savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2885&karamarko-revidira-tudmanovu-politiku=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2885&karamarko-revidira-tudmanovu-politiku=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2885&karamarko-revidira-tudmanovu-politiku=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2885&karamarko-revidira-tudmanovu-politiku=

Jadranka  Kosor

../intervjui/intervjui.php?osoba=3107&jadranka-kosor

Kosor Jadranka
Datum:
Slika autor/izvor:
Filip Hofer - dalje.com
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Iako kao neovisna saborska zastupnica Jadranka Kosor na političkoj sceni nema utjecaj kakav je imala dok je bila na čelu HDZ-a, interes za njezinu političku naklonost nije nestao. U kontekstu predstojećih predsjedničkih izbora pojavila se priča da bi joj predsjednik Ivo Josipović osigurao veleposlaničko mjesto ako mu pruži potporu u kampanji, što je ona ironično popratila Twitteru porukom: „Je, a bit ću i miss svijeta...“ Za naš portal govori o događanjima na političkoj sceni i u društvu te objašnjava zašto nije točan dojam da se promijenila otkako je isključena iz HDZ-a promijenila ona. Njezini su stavovi, kaže, uvijek isti, a promjene su se dogodile HDZ-u, koji se poziva na Tuđmana, a zapravo, revidira njegovu politiku.

Je li bilo kakvih razgovora s predsjednikom o tome da mu date potporu na izborima?

To je politička priča koju nemam ni posebne želje ni volje dodatno analizirati. Svatko tko malo bolje poznaje političke prilike, prepoznaje kome bi takva priča odgovorala, a kome ne... Nikad u politici, a ni prije toga, nisam trgovala. Dakle, priča je izmišljena. No, oni koji su je iskonstruirali zaboravljaju da postoji propisana procedura, prema kojoj Vlada i predsjednik sukreiraju vanjsku politiku, odnosno zajedno odlučuju o veleposlanicima. To znači da predsjednikova ideja, kad bi i postojala, ne bi bila dovoljna, jer to ne bi mogao realizirati bez premijera Milanovića i ministrice Vesne Pusić.

Vaše poruke na Twitteru postale su štivo koje se prati, jer progovarate s dozom cinizma o onome o čemu se želite očitovati. Čini se da ste se komunikacijski oslobodili otkako niste u stranci i nemate stegu. Je li taj dojam točan?

Ne, nego ranije nisam bila na toj mreži. Twitter mi je ugodno otkriće, jer je to malo drugačija publika, a meni je poseban izazov izreći stav o nečemu u formi koja ne smije biti dulja od 140 znakova i to tako da me svi razumiju. Time se, naravno, i zabavljam. No, naravno, kao predsjednica Vlade za Twitter nisam imala vremena.

No, članstvo u stranci ipak određuje političaru komunikaciju i postavlja određene granice u kreiranju javnog stava.

Da, neki postavljaju granice zbog kojih te na kraju izbace iz stranke. Kad se radi o meni, nije točno da sam se promijenila otkako nisam u HDZ-u. Moja su stajališta o relevantnim društvenim temama uvijek ista. Kao ministrica obitelji osobno sam pisala Zakon o suzbijaju diskiminacije. Taj smo zakon morali donijeti da bismo mogli otvoriti jedno poglavlje u pregovorima s EU. Da zakon nismo donijeli, danas ne bismo bili članica EU. Tada su me napali mnogi i uglavnom sam bila sama kad je zakon trebalo braniti. Napadi su stizali i iz krugova bliskih Crkvi. Kad je riječ o ravnopavnosti, ljudskim pravima, manjinskim pravima, tumačenju Ustava prema kojem smo svi jednaki pred zakonom.., moji su stavovi uvijek isti – diskriminacije ne može biti.

U te teme spada i uvođenje dvojezičnosti, odnosno ćirilice u Vukovar, o čemu se već mjesecima žučljivo raspravlja. Za razliku od HDZ-a, vi ste jasno zauzeli stav da zakone valja poštivati i provoditi.

