Šef udruge poslodavaca kritizira Sanaderovu politiku
Prijedlog proračuna napeto su čekali i poslodavci i sindikati i umirovljenici, uglavnom svi koji ga pune i koji ga prazne. A kad je objavljen, slijedilo je razočaranje svih osim sindikata, koji su postigli obećano povećanje plaća.
No, poslodavci su zato bili iznimno ljutiti i razočarani, jer Vlada nije poslušala niti njih niti ekonomsku struku. Poslodavci su čak, navodno, zaprijetili izlaskom iz premijerovog Ekonomskog vijeća, a potom i iz GSV-a. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak tvrdi da nisu prijetili baš tako radikalnim potezima, no ne krije nezadovoljstvo proračunom koji je Vlada poslala u Sabor.
Zašto ste toliko razočarani deficitom koji proračun predviđa?
- Izbalansirani proračun je snažna poruka financijskim tržištima i rejting agencijama. Ako je riječ o deficitu, važno je zbog čega je deficit. U ovom slučaju to nije zato da bi se pomoglo gospodarstvu nego da bi se, u krajnjoj liniji, financirale povećane plaće i zdravstveni dugovi.
Smatrate li i vi da su mnoge stavke u proračunu u funkciji lokalnih izbora? Čitate li iz proračuna neku političku poruku?
- Ja čitam da je proračun takav kao da se ništa ne događa, kao da nema gospodarske krize. I to me brine.
Što je najveća mana proračuna? Njegova veličina ili raspodjela novca?
- Struktura proračuna već je godinama izrazito nepovoljna, na što nas upozoravaju i rejting agencije i međunarodne financijske institucije. Na žalost, to je i dalje ostalo tako. Za razliku od Hrvatske, Europska komisija je predložila da se izdvoji 1,2 posto BDP-a Europske Unije za pomoć gospodarstvu, bez obzira je li riječ o fiskalnim stimulacijama ili o investicijama.
Smatrate li da je i Hrvatska trebala ići tim putem? Kakva bi fiskalna rasterećenja donijela najviše koristi gospodarstvu?
- Rasterećenje treba napraviti na neporeznim prihodima ili nametima, pogotovo zato što se oni niti ne vide u proračunu. Nadalje, izbalansirani proračun bio bi najbolje jamstvo da će se uskoro dogoditi porezno rasterećenje, prije svega u direktnim porezima i doprinosima. Treba smanjiti cijenu rada, a ne plaće, i treba vidjeti koje su to stimulativne mjere da se što više reinvestira u Hrvatsku, recimo da reinvestirana dobit bude neoporeziva.
Što mislite o porezu na imovinu, koji neki predlažu, i koji bi mogao supstituirati proračunske prihode pa bi se mogli smanjiti neki drugi porezi?
- Još 2003. godine napravljen je zakon o porezu na imovinu. Glavna svrha i cilj su mu da se promijeni sustav komunalnih naknada i da se zapravo ujednači sustav i model oporezivanja imovine koji se sada zove komunalna naknada, a ne porez pri jedinicama lokalne samouprave. U tome sad vlada popriličan nered, a naročito vlada veliki disbalans između cijene komunalne naknade za stanovništvo u odnosu na gospodarstvo.
I, što se dogodilo s tim prijedlogom zakona?
- Ovo je već treća vlada koja ga drži u ladici.
Zašto?
- Zakon je rađen uz pomoć USAID-a, koji ga je financirao. Taj bi porez trebao biti najznačajniji prihod lokalne samouprave, a sustav je zamišljen tako da država ima kontrolu nad tim porezom, a ne da ga raspisuje kako kome padne na pamet.
