savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2753&milanoviceva-vlada-se-ne-snalazi=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2753&milanoviceva-vlada-se-ne-snalazi=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2753&milanoviceva-vlada-se-ne-snalazi=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2753&milanoviceva-vlada-se-ne-snalazi=

Damir  Kajin

../intervjui/intervjui.php?osoba=3081&damir-kajin

Kajin Damir
Datum:
19.06.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Neki će reći da Damira Kajina, potpredsjednika IDS-a, još nitko nije obavijestio da je vlast nedavno osvojila koalicija u kojoj sudjeluje njegova stranka i da više nije opozicijski političar. No, s gotovo jednakim žarom s kojim je godinama napadao HDZ-ovu vlast, kritizira i svoju izvršnu vlast, i to manje sa saborske govornice, a više u kolumni koju redovito piše za internetski portal dnevno.hr. Povremeno mu to stranački i koalicijski kolege spočitnu, ali on i dalje ustrajava na tome da građane ne namjerava obmanjivati i da od njega uvijek mogu očekivati samo istinu i iskrenost. Da ih ne potpisujete, netko bi, s obzirom na razinu i žestinu kritike, mogao pomisliti da ih piše neki HDZ-ovac, laburist ili HDSSB-ovac.

 

Imate li problema u stranci ili Kukuriku koaliciji zbog toga?
- Govorim ono što osjećam i otvaram oči, među ostalim, i vladajućima. Ako netko želi uspjeh i pomoć ovoj vladi, onda sam to ja, a, jednako tako, ako se netko suzdržava u svojim komentarima, onda sam to također ja. Stalno postavljam pitanje je li naša obveza govoriti istinu, biti apologet ili izokretati istinu. Mislim da moramo govoriti ono što oni koji su nas birali od nas očekuju, svidjelo se to nekima ili ne. S druge strane, ovu koaliciju i vladu baš ničim nisam doveo u pitanje. Sve što pišem, a volio bih da me demantira vrijeme, zasad se samo potvrđuje. Bilo da je riječ o porezima, investicijama, regresu, padu BDPa, sve sam napisao istinu. Ako netko baš želi, neka pokuša zaustaviti "pticu rugalicu". Ja nisam Reuters i mene je jako lako zaustaviti. Ne kritiziram, samo govorim ono što mislim.
 
Onda ono što mislite ozbiljno odudara od politike i pravca vaše vlade?
- Problem ove vlade je u tome što još uopće nije počela vladati. Više razmišljaju o tome kako će reagirati javnost, nego kakve će poteze povući. Europa se urušava, investicija nema, krediti su nedostupni, bankari su nemilosrdne lopuže, država je na kraju solventnosti i likvidnosti. Danas, kad vidimo da je Sanader zaduživao državu kako bi kupovao socijalni mir, Kosor kako bi vraćala kredite, Milanović će, kako bi sustav opstao, morati smanjivati proračun i rasprodavati javnu imovinu. Nelikvidnost se s države preselila na gospodarstvo i građane i prelazi 55 milijardi kuna, i to je u ovom trenutku nerješiva enigma, i to ne samo za ovu, nego bi bila za bilo koju vladu. Pogotovo zato što znamo da investicija u dogledno vrijeme neće biti. Prvi potpredsjednik vlade Čačić obećao je veliki investicijski val do jeseni.
 
Ne bude li ga, kako prognozirate, hoće li morati otići?
- Osim što su dosad raspisana dva ili tri natječaja za farbanje nekih fasada, ništa ozbiljno u vezi s investicijama se ne događa. Najveći je problem u tome što se ni oni projekti koji su gotovi, zbog krize koja nas okružuje, neće pokrenuti, tu prvenstveno mislim na Y, jer poslovne banke nisu spremne kreditirati nastavak gradnje autoceste u Istri s nekih 300 milijuna eura zato što su opterećene dubiozama u Grčkoj i Španjolskoj. Banke u inozemstvu ne mogu tvrtkama u Hrvatskoj davati kredite ispod 7,5 posto kad se država zadužuje za 6,37 posto, i po toj logici sumnjam da će se u dogledno vrijeme pokrenuti projekti poput Omble, Plomina ili nizinske pruge Rijeka-Zagreb ili bilo koja druga investicija. A strani kapital je ulagao u banke, trgovinu na veliko, telekomunikacije, poslovanje nekretninama i proizvodnju naftnih derivata, a u proizvodna radna mjesta, ako izuzmemo Plomin 2, kontroverzni Rockwool i još možda Benetton, nitko nije uložio ni jednu kunu. Nije istina ono što Čačić govori, ne znam zašto se obmanjujemo, da je Hrvatska najbolja među tranzicijskim zemljama. Slovačka ima rast BDP-a 3,2 posto, Estonija 4, Litva 4,3, Latvija 5,5, a istina je da rast pada u Grčkoj, Portugalu, Mađarskoj, Cipru, Italiji, ali i Nizozemskoj. Situacija je mučna, a bojim se da će na dan ulaska Hrvatske u EU možda biti i gora nego što je danas, jer ćemo izgubiti tržište CEFTA-e. Veliki dio hrvatskih tvrtki pobjeći će put istoka, jer izvoz u EU nam pada 6,7 posto, a rast raste na tržištima CEFTA-e 11,6 posto. Volio bih da ne bude tako, ali sigurno se iduće dvije godine neće pokrenuti ni Zagreb na Savi, ni Ombla, ni Plomin ni istarski Y.
 
