savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2874&vrtimo-se-u-krugu-pesimizma=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2874&vrtimo-se-u-krugu-pesimizma=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2874&vrtimo-se-u-krugu-pesimizma=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2874&vrtimo-se-u-krugu-pesimizma=

Božo  Skoko

../intervjui/intervjui.php?osoba=7191&bozo-skoko

Skoko Božo
Datum:
08.03.2014
Slika autor/izvor:
Mario Periša
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Svakodnevno svjedočimo teškim optužbama i prozivanjima između SDP-a i HDZ-a, jedni po drugima “pucaju” iz svih oružja dok zemlja grca u gospodarskim i socijalnim problemima unatoč tome što smo sad članica EU. O tim i drugim aktualnim pitanjima govori dr.sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za odnose s javnošću.

Zašto, prema vašem mišljenju, takva niska razina komunikacije i koliko je ona predizborni “folklor”, a koliko rezultat ideoloških podjela, nesposobnosti i političke neodgovornosti dviju najvećih stranaka?

- Naši političari očito su uvjereni da je najlakše prikupiti političke bodove i dobiti medijski prostor napadajući one druge i to na što slikovitiji način. Međutim, činjenica je da su naši sugrađani umorni od takvog ponašanja i da, pritisnuti mnogobrojnim problemima, očekuju rješenja, dogovore i malo optimizma, a ne ovo čemu svjedočimo. Možda baš zbog takvog načina ponašanja većine naših stranaka značajan dio birača okreće glavu od politike, ili traži alternativu. Problem je što ne postoji konsenzus bar oko ključnih nacionalnih interesa, kao što je to u svakoj razvijenoj državi. A njega ćemo teško postići, jer su obje strane uvjerene da eventualnim razgovorima i dogovorima, koje su u Europi primjerice normalne, pomažu onim drugima. Sjetimo se kad je prošla HDZ-ova vlada pokušavala provesti reforme ili nepopularne mjere, klipove pod noge bacali su joj oni koji danas vladaju. Sad je ta teška zadaća došla njima na naplatu. HDZ-u bi sad trebalo biti u interesu da sve teške odluke provede Kukuriku koalicija, kako bi oni mogli jednog dana krenuti s bolje startne pozicije. Inače, općenito govoreći u našoj je politici previše nesposobnosti i političke neodgovornosti, a premalo učinkovitosti, poštenja, vizije i iskrenog domoljublja.

Sasvim je jasno kako je Milanovićeva vlada jedna od lošijih od hrvatske neovisnosti...

HRVATSKO PROLJEĆE

Nećemo gledati bosanski scenarij

Može li se napeto stanje u, primjerice BiH, preliti i u Hrvatsku, odnosno kolike su objektivne mogućnosti da i Hrvatska doživi masovne i žešće prosvjede na ulicama, nekakvo novo Hrvatsko proljeće?

- Istina je i da Hrvati teško žive, ali iskustvo nas uči da su naši građani manje buntovni nego u nekim drugim državama i da im dosta treba da im se prelije čaša. No, ipak nismo previše daleko od toga. Uostalom, neke ozbiljne strane institucije predviđaju socijalne nemire u dogledno vrijeme. Naime, kad je čovjek ostao bez posla, nema čime prehraniti obitelj, pritišću ga krediti i porezi, banke ga žele deložirati iz stana, a svakodnevno sluša parole političara koji u svome životu uopće ne osjećaju krizu... što mu preostaje? Ali budimo opet svjesni da ulica teško može riješiti ijedan naš problem. Isto tako ne mislim da ćemo gledati bosanski scenarij. Ondje država uopće ne funkcionira, a nezadovoljstvo se nagomilalo zbog koječega. Tamo su se pored socijalnog bunta umiješali i neki drugi razlozi i scenariji. Mi smo ipak uređena država u kojoj institucije kako-tako funkcioniraju. No, da do toga ne dođe, naši političari bi se trebali konačno trgnuti i shvatiti kako narod teško živi...