Do sada su generatori rasta bili privatna potrošnja koja će se usporiti jer će banke manje kreditirati građane nego ranije, ali neće ih prestati kreditirati. Prodat će se manje automobila i manje stanova, pa će biti manje PDV-a, manje prihoda od trošarina i tako dalje. Veliki utjecaj na potrošnju imat će turistička sezona |
Dogodine se očekuje usporavanje gospodarstva, usporavanje potrošnje, manja dobit poduzeća, pa su neki ekonomisti izračunali da će prihodi proračuna biti 10 do 15 posto manji nego ove godine, a ne veći, kako je sada predviđeno. Slažete li se s tom procjenom?
- Kada bi bio takav veliki pad, to bi bila katastrofa. No, i nominalni rast prihoda proračuna od 2 do 3 posto znači veliko usporavanje, jer su do sada ključni prihodi rasli po stopama većim od 10 posto.
Odakle će se puniti proračun?
- Do sada su generatori rasta bili privatna potrošnja koja će se usporiti jer će banke manje kreditirati građane nego ranije, ali neće ih prestati kreditirati. Prodat će se manje automobila i manje stanova, pa će biti manje PDV-a, manje prihoda od trošarina i tako dalje. Veliki utjecaj na potrošnju imat će turistička sezona, a kakva će ona biti, to ni Nostradamus ne može predvidjeti, jer naše tržište velikim dijelom ovisi o individualnim gostima, last minute aranžmanima i sličnom, vrlo smo ovisni o susjednim tržištima... Što će se događati teško je reći, pogotovo zato što je naša turistička sezona izrazito kratka i ovisi o dva ljetna mjeseca.
Znači, nema odgovora na pitanje odakle će se puniti proračun?
- Nema, i baš zbog toga što je sve teško predvidjeti, proračun je trebao biti puno konzervativniji nego što je sada, barem s nultim deficitom, a po mogućnosti i sa suficitom.
Gdje bi se onda našlo pet milijardi kuna za fond za pomoć gospodarstvu, kako poslodavci predlažu? Kakvi su izgledi da se osnuje taj fond?
- Tražimo da se u zakon o izvršenju proračuna napiše da je osiguran određeni jamstveni kapital, i da postoji barem simbolična stavka u proračunu koja će taj kapital pokrivati. Tako bi se poslala snažna poruka da u slučaju poteškoća kod refinanciranja tvrtke mogu računati na pomoć države. Kriteriji za to bili bi javni.
Kako bi se to provodilo? Kako bi se izbjegle afere s državnim jamstvima, kakve pamtimo iz devedesetih?
- Vlada ionako ima obvezu u industrijskoj politici, po sektorima prepoznati kompanije koje su generatori razvoja. Dužnost je Vlade da ocijeni treba li nekome podrška. Ne inzistiramo samo na pomoći velikim kompanijama, i neka mala tvrtka može biti itekako važna za lokalnu zajednicu.
Za što bi točno taj fond jamčio?
- Glavni problem ove krize je što se može dogoditi da neki kredit, koji ove godine nije bio rizičan, iduće godine postane rizičan, i da banka zatraži njegov povrat, što u ovim okolnostima nije moguće. Ako bi dobila državno jamstvo, tretirala bi ga kao nerizičan i pristala na financiranje.
Bankari kažu da se hrvatsko gospodarstvo previše naučilo obavljati posao i širiti ga samo uz pomoć kredita, kao da su oni jedini način financiranja.
- Točno je da je dužnički kapital bio dominantan, međutim u ovom trenutku ne postoji equity kapital ili nema dobre namjere. Međutim, mnoge su tvrtke u proteklih godinu dana izašle na javnu ponudu, uključujući i neke državne. Samo, to se radi kad su burze u usponu, a ne u padu.
Još je jedna opasnost za financiranje gospodarstva sljedeće godine. Država je već sada uzela iz financijskog sustava puno novca za financiranje svojih potreba, a uzimat će ga i dogodine jer će joj zaduživanje u inozemstvu biti teško. Koliko je opravdan strah da neće ostati novca za kreditiranje gospodarstva?
