savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2744&nema-govora-o-smanjenju-broja=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2744&nema-govora-o-smanjenju-broja=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2744&nema-govora-o-smanjenju-broja=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2744&nema-govora-o-smanjenju-broja=

Arsen  Bauk

../intervjui/intervjui.php?osoba=3411&arsen-bauk

Bauk Arsen
Datum:
04.10.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Na čemu sada konkretno radite?

U ovom trenutku radimo na dvjema bitnim stvarima, a to su zakoni koji se tiču izbornog sustava na razini lokalne samouprave i popisa birača, te uredba koja se tiče sređivanja plaća u agencijama. Sada s tim dolazimo u završnu fazu i očekujem da će to biti gotovo do kraja godine.
 
Koje su najvažnije izmjene zakona vezano za izborni sustav u lokalnoj samoupravi?
Najvažnija promjena je raspisivanje istovremenih izbora za vijeće i načelnika ako se ne donese proračun. Dosad su se izbori raspisivali samo za vijeće. Definiraju se i određena pravila kod raspisivanja referenduma te zastupljenosti nacionalnih manjina.
 
U agencijama će se usklađivati plaće s plaćama u državnoj službi. Koliko su u institucijama plaće veće?
Kako gdje. U prosjeku su veće negdje između 10 i 12 posto. Ima onih koji iskaču značajnije, a ima onih koji iskaču manje, ovisno o samoj strukturi zaposlenika agencija. Ako prevladava visoka stručna sprema, onda je ta razlika veća, a ako je obrazovna struktura nešto niža, onda je i razlika manja.
 
Dakle, koja je prosječna plaća u institucijama? Postoji li takav izračun?
Postoji za svaku agenciju posebno, to smo dosta detaljno analizirali. No, činjenica je da su za pojedina radna mjesta u tim institucijama propisane veće plaće, nego za ista radna mjesta u državnoj službi, a da ljudi rade isti posao kod istog poslodavca. Naravno da je smisao osnivanja agencija bio da se neki poslovi izdvoje iz ministarstava i da tamo rade ljudi koji su specijalizirani za pojedine stvari. Međutim, ti koji su specijalizirani su jedno, a oni koji su, nazovimo to tako, u logistici, odnosno oni koji pomažu da se to radi, ipak su nešto drugo i za njih trebaju vrijediti pravila kao i u državnoj službi.
 
No, neke se agencije samofinanciraju.
Ima agencija čija se sredstva za plaće ne osiguravaju u državnom proračunu, nego je država predvidjela da one imaju neke svoje posebne prihode, ali opet to su prihodi koje plaćaju porezni obveznici ili određeni parafiskalni nameti, pa ćemo i za njih u drugom koraku propisati poseban način određivanja plaća nego sada, jer ne može netko biti izvan sustava.
 
Pritužbe su da je dio tih agencija potpuno besmislen. Pisalo se o agencijama koje ne služe ničemu. Koje su Vam agencije upale u oko kao najbesmislenije?
O tome se baš neću izjašnjavati jer moj dojam je ipak dojam, a kada ga izgovorim on postaje službeni stav, pa ću ga zadržati za sebe. U onome dijelu u kojem sam odgovoran, dakle u Ministarstvu uprave, imamo dvije institucije, te bi ih u četvrtak Vlada trebala spojiti u jednu.
 
Koje su to?
Radi se o dvjema institucijama koje se bave istom stvari – jedna obrazovanjem i stručnim usavršavanjem državnih i javnih službenika, a druga lokalnih službenika. To ćemo spojiti u jednu instituciju koja će se baviti obrazovanjem i usavršavanjem službenika. Očekujem od kolega u čijim resorima djeluje veći broj institucija da isto naprave, pa da se taj broj još više smanji.
 
Što je s planom umirovljenja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi. Tu se pomalo licitiralo tom brojkom. O kojoj brojci u konačnici govorimo?
Prema podacima kojima raspolažemo u registru zaposlenih, broj službenika koji ostvaruju pravo na punu starosnu mirovinu u ovom trenutku je između 15 i 20 tisuća. I ako bude dolazilo do smanjenja broja zaposlenih, nije logično, a nije ni pravedno da iz sustava tjeramo ljude koji bi završili na Zavodu za zapošljavanje, a da u isto vrijeme u sustavu ostavljamo ljude koji imaju uvjete za punu mirovinu.
Postoji i druga skupina zaposlenika kojima za mirovinu nedostaje godina ili dvije. Razgovaramo o tome da bi se preko instituta dokupa mirovina omogućilo tim službenicima da odu u mirovinu. To je već pitanje dobrovoljnosti. Time bi se otvorio još veći prostor i u tom slučaju ne bi bilo ni potrebe za otkazima. Pa prema tome, to ne bi bilo tako dramatično kako se u prvi mah prenosi. Na kraju krajeva, potreba smanjenja u sustavu omogućila bi nam u relativno kratkom roku da i nešto mladih ljudi zaposlimo u državnoj službi.
Ja sad znam da je tu pitanje: neke otpuštate da biste neke zaposlili. Ali sasvim je sigurno da određeni broj mladih službenika treba državnoj upravi jer oni imaju neke vještine, neka znanja i navike koje ovi drugi nemaju. Naravno, sve je ovo rečeno pod određenim uvjetima koji se moraju ispuniti, a vrlo često se kod interpretacije ti uvjeti izostave.
 
