Pravnik po struci, potpredsjednik županijske organizacije SDP-a, zaposlenik Agencije za plaćanje u poljoprivredi, vijećnik u Skupštini Brodsko-posavske županije u prošlom mandatu. Sve su to reference Maria Vučinića, SDP-ovog kandidata za župana Brodsko-posavske županije. Široj javnosti postao je poznatiji kad je imenovan povjerenikom Vlade za poslove Gradskog vijeća Slavonskoga Broda.

Aktualna vlast politikantski pokušava kontrirati Vladi

Sama kandidatura za župana, gledano sa strane došla je iznenadno, međutim ni ona nije daleko promatra li se logikom unutarstranačkog ustroja.

Možda je iznenadno, jer se u javnosti kalkuliralo s imenom drugog kandidata. Međutim, ja se ne bojim izazova. Treba ipak znati da u izbornu utrku ne krećem sam, već uz podršku stranačkog izbornog stožera.

Četiri godine u Skupštini Brodsko-posavske županije sasvim je dovoljno da se upozna sustav iznutra. Kako je Vaše viđenje budućnosti županije?

Pravnik sam po struci, pa u cijelu priču i ne ulazim kao čisti laik. Jasno mi je da u široj javnosti, ali i kod struke, već duži niz godina postoji pitanje potrebe preustroja lokalne uprave. Županije, na žalost, nisu uspjele preuzeti funkcije funkcionalnih već su ostale na nivou političkih regija. Pozitivna strana postojećeg ustroja je to što su pojedine općine uspjele napraviti pozitivan iskorak koji bi teško učinile da je ostao ustroj kakav je nekada bio. Problem je u samoj organizaciji. Pojedine županije i općine počele su funkcionirati po sistemu uhljebljivanja ljudi. Općinskim proračunom od dva-tri milijuna kuna možete puno toga napraviti. Međutim, kad trošite dvije trećine proračuna na administraciju, više nisu interesi građana u prvom planu nego općine. Tada se postavlja pitanje potrebe 576 jedinica lokalne samouprave. Primjeri iz Mađarske ili Francuske koje imaju više tisuća jedinica lokalne samouprave govore da se i uz veliki broj jedinica lokalne samouprave može funkcionirati. Ono što ja želim učiniti je poboljšati funkcioniranje županijske uprave, a općine će jednostavno, pritisnute ekonomskim pokazateljima, morati pokrenuti postupak okrupnjavanja. Već sada postoji mogućnost da više općina ima zajedničke upravne odjele. Na žalost do toga nije došlo zbog jala među općinama.

Kako u ovim uvjetima ojačati ulogu županije? Kakva je kadrovska politika?

Aktualna županijska vlast prvenstveno je trebala brinuti da se ne izgube određene institucije. Nažalost, ovdje više nemamo sjedište carinarnice, sjedište Trgovačkog suda je otišlo u Osijek, čak se i o promjeni sjedišta županijskoga suda govorilo. Županija mora poraditi i na svom unutarnjem ustroju i efikasnosti. Uprava nije uvažila aktualnu gospodarsku krizu u kojoj se nalazi Hrvatska. Za plaće u županiji troši se oko 13 milijuna kuna, a izvorni proračun kreće se oko 35 milijuna kuna. Ne treba očekivati od županije da otvara tvornice, njena uloga je da stvori za poduzetnike primamljivo okružje. Ni županije ni gradovi ne smiju se spustiti na nivo funkcije transfera novca za školstvo, zdravstvo, socijalu.

Aktualna je rasprava oko produženja ugovora gospođi Slavici Bešlić, pročelnici stručnih službi župana i županijske skupštine, ona je prije dvije godine stekla uvjete za mirovinu. Župan joj je produžio ugovor. Nema sumnje da odlično poznaje pravnu materiju. Međutim ja ugovor ne bi produžavao. Mislim da u ovoj županiji ima dosta ljudi koji su mogli zauzeti to mjesto. Naravno ne mislim da se na tu poziciju dovede netko bez iskustva, jer je riječ o odgovornoj funkciji. Ovaj potez javnost nije dobro ocijenila. Za uspješno funkcioniranje uprave važno je i mišljenje javnosti. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se nalazimo u županiji s vrlo velikim brojem nezaposlenih.