- Država mora poduzeti sve što je u njezinoj moći da inozemne obaveze refinancira tamo gdje ih je i stvorila, dakle u inozemstvu, jer bi u protivnom mogla potpuno zagušiti domaće financijsko tržište i onda ćemo biti u velikim problemima. Neki spominju mrski MMF, ali on i postoji da štiti vanjsku likvidnost neke države.
Hrvatska politika plaši domaću javnost MMF-om. Što to tako strašno donosi aranžman s njim?
- Ništa. Od 2000. do 2005. godine Hrvatska je imala tri stand-by aranžmana s MMF-om. Oni su stranim investitorima bili signal da je ulaganje u hrvatske državne obveznice sigurno. Istodobno, iz tih aranžmana nismo povukli niti centa.
1Što mislite, koje će grane gospodarstva trebati najviše pomoći iz fonda ili nekih drugih izvora?
- Već je sada uočljivo da su izvoznici pod ogromnim pritiskom jer su im pale narudžbe pa se moraju hitno restrukturirati, imaju zalihe koje nemaju kome prodati i oni će puno ovisiti o rješavanju krize na inozemnom tržištu. Tekstilci su prvi došli na udar, pa drvoprerađivači i metalna industrija, koja ovisi o rješenju problema brodogradnje. Postoji i cijeli niz biznisa koji imaju dugoročne ugovore, kao što su Končar, Dalekovod i tako dalje. Oni ne razmišljaju o 2009. nego o 2010. godini. Ne bi bilo dobro da se uništi graditeljstvo jer je trebalo puno vremena da se konačno digne na noge. Stradat će i usluge jer one ovise o općem standardu, koji će pasti, a dominantne su u hrvatskoj ekonomiji.
Kako spasiti graditeljstvo u ovoj situaciji?
- Treba graditi objekte koji imaju veći multiplikator, a to je visokogradnja, za razliku od niskogradnje, i treba graditi objekte koji zapošljavaju puno ljudi.
Znači li to da bi u proračunu trebalo brisati gradnju cesta i mostova, a umjesto njih predvidjeti gradnju i popravke škola, vrtića i zdravstvenih objekata?
- Niskogradnja je jeftina dok se izvode zemljani radovi i slično, a skupo je opremanje tunela. Trebalo bi upravljati investicijama tako da se one koje neće imati veliki ekonomski efekt ukinu ili bitno uspore.
Koje će djelatnosti manje osjetiti krizu?
- Poljoprivreda i prehrambena industrija trebale bi iskoristiti priliku jer će biti manje uvoza, a možda će biti i potencijala za izvoz. No, treba smanjiti pritisak javne potrošnje na gospodarstvo, dakle porezna i neporezna opterećenja.
Evo, nešto ste postigli: smanjen je doprinos za HGK. Jeste li uspjeli smanjiti još koji od 245 nameta koje ste sami pobrojali?
- Komora je doprinos smanjila samoinicijativno i dobro je da je to učinila. Čvrsto ćemo ustrajati na tome da se po svim osnovama nešto mora početi događati.
Što mislite, koliko će trajati ova ekonomska kriza?
- Otvorenost hrvatskog tržišta prema inozemstvu je očigledna. Brzina oporavka susjednih tržišta ponovno će generirati potražnju pa će se biznis vraćati u normalne kolosijeke. Bitno je sačuvati ljude, radna mjesta i tvrtke da u onom trenutku kad krivulja krene prema gore i tvrtke počnu raditi punom parom. To je cilj interventnog fonda, jer kad jednom uništite tvrtku skupo ju je i dugotrajno ponovno stvoriti.
Kada bi krivulja mogla krenuti prema gore?
- Vjerujem da će dolazak Obame na čelo SAD-a i potezi Europske komisije sredinom iduće godine naznačiti svjetlo na kraju tunela.
Nije li hrvatskim izvoznicima šansa okretanje istočnim tržištima, koja još nisu pogođena recesijom?