Čačić je rekao da odlazi ne bude li realizacija kakvu je najavljivao?
- Svakoga treba držati za riječ, pa tako i Čačića, iako ova vlada treba nekog poput buldožera.
 
Čak i ako taj njegov stil ozbiljno ruši ugled Vlade?
- Dio sam vladajuće koalicije pa imam pravo to i ne komentirati. Činjenica jest da je imao čitav niz nespretnih izjava, ali ima vremena da se svi korigiramo.
 
U SDP-u ga sve ozbiljnije doživljavaju kao kamen smutnje, po najnovijem i zbog ostavke ministrice Holy.
- Čačić ima nezahvalnu poziciju, kao 2000. Slavko Linić, kad je bio najnepopularniji ministar. Razumijem njegovu frustraciju što stvari ne idu prema njegovu planu, ali ne smije, kako bi odradio ono što želi, u javnim istupima prekoračivati granice dobrog ukusa. Milanović mora čuvati koaliciju i ponekad se možda teškog srca mora i lišiti usluga sebi najodanijih ljudi, poput Mirele Holy. Bilo bi dobro da je netko u vladi "opozicija" možebitnim investicijama koje sutra mogu opteretiti ekološku stabilnost Hrvatske. Mnogi su danas svjesni da kapital u Hrvatsku neće transferirati tehnologiju zadnje generacije, nego će ovdje pokušati zaraditi.
 
Vi to sad govorite da Čačić Milanoviću smjenjuje SDP-ove ministre?
- Neću to reći, jer je ta uloga rezervirana isključivo za premijera. Ali moj je sud da je Milanović tu napravio ogroman ustupak Čačiću, iako on tvrdi da s tom smjenom nema ništa. Holy je smijenjena zbog studija koje su govorile da projekti poput Omble ili Plomina nisu prihvatljivu Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
 
Ako je premijer prihvatio ministričinu ostavku na koju je bila prisiljena zbog tih studija, znači li to da je i premijer pod utjecajem tih moćnih lobija?
- Ma kakvi! Milanović se može družiti s Tedeschijem, ali da je osobno primio bilo što od njega ili da mu je činio bilo kakve usluge, u to ne mogu povjerovati, jer bih za njegovu čestitost bio spreman staviti ruku u vatru. Zato mislim i da nije pod utjecajem bilo kakvih lobija. Možemo i moramo visoko postaviti kriterije, ali ako previsoko podignemo ljestvicu, neovisno o tome koliko nam je zalet dug, nećemo je moći preskočiti. Ne vidim da je jednodnevnim boravkom u Tedeschijevoj vili prekršio bilo koju etičku normu. Slažem se da sutra može biti i drukčijih konstrukcija. Neki dan sam primio žene koje vode ljekarne u Istri, koje tvrde da su izložene reketu farmaceutske industrije koja kroz svoje monopole želi uništiti male apoteke, pa su mi u tom kontekstu spomenule i Tedeschija koji je u tom biznisu. E sad, razmišlja li vlada o tome da spasi male, a ograniči velike, pokazat će vrijeme. Da se mene pita, pomogli bismo malima, pa i na štetu velikih. Ne znam je li na tom druženju bio i budući guverner Vujčić, ali nikako ne bi bilo dobro da krupni kapital preko Tedeschija dominantno utječe na bilo koje procese u Vladi ili HNB-u. Smjena Rohatinskog baca ružnu sjenu, jer ako Vujčić jamči nastavak politike tečaja koju je vodio Rohatinski, onda normalan čovjek postavlja pitanje čemu uopće smjena. Ako Vujčić jamči stabilnost bankarskog sustava koju je zacrtao Rohatinski, zašto onda Rohatinski više nije dobar za guvernera? Za pad BDP-a nije kriva samo Vlada, nego je dio krivnje i na HNB-u, kao i za pad industrijske proizvodnje i pad izvoza, ali u ovom trenutku kunu treba čuvati kao zjenicu oka svoga. Vjerovao sam Rohatinskom i krivo mi je što je otišao.
 
