S pomoćnikom ravnatelja za informatiku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Dejanom Vukelićem porazgovarali smo o problemima informatizacije HZMO-a, korištenju redomata, sustavu e-građani, prelasku u APIS IT, novom ugovoru s Microsoftom.

Vukelić pritom ističe  kako je potrebno je informatici dati prostora i povjerenja, a sve one koji ne shvaćaju i koče razvoj informatike i države, i usput ne znaju razliku između tipke delete i korektora, potrebno je postaviti tamo gdje im je mjesto.

Na jednoj od posljednjih sjednica Vlada je dala suglasnost za sklapanjem jednogodišnjeg ugovora za održavanje licenci Microsoft HZMO-u. Što nam o tome možete reći?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jedan je od najvećih korisnika i kao takav sudjeluje značajnim dijelom u okvirnom sporazumu s Microsoftom koji je prije tri godine potpisala Vlada RH. Radi se o redovnom godišnjem plaćanju Microsoft licenci za potrebe HZMO, kako u okviru održavanja tako i u okviru budućeg dokupa potrebnog broja licenci za redovno poslovanje HZMO-a.

U kojem postotku je HZMO korisnik okvirnog sporazuma s poduzećem Microsoft?

Prije tri godine, kad je Vlade RH sklapala s Microsoftom okvirni sporazum, informacija je bila da HZMO konzumira gotovo 10% tog sporazuma.

Budući da je HZMO u okviru državne i javne uprave daleko manji od 10%, znači li to da druga tijela nisu prijavila sve svoje potrebe i da ne plaćaju korištenje intelektualnog prava vlasništva Microsoft licenci?

Svako tijelo državne i javne uprave i čelnik koji ga vodi, odgovoran je u okvirima tog tijela poštovati zakone i ugovorne obveze. Iz informacija koje imam mnoga državna i javna tijela su tijekom godina radila, kako samostalno tako i u partnerskoj suradnji s dobavljačima, na usklađenju stvarne potrošnje i prijave licenci. Radi se ne samo o Microsoft nego i licencama drugih dobavljača, te vjerujem da su taj posao ili završili ili su pri kraju. Vezano za IT licence, mogu Vam reći da HZMO svoje obveze na tom polju redovno i transparentno prijavljuje, te da pokušava naći rješenje za bilo kakve raskorake nastale tijekom zadnjih godina.

O problemima s redomatom u HZMO pisalo se i po društvenim mrežama. Kako to komentirate?

Nadam se da ćemo se u intervjuu uspjeti dotaknuti zaista bitnih tema i projekata koje se tiču razvoja e-poslovanja u HZMO, kako u kontekstu HZMO a tako i vezano za projekte e-građani i e-poslovanje. Situacije kao što su redomat iako beznačajne vrlo često dobro popunjavaju prazne novinske stupce, a sve ono dobro ostaje zaboravljeno. Što se tiče redomata radi se o klasičnom traženju autorizacijskog servera od strane operativnog sustava te prikaza automatske Windows poruke. Kako je redomat samostalan uređaj, van standardne mreže HZMO-a i nije bio održavan od strane HZMO informatičke službe, ta autorizacija nije bila moguća.

Ali kako komentirate lijepljenje papirića s uputama na zaslon redomata?

Potrebna je uporna informatička edukacija naših korisnika i radnika pratećih službi, a da bi došli na razinu gdje korištenje informacijskog sustava postaje jasno jednako kako su jasne škare i ljepilo. Potrebno je informatici dati prostora i povjerenja, a sve one koji ne shvaćaju i koče razvoj informatike i države, i usput ne znaju razliku između tipke delete i korektora, potrebno je postaviti tamo gdje im je mjesto.

HZMO je jedna od institucija koja je među prvima pristupila sustavu e-građani. Kakav je bio put navedene tranzicije?

