Mjesec dana je prošlo otkako je u kabinet kao ministar turizma ušao Darko Lorencin, Istranin kojeg je premijer Zoran Milanović predložio da naslijedi Veljka Ostojića. Iako nije iz turističke struke, ministar Lorencin ubrzano “hvata konce”, i to u vrijeme stizanja prvih predsezonskih gostiju i otvaranja hotela, pa se paralelno s radom u kabinetu upoznaje s ljudima iz struke i na terenu, a mi smo ga pitali za prve poteze, dojmove o sektoru, probleme, rješenja...

» Slažete li se s onom nespretnom konstatacijom premijera da će “svaki ministar turizma biti uspješan jer je to uspješan sektor”? Ili vam sada iznutra to izgleda drugačije?

- Potpuno je jasno da je turistički proizvod Hrvatske na konkurentskoj razini u odnosu na ostatak gospodarstva, pa dakle i uspješan, ali ja imam manu da kreiram sam sebi posao koji radim, pa je tako i ovdje. I turizam kao proizvod u Hrvatskoj može biti daleko bolji, povezaniji, konkurentniji. Zato već sada vidim puno prostora za poboljšanja unutar sektora. Činjenica je da naš turizam u sezonskom vršnom opterećenju od dva mjeseca realizira gotovo 70 posto godišnjeg prometa, a u ostatku godine je problematično i punjenje i zarada, kapaciteti stoje poluprazni. Zato je povećanje iskorištenosti kapaciteta, odnosno produženja sezone, jedan od načina da povećamo kvalitetu ukupnog turizma, ali i investitorima povećamo izdašnost njihove imovine. To će istovremeno cijelom lancu drugih omogućiti kreativnije poduzetničke ideje, jer sam siguran da taj euro koji stiže iz turizma putuje i doista uđe u svaki džep unutar Hrvatske.

» Intenzivno zagovarate investicije jer iz toga sektora, kao bivši pomoćnik ministra gospodarstva za ulaganja, dolazite, ali se još ništa konkretno ne događa. Neće valjda i vaš mandat proći u najavljivanju investicija?

- Više od godinu dana radio sam u Ministarstvu gospodarstva na sistematizaciji investicija, osnovali smo Agenciju za investicije koja danas vodi brigu o oko osamdesetak investicija, od kojih je više od 60 iz područja turizma. Hrvatska je doista vrlo interesantna za investiranje u turizam i na nama je da kvalitetno pripremimo projekte da budu investitorima atraktivni. Ali, to je složen posao i dobit ćemo kvalitetnije investitore što bolje pripremimo projekte.

» Ističete kako postoji velik interes investitora za turizam. Tko su ti zainteresirani investitori, jesu li to ljudi iz turizma?

- Jest, doista se veliki “igrači” žele uključiti u investiranje turističkih kapaciteta kod nas. Godinama se ništa ozbiljno nije radilo na tome i sve što smo do sada napravili jest nadoknada izgubljenog vremena. Sada smo negdje na kraju treće faze da konačno proguramo te investicije do kraja. S druge strane, koliko će investitori biti kvalitetni, ovisi i o nama samima, kako ćemo stvari pripremiti i ponuditi. Činjenica je da interes postoji i on počiva na prirodnom resursu. Sve te zapreke koje se pojavlju na putu investitora moramo rješavati, svaka velika investicija je priča za sebe i zahtijeva poseban pristup u sinergiji s drugim resorima u Vladi. Ali, vrlo jaki turoperatori doista žele ulagati u naš turizam. Uskoro izlazi međunarodni natječaj za Kupare, tu imamo jasnu situaciju, sve je pripremljeno i zaista želimo dobiti najboljeg mogućeg ponuđača.

» Istovremeno dok se velika energija usmjerava prema investitorima, 13 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu ne prima plaću i u predstečajnom je postupku. Što s njima?

- Dali smo nalog Ministarstvu financija da nam izlista cijelu situaciju u proteklih 15 godina, da se vidi koliko je država aktivirala jamstava i sredstava, da bi te tvrtke danas bile opet na dnu, prezadužene. Država tu ne može povećati svoj udio u vlasništvu jer nema prostora, tolika su zaduženja da su veća od temeljnog kapitala. Tu se radi o stotinama milijuna kuna državnih sredstava koja su već dana, a rezultat je - katastrofa. Zajednički s kolegama iz gospodarstva čistimo to do razine da pripremimo sve kvalitetno za investitora koji ne želi rizike. Tada ćemo napraviti javne pozive za investiranje, a odaziv ovisi i o tome kako ćemo pripremiti taj posao.

» Ali, u međuvremenu oko tisuću zaposlenih u tim tvrtkama ne prima plaću, većina ih je u Dalmaciji, a prvi gosti su stigli. Što će biti ako taj postupak završi stečajem usred sezone?

- Predstečajni postupak je u tijeku, a mi želimo da se u to involviraju i strateški investitori, da se uključe u proces predstečajne nagodbe, bez obzira jesu li vjerovnici ili ne. Oni su svi pozvani da se uključe u predstečajnu nagodbu kako bi se ta agonija državnih poduzeća završila. FINA vodi cijeli proces s Ministarstvom financija i stvar je procjene od slučaja do slučaja kako će se stvari riješiti. To je proces i ne bi zbog njega trebalo biti velikih potresa u sezoni u tim tvrtkama.

» Javnost vam zamjera da ste u projektu golfa na Srđu na strani investitora jer dolazite s funkcije na kojoj ste s njima surađivali?

