Ugledni  hrvatski hematolog prof. dr. Mirando Mrsić preuzeo je nakon pobjede SDP-a na parlamentarnim izborima najteži resor u Vladi premijera Zorana Milanovića, onaj Ministarstva rada. U proteklih 16 mjeseci našao se na meti žestokih kritika sindikata: šezdesetak tisuća ljudi ostalo je bez posla, vojska nezaposlenih popela se na 360 tisuća, a mladi sve češće gledaju na odlazak iz Hrvatske kao jedinu opciju. On smireno odgovara na sve kritike, liječnički precizno dijagnosticira stanje u kojemu se našla Hrvatska i odbija davati lažna obećanja. Tvrdi da nagađanja da ga je premijer Milanović namjerno stavio na tu užarenu poziciju kako bi umanjio njegove šanse da ga naslijedi na čelu SDP-a, ne stoje. 

− Procijenio je da imam dovoljno sposobnosti voditi ovaj resor. No, konačnu riječ o mojem radu dat će građani − kaže Mrsić, koji u razgovoru za Spektar komentira prvosvibanjski sindikalni prosvjed.

Je li prvosvibanjski sindikalni prosvjed uspio ili nije?

− To trebate pitati sindikalne vođe. Meni je žao što se prosvjed koji je trebao upozoriti na očuvanje radničkih prava pretvorio u politički skup.

» Zašto mislite da se to dogodilo?

− Poruke koje su dolazile s pozornice bile su političke poruke. Ako se traži neki treći smjer, to je politička poruka. Ako to sindikati žele, neka formiraju političku stranku, iziđite na izbore i vidite hoće li to građani honorirati ili ne. I podrška koja se iskazivala prosvjedu sindikata dolazila je i slijeva i zdesna, i od Laburista i od HDZ-a, i od nevladinih udruga, i od Crkve. Sindikati se od te podrške nisu ograđivali računajući da će im doći što više građana. Osim toga, neki koji su iskazivali podršku, bilo bi bolje da su šutjeli.

» Na koga točno ciljate?

− Na HDZ i na ono što su napravili Hrvatskoj u proteklih osam godina. Puno toga što sindikati danas žele promijeniti je posljedica njihove vladavine.

» Ipak, do građana su stigle i poruke o padu standarda, rastu nezaposlenosti, iseljavanju mladih u inozemstvo... Mislite li da su se, gledajući večernje vijesti, mogli složiti s tim kritikama? Ili su možda pomislili da su sindikalni vođe pobrkali lončiće?

− Svaki građanin vidi u kojem se stanju zemlja nalazi i bez poruka sindikata. U porastu su cijene, povećana je inflacija, puno ljudi ostaje bez posla... Svima je jasno da nismo u dobroj situaciji. No, mi nemamo čarobni štapić da preko noći promijenimo stanje i da odjednom sve krene nabolje. Ono što se kvarilo godinama, ne možete popraviti u godinu i pol dana. Hrvatska se mijenja, sviđalo se to nekom ili ne, i te su promjene zalog da ćemo imati stabilnu, ekonomski prosperitetnu državu koja ima velike prirodne resurse i ljude koji znaju i mogu raditi. Na nama je da stvorimo državu koja nije skupa, i da mobiliziramo što više sredstava za investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

» Ali toga još uvijek nema...

– To je točno. Prozivaju nas za nedostatak investicija i oni koji su prošloj Vladi bili zaduženi za investicije, kao što je to bio gospodin Domagoj Milošević.

» On tvrdi da je ostavio gotove projekte...

– Nismo zatekli ništa. Tih projekata uopće nije bilo. Za pripremu jedne velike investicije treba godinu, u nekim slučajevima i godinu i pol dana. Da su projekti bili gotovi, danas bi se oni vidjeli.

» Ne mislite li da građane već pomalo živcira izvlačenje na prethodnu Vladu? Linić tvrdi da će Vladi trebati deset godina da popravi stanje. 