U našoj politici premalo je učinkovitosti, poštenja, vizije i iskrenog domoljublja...

SVE RELATIVIZIRAMO PA I NACIONALNI IDENTITET

Koliko se takve međusobne svađe i teške riječi odražavaju na ukupnu sliku stanja u Hrvatskoj, odnosno na sliku sveopćeg beznađa u hrvatskom društvu? Koliko se te teške riječi, koje “zagađuju” ionako nisku razinu javne komunikacije, odražavaju na produbljivanja krize i recesije u Hrvatskoj?

- Hrvatska se, prema nekim istraživanjima, nalazi među europskim državama s najviše pesimizma, beznađa i straha. A u takvim okolnostima nema poleta, motiviranosti, napretka, razvoja i ulaganja. Ljudi se osjećaju nemoćno i uplašeno pred političarima, bankama, državnom birokracijom, poreznim uredima, sudovima, istražiteljima, a neki i pred poslodavcima... Strahuju za vlastitu sadašnjost i budućnost svoje djece, a malo toga im ulijeva nadu da će biti bolje. Često se stječe dojam kako živimo i radimo da opslužujemo sve te silne državne institucije i ispunjavamo njihove često apsurdne prohtjeve, a ne da one postoje da bi služile nama. Nedvojbeno je da su za takvu situaciju u zemlji odgovorne naše tzv. političke elite, a prije svega vladajući. Oni bi trebali poticati pozitivne promjene u društvu, a ne podjele, širiti optimizam, stvarati uvjete u kojima će se podržavati inovativnost, kreativnost, poštenje... Hrvatskoj treba više zajedništva, nade i vizije. Bez toga ćemo se vrtjeti u krugu još godinama.

Ljudima je pun kufer politike i političara. Koliko je za takav dojam kriva i pogrešna komunikacijska stategija tzv. političkih elita, odnosno stranaka u odnosu prema javnosti. Svodi li se kod nas sve na predizborna podmetanja i međusobna optuživanja, bez da se radi na ozbiljnoj, dugoročnoj i za pojedine stranke prepoznatljivoj komunikacijskoj strategiji koja bi ljude uvjerila da politika stabilizira umjesto da razjedinjuje zemlju?

- Većina naših stranaka bavi se drugima, a ne sobom, i bodove pokušavaju steći na pogreškama konkurencije, a ne na svojim prijedlozima, projektima i rezultatima. Jasno, i to je legitimno, ali uvelike pridonosi stvaranju klime u kojoj građani negativno doživljavaju sve stranke i političare, jer njihovom percepcijom dominiraju svađe, prepucavanja i beskorisnost. Sve to rezultira padom povjerenja općenito u političare i političke institucije, a to je jako loše za napredak zemlje. S druge strane događa se da naša Vlada, ili pojedini ministri, pokrenu i neku pozitivnu inicijativu ili prijedlog. Međutim, najčešće se događa da se to ne zna kvalitetno iskomunicirati s građanima, otvoriti dobru javnu raspravu, uključiti i one koji se ne slažu s time i čuti njihove argumente, od neprijatelja stvoriti prijatelje... Tako i poneki kvalitetan projekt rezultira s više štete nego koristi za njihov imidž. Odnosi s javnošću i upravljanje komuniciranjem, pored svih drugih nedostataka, jedan su od najkatastrofalnijih aspekata funkcioniranja SDP-ove vlade. Uspjeli su se posvađati sa svima, a stvorili su protivnike i od onih koji su se prije izbora u njih zaklinjali.

Dovodi li se u sveopćem stanju krize u društvu u pitanje i nacionalni identitet Republike Hrvatske?