I prije uspostave sustava e-građani HZMO informatika je prilagođavala informatičke sustave kako bi bili što bliže svojim korisnicima. Morate biti svjesni da su korisnici HZMO-a svi aktivno zaposleni, svi nekad zaposleni, svi umirovljenici a ne zaboravljamo niti korisnike dječjeg doplatka. Radi se o preko 3 milijuna aktivnih korisnika za koje vodimo sadašnju isplatu. Kako održavamo i podatke zapisa elektroničke arhive radi se o više od 10 milijuna korisnika, sa stotinama milijuna zapisa.

HZMO je u sustav e-građani ušao s projektom ERPS, elektronička radna knjižica. U sam sustav e-građani na taj je način ušlo tadašnjih preko sto tisuća korisnika HZMO što je bio početni bazen korisnika sustava e-građani. Ujedno je to bio i pionirski pothvat u državnoj i javnoj upravi, tako da su korisnici i poslodavci online mogli na osnovu kontrolnih brojeva provjeravati valjanost elektroničkog dokumenta. Tako digitalni dokumenti i država bez papira počela je funkcionirati. Sad je to osnovni način na koji funkcioniraju sve validacije na sustavu e-građani.

Spomenuli ste validaciju izdane elektroničke dokumentacije putem broja dokumenta i kontrolnog broja. Zašto nije uveden elektronički potpis?

Ako govorimo o sustavu ERPS, svaki korisnik može na svojem elektroničkom dokumentu vidjeti da je isti potpisan elektroničkim potpisom sustava i provjerom na validaciji koja je na web stranici HZMO vidjeti da je izdani zapis istovjetan dokumentu koji je zaveden u HZMO. Riječ je o praktičnom rješenju s niskim troškovima implementacije i troškova, a koje ne zahtijeva nikakvu tehnološku podlogu a istovremeno osigurava autentičnost dokumenta.

Vjerojatno ste mislili na napredan elektronički potpis i mogućnost prijave u sustav e-građani putem osobnog certifikata. U sustavu e-građani postoji mogućnost prijave putem osobnog certifikata s osobne iskaznice, iskaznice HZZO kao i nekih poslovnih banaka. Nažalost, to u početku pristupa sustavu e-građani nije bilo moguće jer je većina građana RH 2012. godine zamijenila svoje osobne iskaznice novima na kojima tada još nije bilo osobnog certifikata. Budući da s novim osobnim iskaznicama postoji temelj za korištenje elektroničkog potpisa, mogućnosti daljnjeg poboljšanja e-poslovanja su pred svima nama.

Vrijedi spomenuti i da je postojeća regulativa zastarjela te primjerice ne dopušta mogućnost serverskih certifikata koji su nužnost prilikom masovnog potpisivanja dokumenata ili automatske razmjene podataka. HZMO je argumentirao tu poziciju, ukazao na svjetska rješenja i iznio je Ministarstvu uprave koje je nadležno za navedeni zakon, no nažalost zasada nije prepoznata važnost tih promjena.

No, zaboravio sam napomenuti drugi informatički sustav s kojim smo jednako tako ponosni a koji od početka koristi napredan elektronički potpis, kako u predaji tako i u obradi. To je sustav LANA, za potrebe prijave i odjave radnika.

Što nam možete reći o sustavu LANA?

Sustav LANA je informatički sustav za prijavu i odjavu radnika, a koji je krajem 2013. godine zamijenio sustav koji je do tada imao HZMO. Sustav obaveznih prijava i odjava radnika elektroničkim putem, za sva poduzeća iznad tri radnika, postao je obvezan u 2014. godini. Analizom smo utvrdili da je dotadašnji sustav neodrživ iz razloga stalnih ispada i više milijunskih troškova održavanja i budućih nadogradnji. Mjesečno smo tada imali maksimalno 4.000 prijava i odjava, a projekcija koja je bila pred nama i koja se kasnije potvrdila točnom jest isto toliko ali na dnevnoj bazi. Danas, u nekim periodima posebice ljetnim, je taj broj prijava i odjava i veći. U suradnji s vanjskim dobavljačem a u izuzetno kratkom roku, uz veliko zalaganje svih kolega u timu uspjeli smo izbaciti servis s kojim smo ponosni i koji korisnici redovno koriste. Danas se više od 92% svih prijava i odjava radnika vrši se elektroničkim putem preko sustava LANA. Ujedno te podatke dostavljamo i u HZZO na koji način su i ono poboljšali svoj servis.