Već sam bila zastupnica u Saboru kad je, npr., usvojen Zakon o aboliciji, a sjećam se i kad je 1997., za vrijeme mirne reintegracije, predsjednik Tuđman poručio iz Vukovara da pobjednik koji ne zna praštati sije novo sjeme zla. Tada se imenom i prezimenom obratio i Vojislavu Stanimiroviću i ostalim lokalnim Srbima i zajamčio im ljudska i manjinska prava. Dakle, moj politički govor i način komunikacije, nije se promijenio. Zakone treba provoditi ili ih treba mijenjati. Međutim, promijenili su se drugi čija su stajališta do jučer bila poput mojih.

Mislite promijenio se govor HDZ-a?

Promijenio se govor i politika HDZ-a. U Sanaderovo vrijeme vođenja sranke i Vlade nije npr. bio problem ni „Hristos se rodi“ niti koaliranje s SDSS-om, niti dvojezičnost...

Može li se konstatirati da se današnji HDZ poziva na Tuđmana, ali su u svom političkom izričaju daleko ispod njegove poruke iz Vukovara o pobjednicima koji siju sjeme zla ako ne znaju praštati?

Izvorna Tuđmanova politika se, zapravo, revidira. Čelnik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, vrlo blizak HDZ-u, nedavno je na HTV-u rekao da je mirna reintegracija bila pogrešna odluka i da smo trebali vojno osloboditi Vukovar. A zna se da je mirna reintegracija bila izvorno politika predsjednika Tuđmana, koji nije više htio čuti za smrt ni jednog hrvatskog čovjeka. I Zakon o aboliciji, protiv kojega se također govori, bila je Tuđmanova politika. A danas slušamo ideje o lustraciji i obećanje da će je provesti kad dođu na vlast. O kakvom pozivanju na Tuđmanovu politiku tu može biti riječ? Jer, Tuđmanova je politika bilo okupljanje, zajedništvo, pomirba, oprost. Europska Hrvatska.

Bliži se obljetnica „Oluje“ i ponovno frcaju iskre. Braniteljske udruge poručuju premijeru Milanoviću da ne smije držati govor u Kninu, a Vladi da smije koračati samo na začelju kolone. Je li to pokušaj destabilizacije vlasti i stvaranja atmosfere koja bi mogla dovesti do prijevremenih izbora?

Političari i oni koji se politikom žele baviti moraju znati da za sve, pa i za prijevremene izbore, postoje propisane procedure. Do izvanrednih izbora dolazi samo kad vlada izgubi većinu u parlamentu. I ja smatram da je ovo loša Vlada, ali oni koji misle da bi trebala otići odmah i da odmah trebaju biti izbori, imaju mehanizam kojim to mogu pokušati ostvariti. Jedino što trebaju napraviti jest zatražiti glasovanje o povjerenju Vladi u Hrvatskom saboru. Upravo to je 2010. SDP, na čelu s Milanovićem, tražio. Tražio je moju smjenu. Rasprava je tada trajala cijeli dan, ali na kraju je uslijedilo glasovanje, dobila sam potporu i Vlada je nastavila raditi. To je, dakle, legitimno. I zato sve one koji govore o smjeni Vlade pitam zašto proceduru za smjenu nisu pokrenuli u parlamentu. Što se tiče Knina, Dan pobjede treba biti dan okupljanja, dan radosti i ponosa, a ne razdora i podjela. Hrvatska je i tako duboko podijeljena zemlja.

Budući da prijevremeni izbori nikakvim ultimatumima i zviždanjem ne mogu biti isprovocirani, postavlja se pitanje što zapravo organizatori takvih događanja i njihovi politički sponzori iz HDZ-a žele postići. Javno sramoćenje premijera i Vlade?

Da, kao što je bilo i u Vukovaru. Poniziti vlast izabranu na demokratskim izborima, poniziti predsjednika države, vojni vrh i diplomatski zbor teško je zamislivo u demokratskoj državi. Bez obzira na nespretne poteze Vlade vezane za uvođenje dvojezičnosti. U Vukovaru su lani, zbog podjela, uvredu doživjele i žrtve kojima smo se došli pokloniti. Ali, uzalud je to govoriti onima koji ne žele čuti. U Kninu bi svi zajedno trebali zapjevati himnu i pružiti si ruke. No, politici više odgovara da generira pesimizam i šalje poruke koje izazivaju sukobe.