- Neodgovornošću, lutanjima, sukobima, podjelama i ekonomskim potonućem zemlje očito se izravno i neizravno ugrožavaju i nacionalni interesi, društvene vrednote pa i nacionalni identitet, koji je još prilično krhak. Umjesto da smo iskoristili ulazak u Europsku uniju i pozicionirali se kao stabilna, normalna i uspješna mlada država, mi činimo sve da se pokaju oni koji su nas podupirali prema punopravnom članstvu. U pogledu nacionalnog identiteta mi, nažalost, imamo sve manje konsenzusa oko toga tko smo, koje su naše vrednote, nacionalni interesi i kamo idemo. Uspijevamo apsolutno sve dovesti u pitanje i relativizirati. Nasuprot tome, u ovo vrijeme globalizacije, razvijene države koriste svoj nacionalni identitet i svoju posebnost kao dodatnu vrijednost pri izvozu, privlačenju ulagača, turista, talentiranih stanovnika... O nacionalnom ponosu, koji mudre države koriste kao motivirajući faktor u pokretanju gospodarstva, kod nas se govori kao o nečem što pripada prošlosti i što nam je nepotrebno.

IMAGE HRVATSKE

 

EU nas percipira kao pridošlice koji jedno pričaju, a drugo rade

Kakav je zapravo danas imidž Hrvatske u svijetu? Članica smo EU, ali dojam je kao i da nismo...?

Hrvatska, nažalost, nije učinila mnogo da se na kvalitetan način predstavi novim sustanarima i zadobije blagonaklonost europske javnosti. Znamo da svi građani Europe nisu blagonaklono dočekali novu članicu zbog vlastitih problema u EU, ali i loših iskustava sa zadnjim proširenjem. Iako su Rumunjska i Bugarska primljene u EU još 2007. i danas ih se promatra kao države koje ondje nisu smjele biti, ali eto, popustilo im se iz samilosti ili političkog pragmatizma. Iako je Hrvatska prepoznata u Europi kao prekrasna turistička zemlja, bojim se da je u političkom smislu percipirana kao dio kluba siromašnih i nedovoljno europeiziranih pridošlica, koje jedno pričaju, a drugo rade. A lijepo smo mogli ući na velika vrata, kao regionalni lider, koji je uspješno položio sve propisane zadatke i napravio tražene reforme te pritom u miraz donosi lijep komadić slabo naseljenog europskog prostora, sa zavidnom kulturnom i prirodnom baštinom. A kao što vidite, iako smo postali punopravna članica EU, u domovini se to gotovo ni po čemu ne vidi. Iz toga možemo zaključiti da premalo koristimo mogućnosti koje su nam se otvorile.

LOŠA VLADA BIJEŽI OD VLASTITE ODGOVORNOSTI

Kako nakon svega komentirate učinak Kukuriku koalicije u protekle dvije godina otkako su na vlasti?

- Ako je suditi prema golemom porastu broja nezaposlenih, golemom padu BDP-a, novim porezima i prekomjernim zaduživanjima, padu kreditnog rejtinga zemlje, izostanku bilo kakvih ozbiljnijih stranih ulaganja, novim društvenim podjelama i sukobima, sasvim je jasno kako je Milanovićeva vlada jedna od lošijih od hrvatske neovisnosti. Činjenica je da im mnoge stvari ne idu u prilog - od globalne krize do teškog naslijeđa prethodnih vlada, dosta neiskusnih ministara... Međutim, da ni nakon dvije godine nema značajnijih pomaka, ili bar zaustavljanja trenda pada, a da se još pozivaju na prethodnu vladu, to je već grijeh propusta.

Može li se transformirani HDZ, kao još uvijek najveća hrvatska stranka, s Karamarkom na čelu vratiti na vlast i pobjediti na slijedećim parlamantarnim izborima?