Vrijedi spomenuti da je i ukupni trošak razvoja sustava LANA bio jeftiniji od primjerice troška gašenja prethodnika kojeg je godinama razvijala FINA. LANA je u cijelosti razvijena u Hrvatskoj od domaćih stručnjaka, sagrađena je na otvorenom kodu i pritom je od početka dizajnirana da radi na svim računalnim platformama. Makar smo uspješno to demonstrirali, LANA je nažalost i dalje jedino takvo državno IT rješenje.

U zadnjim mjesecima bilo je žalbi korisnika na sustav prijava?

U statistici kod tako velikog broja prijava i odjava uvijek može doći do greške. Na sve prijave, molbe, žalbe, primjedbe i prijedloge HZMO reagira u rekordnom roku. Neke od žalbi zaista imaju osnove, no srećom su one manjeg značaja za rad korisnika. Sustav LANA funkcionira ispravno, postojano i sukladno zahtjevima i pravilima koji su implementirani u kod.

Sva pitanja imamo obrađena na bazi uputa koje su na webu. Neke od primjedbi i „većih novinarskih priča“, koje su i izašle na društvenim mrežama, većinom su greška korisnika koji je nepravilno popunio obrazac a nije provjerio je li isti obrazac prihvaćen ili odbijen. Nekad se zaista olako shvaća da će računalo zamijeniti baš sve ali za sada kućno i uredsko računalo ne čita misli.

Kako to mislite?

Prije nekoliko mjeseci bio sam na jednom predavanju gdje je bilo priče kako će roboti promijeniti svijet i preuzeti naše poslove. Te se javila bojazan što ćemo onda mi raditi i od čega živjeti.

U ovom odgovoru je situacija zapravo obrnuta. Korisnici, a osim vanjskih korisnika, mi brinemo i za oko 3.000 radnika HZMO bi vrlo često htjeli i razmišljaju na način da ako imaju računalo, da onda ništa ne moraju raditi i znati. A za sve njihove greške je krivo, ako ne računalo samo, onda informatika. Korisnik mora biti svjestan, da iako informatika olakšava rad, daje podršku poslovanju i da je pokretač poslovanja, da je on sam odgovoran za svoj posao jer ga poslodavac inače ne bi niti trebao.

Postoje li još neka unapređenja koja su implementirana u HZMO-u?

Od većih projekata naveo bi uspješnu punu implementaciju ESUD-a tj. elektroničkog sustava upravljanja dokumentacijom. To je sustav koji je u HZMO-u uveden kao strateški projekt i koji je implementiran u cijelog Hrvatskoj. Na taj način napravljen je temelj za obradom predmeta na svim lokacijama HZMO, kako podjele poslova u cijeloj RH a tako i grupiranja poslova na jednoj lokaciji. Sređivanjem, centraliziranjem i potpunim spajanjem sustava ESUD s uredskim poslovanjem u potpunosti će proces biti „bez papira“.

Kao što znate elektroničkim putem i razmjenom riješen je sustav umrlih putem sustava OIB-a, itako su „isplivali“ i slučajevi isplata mrtvima preko 20 godina.

Preko sustava razmjene koji je razvijen u HZMO, svaki mjesec razmjenjujemo podatke o životu s inozemnim nositeljima mirovinskih osiguranja i tako najmanje šest mjeseci smanjujemo rok od saznanja činjenice smrti do obustave inozemne mirovine. Radi se o znatnim sredstvima koji setako štede u državnom proračunu.

Za korisnike kojima se ovrha vrši putem HZMO, a radi se o preko 30.000 korisnika osiguran je automatski upit prema mjesečnim prioritetima obustava. Isti projekt se razmatra i u suradnji s poslovnim bankama koje će nakon redizajna svojih aplikacija isto objavljivati na redovnim mjesečnim obavijestima.