Zašto?

Politika se uvijek svodi samo na borbu za vlast. Mnogi govore o domovini, ali malo tko razmišlja što zaista može napraviti za Hrvatsku.

HDZ ja kandidirao Kolindu Grabar Kitarović za predsjednicu RH. Je li to samo borba za vlast i kandidiranje osobe samo zbog toga što se misli da ona može pobijediti Josipovića, odnosno što ona može napraviti za Hrvatsku?

Tek kad čujem gđu Grabar Kitarović moći ću vam odgovoriti. Ona dugi niz godina živi u inozemstvu, a mi smo tijekom tog razdoblja prošli teško razdoblje pregovora s EU, raznih teških odluka, pa i svjetonazorskih rasprava o referendumima koji se bave ljudskim i manjinskim pravima, užasnu gospodarsku situaciju, pad BDPa, deficite... Ni o jednom tom događaju ili pojavi gđa Grabar Kitarović nikad nije rekla ništa javno i mi njezina stajališta o važnim pitanjima za državu zaista ne znamo. Kao što ja, npr. ne znam što ona misli o mnogobrojnim isključenjima iz njene stranke, podupire li i ona šefa HDZ-a u nakani da se izbriše povijest stranke od 1999. do 2012 jer te povijesti više nema na internetskim stranicama. To je važno zbog demokratskih procesa i o svemu tome se predsjednički kandidati moraju moći precizno izjasniti. Kako bismo se onda mi, kao građani, mogli izjasniti.

Pratili ste tzv. aferu „Barbika“, odnosno objavljivanje navodnog plana za blaćenje HDZ-ove kandidatkinje čije se autorstvo pripisivalo, s jedne strane, krugovima oko predsjednika Josipovića, a s druge obavještajnom podzemlju povezanom s HDZ-om. Čemu služi takvo zagađivanje javnog prostora?

To je naštetilo i predsjedniku Josipoviću, koji će do kraja kampanje morati objašnjavati da ne stoji iza toga, ali i Kolindi Grabar Kitarović, o kojoj su izneseni neki podaci, koji će se također komentirati u javnosti. Ta će se afera vratiti u fokus kad započne kampanja.

Surađivali ste kao premijerka s predsjednikom Josipovićem. Je li ispunio vaša očekivanja?

Naši su odnosi imali uspona i padova, ali se nikad nije prelazila granica poštovanja prema institucijama. Loš smo trenutak imali kad je predsjednik kritizirao ekonomski program Vlade, na što sam žestoko uzvratila da prema Ustavu on nema nikakve ovlasti u području ekonomije. Imali smo lošu fazu i u vezi izbora veleposlanika. U tom razdoblju je gđa Grabar Kitarović s mjesta veleposlanice u SAD-u otišla u NATO. Međutim, kad smo trebali nastupati kao predstavnici države, brzo smo se i lako dogovorili uz suradnju naših suradnika poput gosp. Stiera i gđe Vlahutin. Kao primjer mogu istaknuti izjavu o položaju Hrvata u BiH. Pristojna komunikacija između nas traje i danas. Smatram da je moja dužnost otići na sastanak na koji me predsjednik kao bivšu predsjednicu Vlade pozove, kao što je bilo u slučaju inicijative o izmjenama Ustava. Institucije moramo čuvati jer su one i dalje krhke i zato ne odobravam kad neki župani kažu da neće k predsjedniku države s obrazloženjem da su sastanci koje organizira, u svrhu kampanje. To bi značilo da se i županima, u zadnjoj godini mandata više nitko ni na što ne bi trebao odazivati.

Kao premijerka pozivali ste čelnike stranaka, uključujući i tadašnjeg šefa oporbe Zorana Milanovića, na sastanke, nastojeći uspostaviti dijalog. Zašto je u Hrvatskoj politički dijalog nemoguća misija?

