novi tim. Na čelu stranke neće biti jedna osoba, koja vedri i oblači, napravila sam popis novih ljudi i dobit će šansu. Neki će otpasti, neki će ući. Jednom mjesečno ćemo se sastajati i raspravljati o političkim temama.

To znači da za Čačića nema mjesta?
- Sad je vrijeme da ga malo svi puste na miru. Čovjek se suočio i tek se treba suočiti s nekim neugodnim stvarima, i ja o tome više ne bih...

Onda nema mjesta ni za Čačićeve ljude?
- Ja to ne vidim. Ne postoje Čačićevi i ne-Čačićevi ljudi. Svi koji hoće i mogu pridonijeti jačanju jedne moderne građanske opcije kakva treba biti Hrvatska narodna stranka dobro su došli i imaju tu svoje mjesto.
Ali ipak se već čiste Čačićevi ljudi iz javnih poduzeća, kod Vrdoljaka u Ministarstvu gospodarstva itd.
- Svi koji dobro rade trebaju nastaviti. Onih drugih je bolje da ima što manje. To se odnosi na sve nas, na cijelu koaliciju. Ovo je prevažan posao da se upuštamo u avanture i dopustimo da funkcije imaju ljudi koji nisu dovoljno dobri ili ne znaju.

S ministrom Vrdoljakom ste zadovoljni?
- On odlično radi.