Budući da se zadnjih godina Zakon o obaveznom mirovinsko osiguranju mijenjao više puta godišnje sve su te promjene Zakona morale biti rekordno brzo implementirane u rad.

Osim svih aplikativnih projekata, ogroman napor proveden je na udomljavanju i modernizaciji centralnog informacijskog sustava. Razlozi za isto su uštede, modernizacija tehnologije, prelazak sa zaključanih na otvorene tehnologije, uspostava izvještajnog sustava, uspostava anti-fraud sustava, dokumentiranje informacijskog sustava i procesa, uspostava disaster recovery site.

Udomljavanje informacijskog sustava je prvi ali hitni i obavezni dio projekta modernizacije informacijskog sustava HZMO, koji HZMO-u daje znatne uštede iz kojih se mogu financirati daljnji prelazak na moderne i otvorene tehnologije, a uz to osigurava najbržu uspostavu DR site-a što je obavezno za jedan strateški državni sustav.

Osim toga, predviđeni i do u detalje razrađeni projekt udomljavanja i migracije IT sustava HZMO-a garantira trenutne uštede za državni proračun u milijunskim iznosima, a povrh toga on može biti i temelj migracije ostalih zastarjelih IT sustava drugih institucija na modernije platforma čime bi se godišnje uštede popele na desetke ako ne i stotinjak milijuna kuna godišnje; dok bi u procesu migracije zaposlili domaće stručnjake i kreirali centar izvrsnosti koji bi mogao to isto ponoviti u cijeloj regiji.

Odluka Vlade RH je udomljavanje informacijskog sustava HZMO na lokaciji Centra dijeljenih Usluga tj. u APIS-IT?

Upravo tako. Samostalno ali i s APIS IT-o i drugim zainteresiranim partnerima i nositeljima postojeće tehnološke osnovice, u dvije godine smo imali niz snimki stanja, pojedinačnih ili zajedničkih analiza, izrade scenarija udomljavanja te je projekt spreman za implementaciju.

Kolike su uštede prelaska u Centar Dijeljenih Usluga?

Najbitniji koncept udomljavanja nisu uštede nego osiguranje kontinuiteta poslovanja, povećanje sigurnosti, uspostava backup lokacije, bolji nadzor i općenito stabilnost sustava. Kad radimo analizu ušteda bitno je promatrati dva jednaka sustava i na osnovu toga donositi zaključke. Prelaskom u APIS IT dobiva se daleko postojaniji i sigurniji sustav s backup lokacijom i zato osim izraženih ušteda postoje i dodatni benefiti. No, i prema takvim snimkama uštede su do 30%. Tih 30% tijekom ili po završetku projekta udomljavanja moguće je „prebaciti“ za radove ka puno bržoj modernizaciji sadašnjih tehnologija u kojima se sada razvijaju aplikacije HZMO-a. Nakon udomljavanja i modernizacije dobiva se daleko bolji modularan sustav, koji će biti neovisan o lokaciji i proizvođaču i to sustav s preko 60% ušteda u odnosu na sadašnje troškove. Govorimo doslovno o milijunima kuna ili ako želite milijunima eura godišnje i što je najbolje, za te uštede ne moramo čekati godinama ili investirati milijune da bi počeli štedjeti – sve je doslovno moguće riješiti u nekoliko mjeseci bez opterećenja proračuna.

Prema iznesenom, projekt modernizacije je spreman, uštede su znatne, a koncept smislen. Smatrate li da je odgoda na 30.06.2016. donesena iz nekih interesa?

Odluke koje osobno donosim, definiraju se na analizama, iskustvu i zdravoj logici te su one brze. Stoga mi je naravno teško prihvatiti kad se nešto što je moguće i dobro za državu i za budućnost naše djece ne provodi u zacrtanim rokovima. Koliko iščitavam navedenu odluku, ona se odnosi na rok početka Uredbe koji je 01.01.2016, a rok 30.06.2016. je krajnji rok za potpisivanje ugovora ili niza ugovora između APIS IT i HZMO. Nema većih razloga da sklapanje ugovora ne bude puno prije tog krajnjeg roka. S tehničke i sigurnosne strane nadam se da će početak biti čim prije. Traženje isprika i miješanje u tuđe poslove je uvijek način na koji oni koji žele svoju nesposobnost prikriti rade i na taj način uništavaju sve ideje i tuđi rad, ali to je već davno obrađena tema.