Zbog kukavičluka političara. Najlakše je sukobljavati se, teže je razgovarati. Političari se boje za imidž i misle da će im štetiti ako sjednu za stol s političkim protivnikom. Često, uz to, igraju trostruke igre, pa jedno govore, drugo misle, a treće rade. Svatko misli da je pokušaj građenja mostova znak slabosti. Upravo suprotno, samo se jaki mogu izložiti i graditi mostove, zaboraviti razlike. Danas smo suočeni s nemogućnošću Vlade da riješi ijedan veliki problem. Razgovor će biti potreban, jer, naprimjer, mirovinski i zdravstveni sustav su na koljenima... U svim strankama ima pametnih i sposobnih ljudi, koji su toga svjesni, ali, nažalost, nisu dovoljno hrabri. Dijalog će se uspostaviti kad se oni koje stranačka vodstva vode čeličnom rukom oslobode i kažu: „Dosta je! Idemo.

Znači kad s čela HDZ-a i SDP-a odu Tomislav Karamarko i Zoran Milanović?

Odnosno, kad se smanji autokracija i strah. Evo, sad se okupila skupina zastupnika koji podržavaju izmjenu izbornih pravila i uvođenje preferencijalnog glasa. Kad bismo to uveli, a imamo vremena do sljedećih izbora, već bi sljedeći saziv Sabora bio kvalitetniji, sa zastupnicima koji bi bili puno izravnije vezani za birače... I puno odgovorniji. Tako se više ne bi moglo dogoditi da šef oporbe ne dolazi mjesecima u Sabor, a da tamo prima plaću poreznih obveznika.

Kako je moguće da jedan političar smatra da je to u redu?

Vidite da je moguće. Uglavnom, u Saboru se okupila skupina zastupnika koji podržavaju uvođenje preferencijalnog glasa, a na to je akademik Željko Reiner, poručio da ne možemo o tome razgovarati u srpnju kad su zastupnici na godišnjem odmoru. E, ali neki su, naime, stalno na godišnjem odmoru.

Prošla je prva godina članstva u EU. Rezultat nam je negativan, odnosno više novca uplaćujemo, nego što povlačimo. U čemu je vlast pogriješila?

Zoran Milanović i njegova vlada dobili su ulazak Hrvatske u EU kao dar. Sve je bilo gotovo, potpisano i servirano. Od trenutka kad je formirao Vladu, najveći dio Vlade trebao je raditi na pripremi projekata za 1. srpnja 2013., kad smo službeno postali članica. Malo su i slabo radili.

Kukuriku koalicije krivi vas i kažu da im vaša vlada nije ništa ostavila.

Mi smo završili pregovore i potpisali ugovor. Oni nisu napravili svoj dio posla. Trebali su odmah formirati skupinu unutar Vlade koja bi bila zadužena samo za pripremu projekata, koordinativne sastanke sa županima i gradonačelnicima velikih gradova... No, nužno je da predsjednik Vlade stalno nadzire procese i svakih mjesec dana traži izvješće o tome što je napravljeno. Ja sam tako radila u pregovorima. Ne kažem da je to savršena formula, ali pregovore smo uspjeli dovesti do kraja i uvesti Hrvatsku u EU bez daljnjeg monitoringa. Predsjednik Vlade mora znati gdje i zbog čega nešto zapinje, jer vrijeme curi i nepovratno prolazi.

Vlada je u završnici mandata. Kriza ne jenjava, pomaka nema. Što su trebali napraviti?

Prvo, dobre projekte premijer nije trebao mijenjati, nego nastaviti ondje gdje smo moja vlada i ja stali. Naprimjer, ukinuli smo službene kartice svima osim ministrima, a i oni su ih mogli koristiti samo na službenim putovanjima. Zabranili smo kupnju automobila. Zaustavili smo dodatno zapošljavanje u državnu službu, odnoso jedna je osoba mogla doći samo nakon što su dvije otišle... To su možda mali koraci, ali nakon određenog vremena, donose ozbiljne učinke. Ukinuo je zapošljavanje putem natječana u javnim podzećima. To nije bio savršen model, ali je bio dobar put da se kroz određeno vrijeme politika zamijeni strukom. Kad je riječ o dubinskom oporavku gospodarstva, mislim da je trebao potiho nastaviti provoditi program gospodarskog oporavka iz 2010., jer je to odličan dokument i dobar program, koji je, među ostalim, podrazumijevao i outsourcing i djelomično davanje autocesta u koncesiju, za što su glasali svi ministri u prošloj vladi. No, problem Zorana Milanovića je i u tome što posao premijera tumači na svoj način i za puno toga smatra da nije njegov posao. A, zapravo je sve njegov posao. Zahvaljujući sukobu premijera s Linićem, javnost je doznala štošta o radnim navikama premijera Milanovića, o tome da je nezainteresiran i nesposoban...

