A kako stoje svari s ugovaranjem projekata koji bi povlačili tranše od tih 450 milijuna eura za 2013.?

- Najprije treba kazati kako se sredstva iz EU fondova za određenu godinu mogu koristiti u iduće tri godine. To znači da se sredstva za 2013. mogu koristiti do kraja 2016. No, mi ćemo sve projekte za sredstva za 2013. ugovoriti do lipnja 2014., za svih 450 milijuna eura. To znači da ćemo imati 2,5 godine i da realiziramo te projekte, što je sasvim realno. Sveukupno, već je u tijeku provedba, javna nabava i ugovaranje projekata financiranih iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u vrijednosti 775 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. bit će otvoreni preostali natječaji za velike infrastrukturne projekte te javni pozivi za dodjelu sredstava manjim projektima, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura. Polovicom godine mi očekujemo da će u fazi provedbe „na terenu“ biti gotovo milijarda eura vrijednosti projekata.

Koji su najveći problemi u realiziranju projekata?

- Najveći problemi ili najveći izazovi koji su tom smislu pred nama su administrativni i financijski kapacitet jedinica lokalne samouprave da riješe svoj dio posla i mi ćemo im tu svakako pomagati. Drugi izazov jest i rad na jačanju državnog administrativnog kapaciteta, gdje trebamo povećati broj ljudi u sustavu, spriječiti odljev kvalitetnih ljudi iz sustava, ali i podupirati razvoj privatnog konzultantskog sektora za pomoć svim potencijalnim korisnicima EU fondova „na terenu“. Uz to, nadamo se i da će se konsolidirati domaći građevinski sektor kako bi mogao pravovremeno i kvalitetno pratiti EU projekte.

Kako su kazali i u Europskoj komisiji, pred Hrvatskom je i veliki posao izrade programa za korištenje sredstava iz višegodišnjeg proračunskog okvira od 2014. do 2020. godine. U tom vremenskom razdoblju Hrvatska iz raznih fondova može povući više od osam milijardi eura. Kako teku pripreme za korištenje sredstava iz EU fondova za 2014.?

- Da, u tijeku je novi ciklus programiranja u kojem trebamo odrediti koji su nam prioriteti ulaganja u idućih sedam godina. Poslali smo još uvijek radni nacrt Partnerskog sporazuma u Komisiju, a finalni prijedlog planiramo predati na odobrenje do kraja ožujka, a onda i operativne programe do kraja lipnja, što je i dinamika ostalih članica EU-a. Odobrenje ovih dokumenata očekujemo do jeseni, a onda nas čeka još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa. To znači da bi s ugovaranjem projekata za sredstva iz 2014. trebali početi krajem ove godine.

Očekujemo da nam se za programe za 2014. odobri preko milijardu eura, a onda se ta sredstva mogu ugovarati i realizirati do kraja 2017. godine. I tako slično za svaku sljedeću godinu do 2020. Dakle, već krajem 2014. bi trebala početi objava javnih poziva za dodjelu bespovratnih potpora manje vrijednosti, ali jednako tako i otvaranje natječaja za ugovaranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014.-2020. koji su u visokoj fazi pripreme poput novih projekata u području vodoopskrbe i odvodnje, daljnje obnove željezničke infrastrukture na X. i Vb. koridoru, regionalnih odlagališta otpada, proširenja aerodroma u Ćilipima, gradnje centra za translacijsku medicinu u Zagrebu i drugih.

Koliko su projekti koji se kandidiraju za EU fondove u skladu sa strategijom razvoja turizma ili prometa ili industrijske strategije čije se donošenje tek očekuje?

- Ti projekti moraju biti u skladu s nacionalnim gospodarskim strategijama, to je jedan od uvjeta za povlačenje sredstava. Međutim, kako dio članica EU-a nije imao izrađene potrebne gospodarske strategije, EU je odlučio produžiti rok za izradu tih strategija do 2016. što je dobro došlo i nama. Do kraja 2016. ćemo imati sve potrebne strategije, a industrijsku strategiju smo pripremili i vrlo brzo ćemo je usvojiti. Uz industrijsku strategiju radimo i na “Strategiji pametne specijalizacije”, koja bi trebala dati odgovore kako povećati konkurentnost ključnih gospodarskih sektora hrvatskoga gospodarstva.