Je li točna informacija da se projekt udomljavanja u Centar dijeljenih usluga odgodio jer pravna služba nije znala napraviti ugovor?

Točan ćete odgovor morati potražiti kod njih. Koliko znam u HZMO postoji velik broj pravnika, čak i van pravne službe, koji bi to znali napraviti kad bi im se isto dalo u zadatak. Budući da HZMO ima ugovorenu i uslugu vanjskih usluga odvjetnika, za sve poslove koji su van znanja pravnika HZMO, i to je opcija koja se mogla iskoristiti u slučaju bilo kakvih nedoumica.

Da budem direktan - činjenica je da predloženi projekt, neovisno o neospornoj i višestruko provjerenoj argumentaciji i izračunima koji su ponuđeni, pod velikim pritiskom i unutar kuće ali i izvan nje. Mnogi žele da se taj projekt nikada ne realizira jer je predstavlja jasnu i lagano dostižnu alternativu status quo-u koji je godinama ako ne i desetljećima pažljivo građen.

Hoće li se udomljavanje informacijskog sustava HZMO u Centru dijeljenih usluga reflektirati na smanjivanje broja ljudi u informatici?

Stanje s brojem radnika u informatici državne i javne uprave nikad nije bilo dobar te postoji stalni deficit kadrova. Država nije poželjan poslodavac za informatičare. Od informatike se traži konstantan predan rad, stalno učenje, rokovi su uvijek stresni, a s druge strane nema puno benefita. Nakon što se tržište rada popravilo, odljev djelatnika informatike koji traže nove izazove s boljim uvjetima stalan je. Rukovodstva, a još više kadrovske službe državne i javne uprave zatečena su stalnom fluktuacijom radnika informatike te im je izuzetno teško donositi brze odluke u procesima zapošljavanja koji zahtijevaju odobrenje nekoliko instanci. Ono što ipak pokušavamo jest zadržati jezgru znanja koja to može prenijeti ili novim djelatnicima ili raditi na kvalitetnom nadzoru vanjskih izvođača. S druge strane, postojeća tehnološka osnovica na kojem počivaju kritične funkcije HZMO-a stara je četrdeset i više godina i HZMO nema izbora i mora migrirati na moderniju i otvoreniju arhitekturu.

Jeste li zadovoljni statusom informatike u državnoj i javnoj upravi?

U zadnjih desetak godina položaj informatike se ponešto popravio. Vodeći ljudi shvatili su važnost informatike kao pokretača poslovanja i shodno tome se u većini državnih tijela informatika isprofilirala kao samostalna jedinica pri čelniku tijela. Potrebno je maknuti još niz stereotipa kako bi se stanje dovelo u potrebno. Postoje tri kategorije koje su u državnoj upravi zadane kao menadžerske i to su pravna, ekonomska i doktorska. Osobno vjerujem, a postoji i niz primjera da postoji još cijeli niz zanimanja gdje su stručnjaci sposobni donositi kvalitetne, promišljene i brze odluke koje će Hrvatsku pomaknuti prema boljem.

U posljednje tri godine uspješno je zamijenjena gotovo sva tehnološki dotrajala oprema koja je u Zavodu zatečena, dovršili smo projekte koji su se nepotrebno razvlačili godinama, pokrenuli nekoliko novih i inovativnih projekata, doslovno isporučili kamen temeljac na kojem je sagrađen sustav e-građanin, te smo pripremili i dovršili bi projekt udomljavanja i migracije IT sustava HZMO-a da nije bio toliko opstruiran. A najvažnije od svega, sve to smo učinili u godinama u kojima se proračun za informatiku kontinuirano smanjivao. Ako imate viziju, ako znate i želite, sve je moguće učiniti – ne pristajem na isprike.