– Mislim da je ministar Linić mislio na standard. Mi smo se sada vratili u 2005., odnosno osam godina unatrag, i trebat će nam, s rastom koji predviđamo, desetak godina da se vratimo na 2008., koja je bila godina blagostanja. Tada smo upozoravali da treba provoditi reforme da nas kriza koja stiže ne zatekne nespremnima, no nitko iz vlasti nije reagirao. Zato nam je BDP u posljednjih pet godina pao za više od 11 posto. 

» To su riječi realpolitičara. No, dok je SDP bio u oporbi, predsjednik stranke Zoran Milanović tvrdio je da će Ustavom zaštititi radnike. Danas je njegova Vlada u sukobu sa sindikatima oko radničkih prava...

– Moramo prvo razlučiti koja su radnička prava povrijeđena, a koja smanjena. Ako govorimo o gubitku radnih mjesta, ona su posljedica krize. Ako govorimo o Zakonu o radu, on se bitno nije mijenjao proteklih desetak godina. Najveća promjena bila je u vrijeme Ivice Račana.

» Vi ste to pametnije riješili, pa ste pitanje trajanja kolektivnih ugovora riješili Zakonom o reprezentativnosti, ne Zakonom o radu.

– Odredba o produženoj primjeni pravnih pravila nakon isteka kolektivnih ugovora stvarala je velike probleme. Zanimljivo je da su, kad se 2005. unosila u Zakon, protiv nje bili sindikati, a za nju poslodavci. Danas su protiv nje sindikati javnih službi. U realnom sektoru nema problema s kolektivnim ugovorima. 

» Nema jer se ljudi boje za svoj posao...

– U građevinarstvu su se ljudi dogovorili, smanjili su i osnovicu, odrekli su se puno prava samo da ljudi zadrže svoja radna mjesta. S druge strane, javni sektor nije osjetio krizu, a ima kolektivne ugovore potpisane s HDZ-ovom Vladom za koje je i njima i HDZ-u bilo jasno da to nitko ne može platiti. Ti ugovori pravno ne mogu trajati vječno, i zato smo to izmijenili. Mi smo prva Vlada koja prava iz kolektivnih ugovora pokušava svesti u realne okvire: kad se bude imalo više, plaće se neće dirati, a kad se ima manje, moramo se malo stisnuti.

» Vlada je smanjila plaće za tri posto. Slijede li nova rezanja?

– Naša je projekcija da rezanja plaća više neće biti.

» Do kraja mandata?

– Teško je reći do kraja mandata, ali sigurno ove i sljedeće godine neće biti smanjivanja plaća. 

» Što donose izmjene Zakona o radu?

– Ova će Vlada štititi radnička prava ako to sindikati, iz nekih svojih razloga, ne budu činili.

» Mislite da to možete raditi bolje od sindikata?

– Možemo, ali je bolje da postignemo suglasje, i Vlada i sindikati i poslodavci. Vodit ćemo računa i o poslodavcima, i omogućiti im da se što lakše restrukturiraju u ovom vremenu krize. Nadamo se da ćemo tu naći dobar balans, zato smo i pustili da se sindikati i poslodavci usuglase oko toga što se treba mijenjati. Pogledajte skup na Trgu. Pa mi se slažemo s dvije trećine poruka.

» S kojima?

– Da treba početi proizvoditi, da treba početi zapošljavati, treba mladima omogućiti da se zaposle, treba čuvati standard umirovljenika, ne dati da padne standard radnika, što smo mi i napravili povećavajući u ovoj recesiji minimalnu plaću. To je hrabrost Vlade.

» Prije ste već poskupili režije, cestarine, trajekte...

– Jesmo, ali smo intervenirali u minimalnu plaću koja je bila zamrznuta u posljednje tri godine. To je posebno značajno u granama kao što je građevinarstvo ili tekstilna industrija, grane koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Smatrali smo da moramo zaštititi radnike da ne padnu ispod praga siromaštva. Svjesni smo da su ljudi, kad pet godina tonete prema dolje, već nestrpljivi jer ne vide rezultate. Činimo sve da pokrenemo investicije i otvorimo nova radna mjesta, no to ne ide preko noći. 

