Norveška tvrtka Spectrum bez natječaja je dobila pravo istraživanja hrvatskog Jadrana, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je pritom poprilično rastegnuo tri zakona. Naravno, nakon njegovih "pobjedonosnih" izjava po završetku istraživanja ponovno su se otvorila stara pitanja.

Ministar nam je u tri navrata odbijao odgovoriti na pitanja još u kolovozu kada smo otkrili ovaj problematični sporazum norveške tvrtke, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Odbio je na pitanja odgovoriti uživo nama i kolegama, odbio se očitovati o tom pitanju i predsjedniku Laburista, Dragutinu Lesaru.

A upravo je Lesar predvidio da će šutnja trajati dok rezultati istraživanja ne budu gotovi. Tako je i bilo, ministar sada eksploataciju Jadrana naziva temeljem za to da postanemo 'mala Norveška'.

Upućeni se zgražaju nad takvim izjavama, a među njima je i predsjednica stranke ORaH, Mirela Holy. Kao što je poznato, bila je ministrica zaštite okoliša i prirode, tako da je jako dobro upućena u tematiku i sve što potez u režiji Ivana Vrdoljaka predstavlja.

U javnosti ste otvorili problem tvrtke Spectrum, no čini se kako tako važno pitanje i nije pobudilo veći interes javnosti. Zašto se o tako važnom problemu šuti?

Hrvatski građani su umorni i bolesni od stalnih afera. Toliki je broj afera da se više ne snalaze u njima. Kod ovog pitanja čini mi se da ljudi ne razumiju koliko je u stvari u javnom interesu da očuvamo energetski suverenitet države, a to se ne odnosi samo na potencijalna eksploatacijska polja već i na podatke iz rezultata istraživanja. To je ogromno nacionalno bogatstvo. Resorno ministarstvo je obmanjivalo javnost tvrdnjama da Jadran nije istražen, što je apsolutno netočno jer je INA kroz više desetljeća uložila milijarde u ova istraživanja i da Spectrum neće dobiti ni kunu za svoje istraživanje. Kako je javnosti prezentirano da ova istraživanja Spectrum radi džabe, da nitko nije transferirao novac iz Proračuna stekao se dojam da ova tema nije važna i da nema 'safta'.

Vi sumnjate da je Vlada Spectrumu ustupila stare Inine podatke, na čemu temeljite svoje sumnje te je li se tko na te prozivke očitovao iz Vlade ili iz Ministarstva gospodarstva?

Prema informacijama koje sam dobila iz novinarskih krugova Ministarstvo gospodarstva je priznalo da je Spectrumu ustupilo te podatke. To znači da nije točno da Spectrum nije dobio ni kunu od države. Dobio je milijarde kuna u vrijednim podacima.

Cijeli ovaj slučaj oko Spectruma po vama je jako mutan, kažete da se tu dogodilo jako veliko brljanje s procedurom, rokovima i istraživanjem? Što točno?

Kao prvo, u svijetu se prilikom ugovaranja s tzv. multi-client tvrtkama uvijek raspisuje javni natječaj. Ovdje je država sklopila ugovor sa Spectrumom bez javnog natječaja. U cijelom poslu posredovalo je jedno veleposlanstvo putem MVPEI-a, ali je tvrtka Spectrum umjesto da ide putem MVPEI-a komunicirala direktno s Ministarstvom znanosti jer se ovaj posao vodi kao istraživački, a ne gospodarski projekt. I to je muljaža. Spectrumu je MZOS proširivalo područje ispitivanja s epikontinentalnog pojasa, na teritorijalno i potom unutarnje more, produljilo im je na njihov zahtjev rok za istraživanje Jadrana. Nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš, Ministarstvo gospodarstva je sa Spectrumom, navodno, potpisalo ekskluzivni ugovor na istraživanje Jadrana u sljedećih 20 godina. Treba li još nešto osim ovih činjenica?

Može li Hrvatska biti mala Norveška, ili je to samo još jedno 'brzopleto' pojednostavljivanje stvari?

Hrvatska teško da može biti Norveška jer su dosadašnja istraživanja Ine koja su daleko detaljnija od ovih Spectruma pokazala da Jadran ne raspolaže takvim rudnim bogatstvom. Potencijal za plin sigurno postoji, za naftu jako sumnjam. I dobro da je tako u ekološkom interesu Jadrana. Voljela bih da se ugledamo na Norvešku i u drugim aspektima energetske politike, a ne samo po apetitima za ekploataciju rudnih bogatstva. Norveška je država s najvećim brojem električnih automobila u svijetu. Zašto? Zato što se Norveška, iako naftom bogata država, ozbiljno priprema za postfosilno razdoblje pa je električne automobile oslobodila svih poreza i davanja i još daje subvencije za njihovu kupnju, imaju besplatan parking svugdje, razgranatu mrežu punjača, slobodu da voze po tramvajskim prugama i autobusnim linijama. Nadam se da će se Vlada i u ovom segmentu politike ugledati na Norvešku, to bi bilo mudro.

Jadransko more je jedan složeni i zatvoreni eko sistem, ako se i dogode ta velika crpljenja nafte i plina, što će ona značiti u ekološkom smislu?

Jadran je izuzetno osetljiv ekosustav, plitko i zatvoreno more i smatram da bi bilo kakva eksploatacija nafte za Jadran mogla biti pogubna. U slučaju ekološkog incidenta na eventualnoj naftnoj platformi mogli bismo se pozdraviti s turizmom, a o zaštiti okoliša i prirode da i ne govorim.

Autor: Vanja Deželić, Ilijana Grgić