Kako komentirate to razotkrivanje?

Linić je Milanovića hvalio i slavio do zadnje sekunde, odnosno dok nije bio smijenjen. Dotad mu ništa nije smetalo. Nijedan govor nije održao da nekoliko puta nije rekao kako je vlada Zorana Milanovića najbolja. Prema tome, Linić nije vjerodostojan. Da ga Milanović nije smijenio, on bi ga i dalje hvalio jednako strastveno kao što ga sad napada.

U slučaju sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel SDP se koprca u korupcijskoj aferi vezanoj utjecajnu osobu iz svojih redova. Tek ovoga tjedna, kad je istraga proširena, odlučili su je isljučiti iz stranke. Zašto je strankama tako teško maknuti ljude povezane su tako teškim sumnjama i optužbama?

Ne smijemo zaboraviti da imamo ustavnu presumpciju nevinosti koja vrijedi sve do pravomoćne sudske presude kojom je nekome dokazana krivnja. Na lokalnim izborima kandidirali su se i političari kojima su trajali sudski postupci ili oni koji su osuđeni. Što se dogodilo? Izabrani su, mnogi već u prvom krugu. To govori da naše društvo tolerira kršenje zakona i da sudske postupke i presude ne smatra nečim što treba i sankcionirati na izborima. Dok izostaje osuda javnosti, stranke će to tolerirati. Možda bi bilo rješenje da se nekom zakonskom odredbom reguliraju takve situacije.

Razmišljate lili o svojoj političkoj budućnosti, s obzirom da mandat ide prema kraju, a vi više niste članica političke stranke, nego neovisna zastupnica?

Ha, ima raznih ideja. Još uvijek se ne mogu odreći politike i želim još nešto napraviti. Kako i u kojem obliku, odlučit ću ujesen. Razgovaram s puno ljudi. No, sve te ideje ne znače mnogo, jer odavno sam naučila da to što vas ljudi hvale ne znači i da su vas spremni podržati ako odlučite prihvatiti neku njihovu ideju. Velik broj ljudi u politici ne govori istinu i s time valja računati. O političkom umirovljenju, odnosno umirovljenju općenito, ne razmišljam, jer sam osoba koji mora raditi. Za mene život bez rada nije potpuni i pravi život.

Mladenka Šarić

       
       

../glas_savjesti/glas_autor.php?autor=7637&stojic-gordan
Gordan Stojić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado
Vlado Lušić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7638&rafajac-branko
Branko Rafajac
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7640&hadrian-mihela
Mihela Hadrian
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7641&vuckovic-neven
Neven Vučković
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7428&miroslav-filipovic
Miroslav Filipović


 

..
IZVJEŠĆE PRIMLJENIM DONACIJAMA ZA FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE IZVJEŠĆE O IZNOSU CIJENE I IZNOSU OSTVARENOG POPUSTA U CIJENI ZA MEDIJSKO OGLAŠAVANJE
VIJESTI

Bliži se kraj mandata Milanovićeve vlade. Ako bismo im kao olakotnu okolnost uračunali posvemašnju pljačku u eri Kralja Lopova, ako
GLAS SAVJESTI

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito, najizvođenijih klavirskih skladbi - Allegro barbaro.
KOLUMNE

Bio jednom jedan Mali crv. Živio je sa ostalim crvima u kanalizaciji. Od kada je znao za sebe, morao
BLOG
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.07.1974  Mikulan Mario
22.07.1969  Bilić Danira
22.07.1961  Domančić Zoran
22.07.1960  Buconjić Ivica
22.07.1951  Bulić Niko
22.07.1949  Filipović Ilija
22.07.1948  Paldi Zoran
22.07.1947  Vručina Franjo
22.07.1946  Vouk Rudolf