Koji odgovor sami sebi dajete na pitanje zašto je Rohatinski morao otići?
- Vjerojatno zato da bi Vlada imala veći utjecaj na HNB, što, ako dovede u pitanje njenu autonomnost, neće biti dobro. Moj je dojam da Vlada želi utjecati na HNB i monetarnu politiku, jer očito misli da je za pad BDP-a, izvoza i potrošnje suodgovoran i HNB. U jednoj od kolumni upozorili ste da je od mandata nove vlade do kraja travnja u javnim i državnim službama zaposleno 1200 ljudi više.
 
Uhljebljuje li i Kukuriku koalicija svoje na državnom proračunu?
- Najviše je zaposleno u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Istina je da se i dalje najlakše zapošljava u javnom sektoru, gdje je sigurnost plaće zajamčena, dok bi u privatnom sektoru velika većina najradije otišla raditi u državni sektor. Prilike su mučne, a bit će još i teže. Najkvalitetniji kadrovi su 2006. i 2007. bježali iz državne i javne uprave u privatni sektor jer su ondje bile neusporedivo veće plaće. Danas svi plaču što su napustili sigurna radna mjesta i što se više ne mogu vratiti u državnu ili javnu službu.
 
Upozorili ste i da Vlada neće mijenjati kolektivne ugovore, nego je odlučila mijenjati koeficijente za obračun plaća, i time neće smanjivati samo plaće nego i mirovine.
- Krenuli su u pregovore s nakanom da izmijene kolektivne ugovore, redefiniraju prava na regres, božićnice, dječje doplatke, jubilarne nagrade, koji postoje u državnom i javnom sektoru i velikim kompanijama. Vlada je u tom mogla čak i naići na razumijevanje oko milijun zaposlenih u privatnom sektoru koji su izuzeti od svih tih prava, ali shvativši sama na vrijeme da ne može korigirati kolektivne ugovore, jer bi je zapljusnuo tsunami sudskih tužbi, ona se "genijalno" dosjetila nečeg puno ozbiljnijeg, a to je smanjenje koeficijenta za obračun plaće s 0,5 na 0,3. To od njih nitko nije tražio, ni jedan poslodavac, neovisno o tome koliko moćan bio, ni Svjetska banka, ni MMF, apsolutno nitko. Dosjetili su se da bi tako do kraja godine mogli uštedjeti 2 milijarde kuna. Ako bude tako, neće se samo jednokratno pogoditi neko pravo izraženo kroz plaću, nego će to dugoročno pogoditi svakog radnika i kroz visinu mirovine.
 
Ako Vlada krene u takve restrikcije u javnom sektoru, privatnom će to biti samo signal da se može još rigoroznije ponašati prema svojim zaposlenicima?
- Potpuno se slažem, iako je danas u Hrvatskoj možda teže i malom poslodavcu nego samom radniku koji radi kod njega. Taj mali poslodavac odgovara cijelom svojom imovinom za rezultate poslovanja, sve mu je na bubnju i pitanje je što mu nosi sutra.
 
Kritizirali ste i Vladine mjere podnošenja kaznenih prijava zbog neisplate plaća i primarne isplate doprinosa jer smatrate da će dovesti do toga da ćemo na kraju godine imati manje od 1,3 milijuna zaposlenih?
- Moglo bi to dovesti, da budem ciničan, do velikog investicijskog ciklusa u građenju zatvora, što bi pokrenulo gospodarstvo. Šalim se, naravno, ali te se mjere mogu prihvatiti samo pod uvjetom da i država odgovara istom mjerom, odnosno da premijer, ministri i predsjednik odgovaraju svojom imovinom za isplatu plaća, gospodarski rast i druge ekonomske parametre. Mali poslodavci danas jednostavno ne znaju od koje smrti umrijeti, jer ih pritišće nelikvidnost, ne mogu naplatiti svoje proizvode, a oni sve moraju podmirivati unaprijed. Logično je da moraju platiti sve doprinose i isplatiti plaće, jer su čak i u robovlasništvu ljudi dobivali hranu i imali gdje prenoćiti, u feudalizmu su se kmetovima dijelili neke desetine, a mi smo došli do toga da više od 80 tisuća radi, a ne prima plaću. Ako netko u privatnom gospodarstvu mora imovinom odgovarati za ispunjenje svojih obaveza, onda pod istim uvjetima trebaju odgovarati i u državnom sektoru i u državnoj vlasti za prilike u zemlji.
 
