savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2720&nekad-smo-u-sitnicama-citali=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2720&nekad-smo-u-sitnicama-citali=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2720&nekad-smo-u-sitnicama-citali=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2720&nekad-smo-u-sitnicama-citali=

Marin  Srakić

../intervjui/intervjui.php?osoba=7269&marin-srakic

Srakić Marin
Datum:
30.03.2013
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Uoči najvećeg kršćanskog blagdana - Uskrsa, s đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom, mons. dr. Marinom Srakićem razgovarali smo o novoizabranom svetom ocu Franji, reformama koje očekuju Crkvu, teškim gospodarskim prilikama u kojima Hrvatska dočekuje Kristovo uskrsnuće te drugim aktualnim pitanjima.


Jeste li iznenađeni imenom novog Svetog Oca? Koja su vaša razmišljanja bila prije njegova odabira, jeste li se negdje duboko u srcu nadali nečemu ovakvom?
- U trenutku proglašenja i predstavljanja novoga pape Franje bio sam na Trgu svetoga Petra. Naime, tih dana obavljao sam kanonsku vizitaciju Papinskog hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu. Kad smo preko TV-a vidjeli da iz dimnjaka suklja bijeli dim, pohitali smo prema Trgu, koji je već bio gotovo pun hodočasnika sa svih strana, a potom su im se pridružili i Rimljani, koji su htjeli biti svjedoci tog povijesnog događaja. Dakako, poput svih, osim možda samih kardinala izbornika, bio sam iznenađen. Kad je kardinal protođakon proglasio: 'Javljam vam veliku radost - imamo Papu: uzoritog i preuzvišenoga gospodina, gospodina Jurja Marija, Svete rimske crkve, kardinala Bergoglia, koji si je uzeo ime Franjo”, u prvi mah nismo shvatili o komu je riječ. No onda su neki brzo zaključili da je riječ o argentinskom kardinalu.


SVI SU IZNENAĐENI JEDNOSTAVNOŠĆU PAPE

 

Kada je proglašeno da imamo papu, u prvi mah nismo shvatili o kome je riječ


MLADIĆI SE ODAZIVAJU BOŽJEM POZIVU


U Nadbiskupiji je 227 svećenika


Naša nadbiskupija ima sada 227 svećenika, a u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu 39 bogoslova (klerika), u Malom sjemeništu u Zagrebu imamo sedam kandidata. Kada drugim biskupima spomenem taj broj bogoslova, oni se dive tako velikom broju, i pomalo nam zavide. U novije vrijeme nismo jako osjetili nestašicu svećeničkih zvanja. Statistike kažu da smo tijekom dvjesto godina Sjemeništa imali prosječno svake godine pet mladih svećenika. Dakako, bilo bi bolje da ih imamo više, pogotovo zbog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Dakle, ima zvanja, ima mladića koji se odazivaju na Božje pozive, a imamo i biskupiju koja se moli za duhovna zvanja. Ove godine obavili smo kanonsku vizitaciju u tri dekanata: Đakovačkom, Valpovačkom i Donjomiholjačkom. Posjetili smo i velike i male župe, od 14.000 vjernika do 500 vjernika. Velika je razlika od župe do župe. U nekima sam se doista osjećao radosno, primijetio sam da se svećenici trude ostvariti smjernice Druge biskupijske sinode i odgovoriti na potrebe današnjeg vremena. Posebno raduje sve snažnije uključenje vjernika laika u život župe i biskupije.


Nisam nikad sreo papu Franju. Prvi put sam ga vidio kad se pojavio na galeriji

- Zanimljivo, svi su prisutni bili radosni što smo dobili novoga papu, a nisu postavili pitanje iz koje zemlje dolazi i kojoj naciji pripada. Budući da poznajem vrlo malo kardinala, nisam imao previše jasnu predodžbu koji bi mogao biti izabran. Mediji su spominjali neke kardinale iz Italije ili iz Europe, tu i tamo isticalo se pokoje ime iz Sjeverne i Južne Amerike, odnosno Afrike. Priča se da je i u konklavama prigodom izbora Benedikta XVI., pape u miru, kardinal Bergoglio dobio velik broj glasova. Najčešće su se po medijima spominjala imena trojice-četvorice, ali nisam se opredijelio ni za jednoga.