O kolikoj uštedi u tom slučaju govorimo?
Ušteda je u samoj činjenici da je trošak mirovine manji od troška plaće. Ako govorimo o broju od 20.000 i ako mirovina iznosi otprilike pola plaće, to je godišnje preko milijardu kuna.
 
U kojem razdoblju možemo očekivati umirovljenje tih ljudi?
Rekao sam da ukoliko bi se to ostvarilo, da bi to bila tolika ušteda. O tome hoće li se to ostvariti, ovisi o odluci Vlade i o Vladinoj generalnoj politici uopće. Ukoliko se donese takva odluka, onda će se odrediti rok koji će biti razuman da se to ostvari.
 
Dojam je u javnosti da se ništa ne radi po pitanju onih koji su zaposleni preko veze – preko rodbinskih linija, stranačkih…
Ne mogu komentirati dojam. Zakon poznaje okolnosti koje su striktno propisane i ukoliko se njih nije držalo, zaposlenje se može poništiti ili ne može. O tome u konačnici odlučuje sud. Dakle, gleda se od slučaja do slučaja.
 
Koliko je ljudi u državnoj i javnoj upravi zaposleno na određeno, a koliko na neodređeno vrijeme?
Ukupan broj zaposlenih u državnoj i javnoj službi je 250.000. Što se tiče broja zaposlenih na određeno vrijeme ili na ugovor o djelu, radi se o manjem broju i to su ljudi koje je često teško zamijeniti. To su vjerojatno specifične situacije u pojedinim resorima. Vjerujem i da se po naputku ministra financija smanjuje broj onih koji su na ugovor na određeno i na ugovor o djelu.
 
Kada se govori o državnoj i javnoj službi, govori se i o njezinoj veličini i neučinkovitosti? U pitanje se dovodi učinkovitost sustava i postavlja se pitanje je li javni servis na usluzi građanima ili služi pukom samoodržanju?
Pitanje je s čime ga uspoređujemo. Ako ga uspoređujemo s drugim zemljama, onda vjerojatno nije toliko velik, negdje je u sredini. Ako ga uspoređujemo s Hrvatskom danas ili prije nekoliko godina, onda je činjenica da je prije nekoliko godina broj ljudi koji su radili u privatnom sektoru bio značajno veći, a ipak broj ljudi u državnoj i javnoj službi je ostao otprilike isti. Dakle, možda je prošla Vlada trebala napraviti određene stvari koje sada mi pokušavamo napraviti. Pitanje je i našeg osjećaja kao građana jesmo li od države dobili onu uslugu koju smo trebali dobiti i što je u tome sprečava. Neki su propisi jednostavno loše napisani i vrlo ih je teško primjenjivati. Mi svakim novim propisom pokušavamo popraviti to što smo zatekli i mislim da vrlo često u tome i uspijemo. Najveći dio se ipak odnosi na gospodarske resore, a tu nisam nadležan. Pročitao sam negdje podatak da je broj potrebnih dozvola za neki posao pao sa 60 na 16. Vjerojatno je i to 16 puno, a 60 je ipak bilo previše. Ono što ipak želimo napraviti u dijelu u kojem smo nadležni, jest omogućiti građanima da rodni list mogu dobiti bilo gdje kad ga zatraže, te da razmjenjujemo s drugim ministarstvima i tijelima podatke kako bi i oni lakše mogli pružiti uslugu građanima.
 
Osim rodnog lista, namjerava li se to napraviti s još nekim dokumentima?
Pitanje je koje mi papire uopće trebamo tražiti od građana. Posljednjih mjeseci naročito, a i prije, mnogi su registri spojeni. A ono što bi trebala biti osnova nekog zajedničkog informacijskog sustava je sustav porezne uprave. Preko OIB-a oni su trenutačno najnapredniji od svih. Naravno, kad građanin dođe u kontakt s upravom, službenik koji s komunicira s građaninom trebao bi vidjeti koje dokumente država već ima, a koje treba pribaviti. S druge strane, službenici se uvijek vole pokriti papirom, pa onda bez obzira što je jasno da netko ne može dobiti osobnu iskaznicu bez da ima domovnicu, traže i domovnicu i osobnu iskaznicu jer se možda nešto u međuvremenu promijenilo, pa da bude siguran. Tako da moramo mijenjati i tu naviku naših službenika. U osnovi, mislim da idemo u dobrom smjeru, a treba vidjeti idemo li dovoljno brzo.
No, pri uvođenju promjena u sustav uvijek postoji strah od prevelike promjene da se to što funkcionira odjednom ne raspadne. I to je jedan od razloga zašto te promjene idu sporije. Sustav sad funkcionira kako-tako, ali ako nešto promijenite, nikad ne znate hoće li to funkcionirati ili će prestati funkcionirati.
 