Napisali ste da je neodgovorno da u jednom danu energenti poskupe za više od 20 posto, a najnovija izjava ministra Linića kaže da tom poskupljenju još nije došao kraj?
- Osim što je neodgovorno, to je i vrlo opasno. Najava dodatnog poskupljenja neodgovornost je na kvadrat. I plin i struja u Hrvatskoj još uvijek su nešto jeftiniji nego na Zapadu i slažem se da te kategorije ne mogu biti socijalne, i svjestan sam da bivša vlada nije bila spremna korigirati cijenu zbog nadolazećih izbora, ali nakon što se u jednom danu dogodila korekcija oko 25 posto, najavljivati da će se korigirati za dodatnih 10 ili 20 posto, presmjelo je. Prosječni građanin s prosječnom plaćom mogao je prošle godine kupiti robe za 65 tisuća kuna, a sada će, nakon svih ovih silnih poskupljenja, većeg PDV-a i ostalog rasta cijena koji se nadograđuju na te kategorije, realno moći kupiti ispod 60 tisuća kuna robe. To znači da smo prosječnom građaninu uzeli jednu prosječnu plaću i da je na njega bačen ogroman teret. Ako to znači izvlačenje iz svih ovih nedaća, građani će tu politiku itekako nagraditi. Ne treba zavidjeti Vladi na tim nepopularnim potezima, ali moraju u svemu naći mjeru.
 
Sve što govorite i pišete ukazuje na to da se nećemo tako brzo i lako izvući iz problema, pa građani neće imati što nagraditi?
- Ako do toga ne dođe, možemo očekivati silno nezadovoljstvo koje će poticati i nova ekipa oko Tomislava Karamarka. Pa njihovo je legitimno pravo kao opozicije poticati nezadovoljstvo vlašću. - Nije legitimno poticati nezadovoljstvo, ali je legitimno da parlamentarnim nastupom pokušaju utjecati na promjenu ponašanja, a da svojim stavovima skreću pažnju na sebe.
 
Po vašim bi se riječima u ovom razgovoru dalo zaključiti da mislite da vaša vlada loše radi, a prošlog je tjedna, nakon sindikata, i od poduzetnika dobila negativnu ocjenu.
- Mislim da se ova vlada trudi, ali zapravo još uvijek nije počela vladati. U nekim potezima imam dojam da se Milanovićeva vlada ne snalazi, a to velikim dijelom proizlazi iz okruženja u kojem djeluje, pri čemu ponajprije mislim na naslijeđene kadrove koje je 17 godina postavljao HDZ. Tako da su i danas bliži toj ideologiji i toj matrici razmišljanja, nego što su spremi slijediti promjene koje bi trebale doći s novom vlašću.
 
Zar niste u kampanji govorili da ispriku nećete tražiti u prethodnicima, jer znate što i kako hoćete?
- U kampanji sam govorio - polako, dečki, nemojte obećavati nerealno, jer prilike koje nas okružuju mogu silno pogoditi ovu zemlju, i da se ne bismo trebali iznenaditi ako nam bude lošije, a ne bolje.
 
Znači da je Kukuriku koalicija u kampanji davala nerealna i lažna obećanja?
- Obećanja su bila lijepa, a mogućnosti su skromne. Moje osobne poruke u kampanji nisu bile obmana, a koalicija je tek šest mjeseci na vlasti i sigurno je da još uvijek ima velik kredit kod građana, koji imaju pravo na velika očekivanja. Imaju i pravo biti nezadovoljni kad su već toliko strpljivi, a strpljivi su već 22 godine. Treba vremena, ali treba i odlučnosti i čvrstoće, a treba i vladati, što znači, i zamjerati se.
Autor: Sandra Bartolović

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


03.05.1976  Rajković Zoran
03.05.1973  Boljar Tomislav
03.05.1969  Bedeković Dražen
03.05.1965  Barbaroša Neven
03.05.1959  Branilović Dragutin
03.05.1958  Jukić Vlado
03.05.1958  Murković Stjepan
03.05.1952  Kukoč Mislav