Bili ste u Rimu, kakvo je ondje raspoloženje? U kojem smjeru treba ići Crkva sa svetim ocem Franjom na čelu, koje su reforme neizbježne?
- Svi su zadovoljni i oduševljeni, od jednostavnih ljudi, preko predstavnika medija do crkvenih ljudi. Zanimljivi su bili komentari jednostavnih ljudi, npr. taksista. Gledao sam i programe talijanske televizije koja nipošto nije bila 'razočarana' ovim izborom. Svi su iznenađeni jednostavnošću novoga pape i njegovim programom. On se odmah predstavio kao rimski biskup, a ne prije svega kao papa, i to je za Rimljane bilo dovoljno da budu zadovoljni.


KAO DOČEK NOVE GODINE


- Očekuje se da Crkva ide u smjeru što ga je u ovih nekoliko dana i u nekoliko nastupa naznačio papa Franjo. Crkva mora biti na strani jednostavnih, rubnih, siromašnih. Kako je teška situacija u svijetu, osvjedočio se novi papa u svojoj domovini Argentini, pa i u vlastitoj nadbiskupiji Buenos Aires. Kongregacije, odnosno sjednice kardinala neposredno prije ulaska u konklave, bile su duže nego što je uobičajeno. Na njima su se izredali kao govornici gotovo svi kardinali. Najviše se govorilo o svojstvima i kvalitetama budućega pape, o reformi Rimske kurije, o snažnijoj vezi između Kurije i biskupskih konferencija te pojedinih biskupa. Govorilo se tome kako povratiti povjerenje Crkve i kojim putem ići u dijalogu s raznim kulturama te kako se postaviti prema izazovima našega vremena. Zatim, prema poruci novoga pape, siromašna crkva mora snažnije stati na stranu siromašnih.


Iz godine u godinu pišemo o tome kako Uskrs dočekujemo u teškim gospodarskim prilikama, a ni ove godine nije bolje. Što nas čeka u Europskoj uniji?
- Ne smatram da će Europska unija biti za Hrvatsku obećana zemlja u kojoj teče med i mlijeko. Bit će kao doček i ulazak u novu godinu. U ludoj novogodišnjoj noći: večere, vatrometi, čestitanja, želje i sl., a kad se sutradan probudimo i otrijeznimo, primijetimo da se ništa nije promijenilo, nego da treba zasukati rukave. Život ide dalje, dakako u novoj stvarnosti. S obzirom na Europsku uniju, očekivanja idu u dva smjera: s jedne strane Hrvatska nešto očekuje od Europske unije, a s druge strane ona nešto očekuje od Hrvatske. Ne smijemo poput ptića u gnijezdu čekati da nam netko nešto ubaci u kljun, nego moramo i sami prionuti, ozbiljno prionuti i mnogo toga u ponašanju promijeniti. S druge strane, očekujemo da nas Europska unija ne satre svojim zakonima koji uništavaju i nacionalno i ljudsko biće. Na žalost, takvih zakona u Europskoj uniji već ima.


PUNO OBEĆANJA, MALO REALIZACIJE


Je li naš narod gladan? Kako mu pomoći? Sveti Otac, čuli smo od Hrvata u Buenos Airesu, često je posjećivao tamošnje sirotinjske četvrti. Možemo li i mi ovdje nešto 'prepisati'?
- Velik je broj gladnih, siromašnih. To čujemo preko medija, a i vidimo u stvarnosti, pogotovo sada prije svetkovine Uskrsa. Dakako, od novoga pape možemo mnogo toga naučiti. Vjerujem da on neće ostati samo na vanjskim znakovima jednostavnosti, nego će to i konkretno pokazati. Što se tiče naše crkve, možemo reći da ona posvećuje brigu za siromahe na više razina: Hrvatski Caritas sa svojim programima, biskupijski Caritasi, župni Caritasi, pojedine karitativne udruge vjernika. Potom, velik postotak sredstava što ih naša crkva dobiva od proračuna ide u socijalne programe. Međutim, Crkva ne može zamijeniti državu, niti je na to pozvana.