» Mislite, dakle, da još nije prošlo sedam mršavih, gladnih godina?

– Očito još nije, no nadam se da će već ova godina pokazati neke pomake. Vidimo da u prva tri mjeseca raste industrijska proizvodnja, više smo ljudi zaposlili nego prošle godine, pogotovo u prehrambenoj i građevinskoj industriji, no još nismo došli do onog trenutka u kojemu više ljudi dobije posao nego ga izgubi. Tržište se očito restrukturira, ono što ne valja propada, no otvaraju se neke nove mogućnosti. 

» Smjer nećete mijenjati?

– Sindikati traže da mijenjamo smjer, no nisu rekli kako. Trebamo li štampati novac? Podignuti inflaciju, pa tko živ, tko mrtav? Građani koji imaju kredite to sigurno ne bi podržali.

» Mislite da je politika koju Vlada vodi jedini način da izvuče zemlju iz krize?

– Ne znam je li jedini, ali znam da je realno moguć. On nije uklesan u kamenu i treba ga modificirati između štednje i poticanja investicija. Potpredsjednik Grčić je najavio više od 60 milijardi kuna investicija, što je golemi novac. Očekujem da će i ulazak u EU dovesti svježi kapital u Hrvatsku.

» Gdje su razlozi neuspjeha SDP-a na europskim izborima?

– Mislim da to nije neuspjeh.

» Izgubili ste od HDZ-a, Karamarkova HDZ-a.

– Za nekoliko tisuća glasova. I mi i oni imamo po pet zastupnika. Građani su očito procjenili da ti izbori nisu nešto što bi ih pokrenulo da izađu na birališta.

» Ne mislite da je to prst dolje Vladinoj politici?

– Ne, ne mislim. Mi još nemamo osjećaj da smo dio Europske unije. U svijesti naroda još se ne zna što to točno donosi. 

» No, i rejting SDP-a pada. Danas je najniži otkad ste u Banskim dvorima..
.
– To smo i očekivali. Svjesni smo da nam nitko neće pljeskati za mjere koje moramo donijeti, od povećanja poreza, cijene struje, plina... Ne vidi se da se nešto pokreće, i jasno je da u svemu tome ljudi žele bolje. No svi koji kažu da znaju bolje ne kažu kako bi to napravili. Lako je u ovim vremenima biti populist. Bit će nam bolje, ali treba vremena.

» Sprema li se u SDP-u puč protiv Milanovića ako SDP loše prođe na lokalnim izborima?

– Ne postoji nikakva pobuna. 

» Dakle, Milanović je siguran do kraja mandata?

– Zoran Milanović je predsjednik stranke i Vlade i mi imamo u Saboru stabilnu većinu. Smatram da nema nikakvih poremećaja ni pučeva kako neki mediji pokušavaju insinuirati. Cilj toga je da se destabilizira Vlada i stranka, i da se uoči lokalnih izbora dobije bolja startna pozicija.

» Vodi li Milanović dobro Vladu?

– Da. Moja suradnja s premijerom je dobra i sve ono što radimo ima punu podršku premijera. On koordinira stvari kako je najbolje moguće. Ponekad te odluke nisu ono što narod želi čuti, on je prvi ispred nas. Jedinstveni smo oko onoga što moramo provesti.

» Jedan mi je ministar nedavno rekao da svaki put kad Milanović nastupi u javnosti SDP izgubi nekoliko postotaka podrške. Jesu li njegovi agresivni javni nastupi problem?

– Svatko od nas ima svoj stil. Premijer je u nekim situacijama morao reagirati i malo oštrije jer je situacija to zahtijevala. Ako prebrojavate krvna zrnca i govorite nekome da je gost u Hrvatskoj, premijer se na to mora očitovati. To je jednostavno civilizacijski doseg. Naš rejting pada ili raste u ovisnosti o tome koliko smo kao Vlada uspješni u pokretanju ekonomije i poboljšanju stanja.