Član ste SDP-a koji je nositelj vlasti na državnoj razini, računate li na lakšu komunikaciju i tzv. vertikalu vlasti?

Žalosna je uprava koja računa na političku vertikalu. Tu priču već odavno je trebalo prekinuti. Ne smije se dogoditi da SDP-ov župan ili gradonačelnik obija zatvorena vrata Vlade. Na kraj treba stati etiketiranju na crne i crvene. Građani koji su izabrali gradonačelnika ili župana izabrali su i državnu vlast i imaju jednaka prava da se o njima brinu i lokalna i državna vlast. Da vertikala i ne funkcionira najvidljivije je u Brodsko-posavskoj županiji. Osam godina vlasti HDZ-a, a županija se po BDP-u nalazi na zadnjem mjestu u Hrvatskoj. Kao povjerenik Vlade, nažalost, imao sam priliku vidjeti kako izgleda to kada i na lokalnom nivou nema minimuma dogovora oko interesa zajednice.

Ne bojim se ulaska u EU

Županijska skupština, na samom kraju, imala je jednu neslavnu epizodu oko prepuštanja bolnica Vladi na sanaciju. Kako gledate na tu situaciju?

Pravno gledajući, u cijelom postupku nema ništa sporno. Ljudi iz zdravstvenog sustava govore da je do problema došlo što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godinama bolnicama smanjuje limite. Vezano uz samu odluku ipak treba reći da je bilo nelogično da Županija uvjetuje Vladi način na koji će sanirati bolnice, a u konačni se pokazalo da je odluka aktualne većine predvođene HDZ-om bila suprotna zakonu. Vlada je zato dala i drugu priliku. Na žalost ponovno sazivanje skupštine pokazao se kao čisti gubitak vremena i novca, jer smo takvu odluku mogli donijeti odmah. Osobno sam se odrekao naknade za dolazak na ovu skupštinu i dobiveni iznos uplatio na račun Crvenog križa. Dodatni je problem što je aktualna HDZ-ova županijska vlast jedan ozbiljan problem pokušala ispolitizirati prvenstveno u odnosu prema Vladi. Kasnije su na vidjelo izašli i unutarstranački sukobi. Na kraju je dojučerašnji ravnatelj bolnice odlučio krenuti u izbornu utrku, a vladajući ga odmah smijenili.

Koji su potencijali Brodsko-posavske županije u kojem smjeru prvenstveno gospodarstvo treba vući županija?

Najbrži pomaci mogu se dogoditi korištenjem postojećih kapaciteta. Radom u Agenciji za plaćanje, mogu reći da imam vrlo dobar uvid u odnose na području poljoprivrede. Tu je očito da je županija učinila malo. Propuštene su prilike. Sada se govori protiv rješenja aktualnog ministra vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Država je na sebe preuzela tu ulogu jer na terenu nije dovoljno učinjeno. Da li župan nije znao ili smio više učiniti ne znam. Šteta je očigledna. Zbog svega i županija gubi dio prihoda. Ipak procjena je da je gubitak prihoda za županiju puno manja šteta u odnosu na onu štetu koju smo pretrpjeli ne učinkovitim gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem. Potencijal je i sušionica voća i povrća. Veliki potencijal je lokalna drvna i metalska industrija, a prilike se otvaraju i u najavljenim projektima u energetskom sektoru.

Kako vidite perspektivu županije ulaskom u EU? Jesmo li spremni za korištenje prednosti koje se pružaju od 1. srpnja?

Ja se ne bojim ulaska u EU. Pa ipak želim reći da će se pravi efekti osjetiti dugoročno. Naši roditelji od EU strahuju, ja je gledam pozitivno, a prave pozitivne efekte osjetit će tek slijedeća generacija. Što se tiče županije, imamo razvojnu agenciju koja je proglašena najuspješnijom. Međutim, na nivou županijske Skupštine propuštena je prilika za otvorenu javnu raspravu po tom pitanju. Županijska strategija mogla je biti dodatni vjetar u leđa razvojnoj agenciji, koju je trebalo još ojačati kako bi mogli pokriti šire područje i veći broj projekata. Nažalost, zbog aktualne županijske uprave i tu smo učinili manje nego druge županije.

Izvor: Brodski vjesnik