Jeste li zadovoljni odnosom vlasti prema Crkvi?
- Na to pitanje odgovorio bih protupitanjem: A tko je zadovoljan? Vlada komunicira s građanima preko medija i to metodom polemike u kojoj nema poštovanja prema sugovornicima.


Slijede nam i lokalni izbori. Što biste poručili svim kandidatima za gradonačelnike?
- Predizborna promidžba je svuda ista: puno obećanja, a malo realizacije. Vlast mora biti socijalna, ali ne deklarativno, nego faktično. U malim sredinama mogu se činiti mali koraci. Ne gubiti vrijeme na stranačke svađe...


KUPLJENI BLAGDANI


Što je obilježilo Uskrse vašeg djetinjstva i mladosti? Što danas poručujete mladima?
- Bilo je to davno, tj. za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, kad je bilo drugačije ozračje u društvu. I u Crkvi su bili drugačiji običaji. Rođen sam u selu u kojem nije središte župe, u tzv. filijali. Sjećam se onih svečanih procesija na Veliku subotu i obreda Uskrsnuća. Cijelo selo se diglo na noge, od najmanje djece do onih starih osoba koje su se jedva kretale. Nije bilo bogatih darova, nego pokoja naranča, jaje u gnijezdu, ali smo u tome čitali ljubav naših roditelja.

Pogotovo nakon Drugog svjetskog rata...
- Uvijek je bio običaj da za Uskrs ili Božić roditelji razvesele svoju djecu kakvim novim odijelom, bogatijim stolom, sitnim darom. Nije uvijek u pitanju konzumizam, iako i toga ima. Kao djeca radovali smo se onoj naranči koju nam je otac kupio za Uskrs ili hlačama koje smo dobili na dar. Dakako, nije u tome Uskrs, ali je to neki njegov znak. U novije doba sve nas je zarazila trgovačka promidžba pa se ljudi zadužuju preko mogućnosti, dižu kredite koje ne mogu otplaćivati...


VIDIMO DA SU MLADI OSTALI BEZ VOĐE


- Danas više nego ikada vidimo da su mladi bez vođe u kojeg bi mogli imati povjerenja. To nije ni obitelj koja zbog krize kroz koju prolazi ne pruža prirodno i pravo ozračje u kojem bi mladi mogli sazrijevati u moralnim i duhovnim vrijednostima. Cijelo odgojno ozračje zaraženo je pogubnim virusom relativizma i skepticizma, koji nisu opasni samo za mlade nego i za one koji su odgovorni za mlade, kao što su roditelji, svećenici, odgojitelji. Previše vremena trošimo na metodologije i pedagoške znanosti ili akademske rasprave, koje su korisne, ali nisu nužne.
- Vi se, dragi mladi prijatelji, pitate: Tko će nam biti vođa? Želio bih da u svome životu doista sretnete one koji će vas voditi putem dobra. Neka prije svega to budu vaši roditelji, svećenici i odgojitelji, ali želio bih da nađete pravog vođu na svom životom putu. Naravno, to može biti samo onaj koji je svladao sve životne zapreke, pa i smrt. To je Isus, umrli i uskrsli koji živi među nama. On je ne samo vođa nego i Put. Isus je Put baš zato što je prvi taj put prešao prije nego što smo ga mi počeli prelaziti. To može biti samo on koji je u isto vrijeme i Istina. Isus je Istina. Za tom Kristovom istinom išli su naraštaji učenih i neukih. Svatko je za sebe našao ono što ga je mučilo u životu. A najviše je ljude privlačio primjer njegova života koji je bio potvrda njegovih riječi. Sretan vam Uskrs bio, dragi mladi prijatelji.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.05.1983  Ivanović Nikola
19.05.1968  Brkić Zlatko
19.05.1962  Kapac Vilmica
19.05.1960  Lambaša Željko
19.05.1949  Jakšić Nikola
19.05.1948  Nikolić Dorica
19.05.1942  Kujundžić Nedjeljko