- HDZ ima stabilan rejting i dobru infrastrukturu na terenu, što im je dobra startna pozicija. Međutim, mogli bi i bolje iskoristiti loš rejting, propuste i pogreške vladajućih. Suđenje Sanaderu privodi se kraju i zahvaljujući tome mogu simbolično zatvoriti to naslijeđe prošlosti koje ih prati. Međutim, neće im automatski vlast pasti u ruke, kao što neki misle, samo zbog činjenice da je aktualna vlast loša. Građani postaju sve zahtjevniji i tražit će od svih pretendenata na vlast dokaze sposobnosti, znanja i umijeća da zemlju mogu izvući iz krize. HDZ će u tom smislu morati ponuditi jaku ekipu, jasne programe i viziju hrvatske budućnosti. Također već sada mora osigurati jači koalicijski potencijal, jer snažni koalicijski partneri mogu donijeti tu pobjedničku razliku.

IMA PROSTORA ZA NOVE POLITIČKE OPCIJE

Nacionalni forum Nikice Gabrića postao je stranka, a osnovan je Orah, te i Savez za Hrvatsku. Mogu li te opcije biti relevatni čimbenik na političkoj sceni i mogu li u budućim izborima prekinuti dominacije SDP-a i HDZ-a koji se od hrvatske neovisnosti izmjenjuje na vlasti?

- Sigurno ima prostora za nove političke opcije, jer je značajan broj građana razočaran i traži nešto novo i drugačije, posebno u centru i na ljevici. U tom smislu Nacionalni forum, Orah i eventualno još neke snage, imaju šansu. Važnu ulogu igrat će koalicije u okrupnjavanju tih potencijala. Zato je mudar potez Nikice Gabrića da krene s HSLS-om. Sigurno će im se pridružiti još neke opcije. Te nove opcije mogle bi igrati značajniju ulogu prilikom sastavljanja neke nove koalicijske vlade nego se čini. S druge strane dobro je da se desnica okupila, međutim, ako u svojoj kampanji i napadima budu fokusirani na HDZ, umjesto na aktualnu vlast, neće zadobiti previše povjerenja birača, koliko god na desnici postojalo nezadovoljstva ovakvim HDZ-om. Naime, desni birači znaju tko im je pravi protivnik i neće previše honorirati razbijanje zajedništva na desnici. A ako budu vodili mudru kampanju, moguće je da će HDZ-u uzeti dio glasača. No, istodobno, okupljanje Saveza za Hrvatsku, na određeni način može i pomoći HDZ-u da se pozicionira bliže centru, što će biti nužno ako želi još povećati rejting.

Kakva je ukupna medijska scena u Hrvatskoj? Jesu li naši mediji objektivni, profesionalno neutralni, ili navijački nastrojeni, napose kad je politika u pitanju?

- Mediji su uvijek ogledalo društva u kojem živimo. Nažalost, ukupna razina profesionalnosti, etičnosti i kredibiliteta naših medija značajno je pala proteklih dvadeset godina, a što se, zajedno s krizom, odrazilo i na pad čitanosti, gledanosti i slušanosti... Novinarsko zanimanje je među najpogođenijima tijekom aktualne krize. A na izgled novina nedvojbeno utječu i vlasnici, političke i interesne skupine, oglašivači... Čak i površnom analizom medijskog sadržaja lako je zaključiti tko za koga navija, ili tko je kome bliži. Zato je važno da, ako žele poraditi na jačanju kredibiliteta, daju prostora različitim mišljenjima i manje dociraju a više informiraju i educiraju. Pritom, nemam ništa protiv da uoči izbora ili nekih važnih pitanja otvoreno kažu za što se zalažu, kao što to čine mediji u Americi. No, pritom ne bi smjeli sotonizirati sve one koji ne misle tako, što kod nas u pojedinim medijima zna biti česta praksa. Ovih dana dolazi do nekih vlasničkih promjena na medijskoj sceni. Možda i to donese malo svježine.

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.03.1984  Odobašić Danijel
19.03.1971  Boras Mandić Marko
19.03.1971  Krmpotić Goran
19.03.1969  Krnić Josip
19.03.1961  Špančić Damir
19.03.1960  Rešetar Damir
19.03.1960  Roštan Mladen
19.03.1958  Kozlica Ivan
19.03.1954  Šuman Vjera
19.03.1924  Rušec Josip