- Ma, oko toga se toliko toga napisalo da nema smisla opet ponavljati. Meni su generalno golf, dva hotela i turističko naselje kao proizvod proturistički, a u prostornim planovima je sve već 15 godina i prolazilo je sve procedure na svim razinama. Ali, da li u toj veličini, što s detaljima i dijelovima projekta, kakav je utjecaj na okoliš, to neka struka odluči. Procedura i poštovanje propisa moraju biti uvijek na prvom mjestu i ja o tome stvarno ne bih imao što novoga reći. A to da me optužuju za “suradnju” s investitorom... pa, moj prethodni posao je bio surađivati s investitorima, osiguravati sve što je potrebno da neka investicija zaživi, u tome nema ničeg spornog.

» Privatni smještaj je dominantan dio smještajnih kapaciteta Hrvatske u Dalmaciji i Hrvatskoj, a njegova iskorištenost je tek 48 dana. Što je formula za produženje sezone? Jer, u vašoj kući koju iznajmljujete u istarskom zaleđu sezona vam je preko 200 dana ...

- Čak polovica svih državnih turističkih kapaciteta je u domaćinstvima i to je ogroman resusrs koji traži djelovanje. Već sada imamo cijeli niz aktivnosti kojima se djeluje na podizanje kvalitete, prvenstveno kreditna linija HBOR-a koja je podešena baš za poboljšanje ponude i dizanje kvalitete. Tu su i različiti vidovi difuznih hotela u koje se mogu organizirati iznajmljivači u privatnom smještaju, a koji mogu podignuti razinu usluge i sadržaja u destinaciji. Dolazim iz sredine u kojoj je “zimmer frei” tradicija, a evolucija koja se dogodila u tom obliku usluge posljednjih dvadesetak godina je posebna, uz značajno ulaganje, podizanje kvalitete, osmišljavanje sadržaja. Jedino što će pokazati tko može, a tko ne može opstati u tom segmentu jest tržište. Treba razmišljati kako iz godine u godinu podizati razinu kvalitete novim investicijama, i to je svojevrsni osigurač produženja sezone i u domaćinstvima.

» Koliko je destinacija bitna u odluci gosta gdje će se odmarati?

- Popunjenost privatnog smještaja će uskoro ovisiti ponajviše o destinaciji jer gosti će praviti razliku između ponude u destinaciji, a ne po tome je li im krevet u sobi ovakav ili onakav. Diverzifikacija privatnog smještaja je u tijeku, neki su već prerasli u pansione, hotelčiće, apart-hotele. Uloga javnog sektora je dati stratešku odrednicu u kojem smjeru trebaju ići, a na njima je da prate trendove i prilagođavaju im se. Treba slušati što kaže struka, kakvi objekti se traže, koja usluga, gdje, koliko... Svi koji krenu mimo uputa struke prolaze puno teži i duži put, a profitabilnost im je lošija.

» Jesu li i bazeni u programu ministarstva za privatne iznajmljivače put do produženja sezone?

- Riječ je o programu “Tisuću bazena za Hrvatsku” koji će se provoditi u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta. Bespovratni poticaji dodjeljivat će se trgovačkim društvima i obrtima, ne fizičkim osobama kao vlasnicima apartmana i kuća za odmor. Sredstva su namijenjena za izgradnju i opremanje novih vanjskih i unutarnjih bazena, a intenzitet potpore je do 50 posto vrijednosti investicije, odnosno do maksimalno 50 tisuća kuna, po principu jedan poduzetnik - jedna potpora. Bit će na vrijeme, želimo sve pripremiti kako treba, a osnovno je pitanje koja veličina bazena može biti bez građevinske dozvole, jer taj bazen mora biti kvalificiran kao jednostavna građevina. Ministarstvo graditeljstva radi na tome zajedno s nama. Interes je puno, puno veći od tisuću bazena koliko se planira.

» Hoćete li pratiti kakav je promet u objektima koji su dobili bespovratnu potporu?

- Da, bit će jako zanimljivo i važno vidjeti popunjenost objekata prije bazena i nakon njegova stavljanja u funkciju. Upravo to je ono što nam je cilj - s relativno malo novca stvoriti ponudu koja je bogatija, sadržajnija. Neće se zbog bazena moći zaraditi puno više na cijeni smještaja, nije u tome dobitak, nego u puno dužoj popunjenosti tog objekta i to nam je cilj.

» Kakvo mišljenje imate o turizmu Dalmacije i njezinim mogućnostima?

- Dalmacija sama po sebi u turističkom pogledu izaziva respekt. To je regija koja ima sve: priobalni pojas bogate kulture i tradicije turizma, zeleno zaleđe i niz otoka, što su sve njezine komparativne prednosti. Dalmacija je izvrstan turistički brend, ali na obali treba raditi na podizanju kvalitete kapaciteta i osmišljavanju sadržaja. Puno je toga napravljeno, pomaci su vidljivi, ali pred nama je uvezivanje kreacije proizvoda kroz destinacijske organizacije, da se sav mogući potencijal poduzetništva angažira u tom smjeru.

» Koliko poznajete Dalmaciju?

- Poznajem je jako dobro, ja sam nautičar, volim jedrenje i najviše volim Žut, pa Piškeru, tamo sam svako ljeto i uvijek mi je teško otići. Ali, svi dalmatinski gradovi i otoci su mi u srcu, doista, i trudit ću se biti što više na terenu i u kontaktu s ljudima iz struke. Već sam kao ministar obišao Istru, Kvarner, Šibensku županiju, a evo, za koji dan sam opet u Dalmaciji...

RUŽICA MIKAČIĆ