Glavni cilj svih projekata koje financira EU je upravo povećanje konkurentnosti gospodarstva, direktno ili indirektno, pa tako treba promatrati i sve projekte koje ćemo ugovoriti. Samo jačanjem konkurentnosti u svim segmentima, od infrastrutkure, istraživanja, razvoja i inovativnosti, preko obrazovanja i jačanja javne administracije možemo stvoriti povoljnu poslovnu klimu, privući strane investicije i ostvariti gospodarski rast. To je naš prioritet.

Prebacimo se sada s tematike EU fondova na striktno domaće (ne)prilike. Kako ocjenjujete prve dvije godine ove Vlade?

- Mislim da smo napravili mnogo u rašćišćavanju nereda koje smo zatekli, u saniranju i restrukturiranju gospodarstva, u javnim financijama i poreznom sustavu, itd. Naravno, uvijek se može više. Trebali smo biti brži u reformama koje smo provodili i koje provodimo, jer bi tako sebi otvorili veći manevarski prostor i sada kada je “na red” došao mehanizam smanjenja prekomjernog deficita državnog proračuna pod paskom Europske komisije. No, sanirati sve probleme zdravstva, brodogradnje, Hrvatskih željeznica, Hrvatskih autocesta i drugih kriznih žarišta našeg gospodarstva i države ipak nije bilo moguće provesti, zbog niza razloga, onom brzinom koju smo priželjkivali. Ipak, na dobrom smo putu i siguran sam da ćemo u 2014. uspjeti ostvariti gospodarski rast nakon pet godina recesije.

Jedna od stvari koja se zamjera Kukuriku koaliciji jest to što je gospodarski rast temeljila na investicijama javnog sektora, a one najveće investicije, poput TE Plomin, još nisu ni započele? Kakva je realizacija investicija javnih poduzeća u 2013.?

- Mogu se složiti s tvrdnjom kako u investicijama javnog sektora nismo napravili sve što smo planirali, ali smatram da je javni sektor dao sve što je mogao u pokretanju gospodarstva i to će napraviti i u 2014. No, vjerujem kako se i privatni sektor dovoljno konsolidirao da i on da svoj obol povećanju investicija. Uostalom, privatni sektor investira preko 50 milijardi kuna godišnje, a javni ispod 20 milijardi. Pozitivna vijest u tom pravcu je informacija kako su hrvatski poduzetnici u anketi Europske komisije iskazali značajno veća očekivanja u pogledu poslovne klime rasta investicija u 2014.

Mi smo već dosta napravili za stvaranje uvjeta koji pozitivno utječu na poslovnu klimu i konkurentnost, a svakako ćemo i dalje na tome ustrajno raditi. Svjesni smo i kako će povećanje zaposlenosti uslijediti tek nakon šest mjeseci do godine dana nakon ostvarenja gospodarskog rasta i da ne možemo računati na neki brzi rast životnog standarda građana Hrvatske. Ali napravit ćemo sve da omogućimo poduzetnicima lakše i efikasnije poslovanje, kako bi pokrenuli investicije koje im sada stoje negdje “u ladici”. To je naš zadatak i u tome ćemo uspjeti. Da ima potencijala, svjedoči i podatak o prijavi 40 većih i 175 manjih i srednjih poduzeća za korištenje državnih poticaja za investicije. U tim investicijama “leži” i potencijal od 10-ak tisuća novih radnih mjesta pretežito u industriji, energetici, turizmu i logistici.

Ipak, kada je gospodarski rast u pitanju niste se baš proslavili. Bili ste preoptimistični i u prethodne dvije godine?

- Po pitanju gospodarskog rasta Hrvatsku se ne može gledati odvojeno od njenih gospodarskih partnera u Europi. Hrvatski gospodarski rast od 2009. do 2011. je bio za jedan do 2,5 posto manji u odnosu na prosjek EU-a, a mi smo taj “razmak” smanjili na pribiližno 0,5 posto. Dakle, očito je kako smo se uspjeli približiti prosjeku gospodarskog rasta EU-a, što prethodne Vlade u recesiji nisu uspjele. Da EU gospodarstvo nije bilo opet potonulo u recesiju siguran sam i da bismo je i mi bili izbjegli. Mi smo mala i vrlo otvorena ekonomija. Uz sve što radimo na potpori gospodarstvu interno očekujemo i pozitivni utjecaj oporavka u Europi zbog čega bi ova godina trebala donijeti toliko očekivani preokret.

FRENKI LAUŠIĆ