- Za to treba puno vremena i novca, i nije to moguće napraviti preko noći. Neke naše kompanije već su orijentirane na tržišta bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i ona su pogođena niskom cijenom nafte. Nigdje nije jednostavno.
Što je u ovom trenutku glavna poruka HUP-a Vladi?
- Što god Vlada učini za gospodarstvo, učinila je za sve građane ove zemlje. Ne može se štititi socijalna pozicija, a za druge što ostane. Temeljni problem u razgovoru sa sindikatima je što oni imaju taj obrnuti sustav. Tko će davati novac za isplatu tih državnih plaća i mirovina?
Vlada je propustila priliku dogovoriti sa sindikatima barem simbolično ograničenje plaća, pa je poruka koju sada šalje iznimno loša za sve druge poslodavce. Što ćemo mi reći našim radnicima? Ne možemo vam dati veće plaće jer nemamo na temelju čega? A ove državne su rasle.
Agrokoru će i dogodine rasti izvoz
U Agrokoru ste potpredsjednik za izvozna tržišta. Kako će Agrokor izvoziti 2009.?
- Agrokor je puno ulagao u proizvodnju i svoje brandove, nama izvoz ove godine raste u odnosu na prošlu godinu, a vjerujem da će rasti i iduće godine jer smo dostigli kvalitetu i produktivnost koja se može uspoređivati s našom konkurencijom.
Na koja tržišta izvozite?
- Dijelimo ih na tržišta bivše Jugoslavije, od kojih je Slovenija već u EU, a ostali nisu, te na ostala tržišta. Znate da je Jana prisutna u Americi. Otvaramo rusko tržište, prisutni smo u Portugalu... Kod nekih roba postoje birokratski problemi. Najviše ih je s mesom jer svinjetina ima zabranu izvoza zbog kuge. Junetinu ne možemo izvoziti niti u Srbiju.
Imate li scenarij za težu krizu sljedeće godine?
- Svaka odgovorna kompanija radi rezervne scenarije. Gledate možete li smanjiti inpute, možete li smanjiti ili povećati proizvodnju a da ne ugrozite fundamente kompanije, možete li pronaći novo tržište, proučavate politiku cijena itd. |
Subvencije su pokriće za neracionalnost
Mnogi prigovaraju iznosu subvencija u proračunu koje su i dalje netransparentne.
- To je stalni prigovor međunarodne zajednice. Ako subvencije služe za povećanje proizvodnje, onda su one potrebne i korisne, pogotovo dok Hrvatska ne uđe u EU. No, ako se ne koriste za nešto što ne stvara ništa, kao što je slučaj s brodogradnjom i dijelom poljoprivrede, onda je to problem.
Subvencije bi trebale biti puno više usmjerene na poboljšanje tehnologije jer ona znači rast produktivnosti, a naše su subvencije velikim dijelom pokriće neracionalnosti.
Subvencije se često daju da bi se poticao izvoz. No, koliko je hrvatski izvoz uopće izvoz, jer je u mnogim proizvodima koji se izvoze većina uvoznih inputa?
- Dva osnovna hrvatska inputa su plaće i porezi. Prehrambena industrija ima dosta domaćeg inputa, a i u drugim industrijama svaka je dodana vrijednost dobro došla. Neke zemlje, veličine Hrvatske, imaju tri puta veći uvoz, ali i izvoz. Još imamo ograničenja u izvozu prehrambenih proizvoda u EU. Recimo, ako neki proizvod sadrži mlijeko, to mlijeko mora biti proizvedeno u EU.
Znači, ne možete sladoled Ledo, proizveden od hrvatskog mlijeka, izvesti u Mađarsku?
- Ne, ali zato imamo tvornicu u Mađarskoj. No, svi će ti problemi nestati ulaskom u EU. Mnoge će kompanije imati koristi od ulaska jer će se otvoriti mnoga tržišta koja su im sada zatvorena. |
Piše: Branka Stipić
Foto: Biljana Gaurina/CROPIX |