Često možemo čuti i da neki državni službenici rade više od drugih – netko obradi 30 predmeta u danu, netko tri. Hoće li se postavljati nekakve norme koje će se na dnevnoj ili mjesečnoj bazi morati ispoštovati?
Mi smo u Ministarstvu uprave krenuli s uspostavom toga. Za ostalo treba pitati rukovoditelje službenika, jer zbog specifičnosti raznih resora ne postoji jedno mjesto s kojeg treba sve ići. Na nama je da koordiniramo i ukazujemo na odstupanja od prosjeka. O tome se onda raspravi i vidi je li neka struka tako specifična. Kako recimo kontrolirati učinkovitost policajca? To treba raditi njegova služba.
 
Neki su nam čitatelji uputili prigovore na jednosmjenski rad nekih ureda. Za primjer uzmimo Poreznu upravu. Da biste obavili nešto privatno u Poreznoj upravi, morate izostajati s posla. Zašto se, s obzirom na velik broj zaposlenih, ne bi uveli dežurni službenici koji bi servisirali građane koji rade u vrijeme uredovnog rada Porezne uprave?
Ja za ovakve prijedloge nisam ni čuo, ali ću vidjeti što tu možemo napraviti. Iz dijela Ministarstva uprave nije bilo takvih zahtjeva, ali iz dijela drugih ministarstava, morao bih vidjeti. Mogu pitati odgovorne ljude u Poreznoj zašto to nije uvedeno.
 
Hoće li se ukidati neke neodržive općine ili neće?
Neće biti smanjenja broja jedinica lokalne samouprave. Izbori 2013. održat će se s ovim brojem općina i gradova. U Planu 21 nigdje nije spomenuto smanjenje broja općina niti smo to u kampanji govorili. Nekim dijelovima države ćemo uvijek davati novce i oni neće još dugo vremena biti održivi. Uzmimo za primjer otok Lastovo, koji će zbog geografskog položaja i drugih specifičnosti uvijek trebati pomoć države, a nije pošteno ni staviti ga na teret susjednoj općini. Poštenije je da bude na teret svima nama nego Korčuli. Ta teorija da samo one općine koje su ekonomski održive mogu biti općine nije ni pravedna. Ako spojite neodrživu općinu s održivom, onda obje neće biti održive, pa ćete dobiti jednu općinu u kojoj će se svađati. No, možemo napraviti to da općine, dok ne zadovolje određene kriterije, ne dobivaju novce iz državnog proračuna.
Ako govorimo o novom sustavu, onda je to spajanje nekoliko općina u jednu, nešto slično onome što je bilo 1993. Ako se oko toga može postići konsenzus u državi, može se o tome razgovarati.
 
Dokle se stiglo s informatizacijom i umrežavanjem sustava?
Posljednji je krenuo projekt socijalne skrbi. Prije toga smo spojili matice sa HZZO-om i HZMO-om.
 
Jeste gledali Ivu Sanadera u nedjelju?
Jesam.
 
Kakav je Vaš komentar na emisiju?
Ništa što nisam očekivao.
 
Sanader je dosta govorio o Mladenu Bajiću. Zanimljivo je zato prisjetiti se i kako je SDP mijenjao stav prema Bajiću. Prije dvije godine ga nije podržavao, sada ga podržava.
To ćete pitati nadležne u stranci za resor pravosuđa. Ja mogu reći da smo bili protiv izvješća prije dvije godine, pa smo bili suzdržani, a onda za.
 
A ne znate zašto ste bili za?
Logičan odgovor bi bio da su se neke stvari popravile u tom razdoblju otkad smo bili protiv, pa kad smo bili za.
 
Za koliko bi u konačnici mogao biti smanjen broj glasača na popisu birača i na koga bi se to smanjenje moglo najviše odnositi?
Očekujem da u popisu birača bude oko 3.800.000 državljana, što je negdje oko 300.000 manje. To se poklapa s brojem birača koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i njihov postotak po županijama se poklapa s razlikom između broja birača i broja stanovnika utvrđenog popisom iz 2011.
 
Izvor: net.hr
       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo