savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3028  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3028  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3028  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3028

Neven  Šprlje

../intervjui/intervjui.php?osoba=7855&neven-sprlje

Šprlje Neven
Datum:
19.07.2017
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Ulogu Tijela za reviziju u Republici Hrvatskoj ima Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.ARPA je osnovana kao javna ustanova, a djelatnost su jojrevizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. ARPA izrađuje i dostavlja godišnja revizijska (kontrolna) izvješća te revizijska mišljenja službama Europske komisije pri čemu izvještava o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u Republici Hrvatskoj, te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i izvršenih transakcija. Time je ARPA kao hrvatsko Tijelo za revizijuizravno odgovorna upravo Europskoj komisiji, istovremeno štiteći financijske interese Republike Hrvatske i Europske Unije.

Kako bi saznali kako funkcioniraju ESI fondovi s pogleda revizora, koliko su česte financijske korekcije, u kojem području se najčešće pojavljuju i jesu li financijski pokazatelji ESI instrumenata dostupni i transparenti, postavili smo pitanja g. Nevenu Šprlje, ravnatelju Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Temeljem iskustva u provođenju revizije Europskih strukturnih i investicijskih fondova, možete li nam predstaviti sliku o funkcioniranju ESI fondova u Republici Hrvatskoj s pogleda revizora?

Priča ESI fondova započinje tako da Europska komisija odobrava pojedini Operativni program kao ključni dokument za provedbu svakog ESI fonda u Republici Hrvatskoj. Operativni program izrađen je u suradnji tijela državne uprave, predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i civilnog društva. Cjelokupni proces koordinira nadležno ministarstvo. Svaki OP ima svoj cilj i prioritete putem kojih se provodi kohezijska politika EU, a za provedbu svakog OP-a uspostavlja se struktura tijela i funkcija nadležnih i zaduženih za provođenje programa na nacionalnoj razini. Takav institucionalni okvir nastaje usvajanjem raznih zakona i uredbi koje usvaja Vlada RH, a postupci i načela postupanja pojedinog tijela opisuju se u pojedinim priručnicima i smjernicama svakog tijela u sustavu.

Revizor treba i mora poznavati sustav kao cjelinu, imajući tako širu sliku o funkcioniranju sustava, i pojedinačne projekte koje revidira, poznajući tako detaljne aktivnosti pojedinačnog korisnika EU sredstava, sukladno revizijskoj metodologiji i uzimajući u obzir međunarodne revizijske standarde.

Možete li izdvojiti fondove koje prati ispravnost i učinkovitost te suprotno, one koji odstupaju od navedenih pozitivnih imenica?

Teško je izdvojiti fondove koje prati ispravnost i učinkovitost te suprotno. Zapravo, ne postoji EU fond koji je „savršen“ tj., iskorišten 100% te bez nepravilnosti i korekcija. Tko radi, taj i griješi. To je sasvim normalna pojava, koja se javlja u okviru svih fondova i u svim državama članicama. Bitno je da su te greške i korekcije u okviru prihvatljivog (do 2% deklariranih izdataka), te da ne utječu na izdavanje pozitivnog revizorskog mišljenja.

S obzirom na suradnju i podnošenje godišnjih kontrolnih izvješća Komisiji, možete li ukratko predstaviti mišljenje Komisije o funkcioniranju i provedbi ESIF sustava u RH?

Europska komisija ima dva načina na koji „stvara“ mišljenje o funkcioniranju i provedbi ESI fondova. Prvi je putem izvješća zemlje članice (uključujući izvješća i mišljenja Tijela za reviziju), a drugi je putem revizijskih misija službi EK. Na temelju ta dva načina EK dobije sliku o funkcioniranju i provedbi ESI fondova.

Mišljenje EK u pravilu se poklapa s mišljenjem Tijela za reviziju, no naravno ponekad ima slučajeva kada EK drugačije gleda na neke stvari, tako da se zna desiti da se ne slažemo u mišljenju. No, srećom, to su rijetki slučajevi.

Jesu li česti slučajevi zatvaranja natječaja zbog nepravilnosti i nezakonitosti?

Ne bih rekao. Ukoliko i bude određenih nepravilnosti i nezakonitosti, one se otkriju u kasnijim fazama, tj. kada je natječaj već završen.

Koliko su česte financijske korekcije korisnika EU sredstava? U kojem području se najčešće pojavljuju?

Potpisivanjem Ugovora o provedbi projekta korisnici se obvezuju na provođenje projekta na ispravan način, poštujući sva pravila i odredbe Ugovora. Međutim, nerijetko se dogode razni propusti, nepravilnosti ili pogreške pa nadležna tijela (koja imaju ulogu kontrole ili mi kao revizori) postupaju u skladu sa zadanim smjernicama za upravljanje nepravilnostima, u skladu s čim se potom donose i odluke o korekcijama koje se zapravo često pojavljuju i koje nam nekako pokazuju da svi skupa još ili učimo ili smo prezatrpani zadacima da se pogreške jednostavno moraju dogoditi ili da postoje neke nedorečenosti u propisima na temelju kojih se provode programi i projekti. Kod korekcija je matematika vrlo jasna i propisana, a sam sustav utvrđivanja korekcija i svjesnost njihovih pojavljivanja već su „uhodani“ u provedbi EU fondova u RH.

Temeljem dosadašnjeg iskustva u Republici Hrvatskoj (slično je i u drugim zemljama članicama) najčešća područja u kojima se javljaju nalazi/korekcije su:
- Povreda pravila vezanih uz javnu nabavu,
- Aktivnosti nisu provedene u skladu s propisima, pravilima, uvjetima ugovora,
- Proizvod, usluga, projekt i/ili aktivnost su neprihvatljivi,
- Nedostatak dokumentacije i/ili nepružanje iste, te
- Nepoštivanje rokova.

S obzirom da ARPA provodi postupak usklađenosti operativnih programa s propisima EU, možete li ocijeniti njihovu usklađenost?

Za financijsko razdoblje 2014-2020 ARPA je provela ili provodi revizije usklađenosti (tzv. designacije) za osam operativnih programa. Kroz ovu vrstu revizije provjerava se usklađenost sustava s regulativom. Drugim riječima provjerava se je li sustav zamišljen u skladu s postojećom regulativom, odnosno ne provjerava se funkcioniranje samog sustava već samo njegov dizajn. Do sada obavljene revizije usklađenosti rezultirale su izdavanjem pozitivnog mišljenja, što znači da su uspostavljeni sustavi usklađeni s propisima EU.

Kakvi su postupci kada otkrijete nepravilnosti?

Ta tema nekako nije omiljena u svijetu EU fondova, ali je poznavanje pravila igre u ovom području veoma važno i potrebna je ponekad i žurna reakcija kad je riječ o sprečavanju ili utvrđivanju nepravilnosti. Svi zaposlenici tijela uključenih u sustave upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata i ESI fondova na svim razinama radnih mjesta, odgovorni su sudjelovati u otkrivanju i upozoravanju na nepravilnosti na koje se sumnja. Prema važećem zakonodavstvu, sve institucije u okviru sustava upravljanja i kontrole obvezne su obraćati pažnju na elemente nepravilnosti kod provođenja svojih redovnih aktivnosti. U slučaju otkrivanja sumnje na nepravilnosti obvezni su obavijestiti posredničko tijelo (tijelo izravno uključeno u provedbu programa/projekta koje je ujedno najbliže i samom korisniku) bilo kojim kanalom komunikacije (npr. poštom, faksom, elektronskom poštom, telefonskim pozivom, usmeno itd.). U slučaju prijave putem telefonskog poziva ili usmeno, to tijelo je obvezno sastaviti bilješku o datumu, sadržaju i okolnostima prijave sumnje na nepravilnost.

Slijedom navedenog sve informacije vezane uz sumnje na nepravilnosti koncentriraju se u to tijelo. Institucije moraju osigurati učinkovito prosljeđivanje informacija koje posjeduju nadležnom tijelu, bez obzira na to da li informacija dolazi od treće strane ili iz njihovih nalaza ili svakodnevnih aktivnosti. U slučaju potrebe, o navedenom se može konzultirati i Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija.

Smatrate li da je od pristupanja EU, RH učinkovito koristila sredstva europskih strukturnih i investicijskih instrumenata?

Znate onu – Uvijek može bolje! Da, bili smo svi skupa učinkoviti u prethodnom financijskom razdoblju i tome smo svi stalno težili. Ulagani su znatni napori da se upravo u tom razdoblju dokažemo kao zemlja koja će objeručke i spremno prihvatiti, preuzeti i koristiti sredstva iz nove financijske perspektive 2014.-2020. U tom razdoblju „mogli“ smo si dozvoliti možda i neke manje učinkovite metode i načine upravljanja strukturnim instrumentima, mogli smo još uvijek i učiti i griješiti, a sada bismo same greške i propuste trebali činiti sve manje. Naravno, tko radi, taj i griješi – no, učinkovitost je uistinu cilj i prioritet svih skupa u mreži popularno nazvanog sustava upravljanja i kontrola EU fondovima. Kao revizori, u svom poslu često ukazujemo baš na „tri E“ – effectiveness (učinkovitost), efficiency (djelotvornost) i economy (ekonomičnost) pa institucije redovno dobiju podsjetnik na samu učinkovitost i kroz naša revizorska izvješća ili izvješća EK revizora.

Je li broj zaposlenika uključenih u procese vezane uz povlačenje sredstava EU fondova dostatan te imaju li zaposlenici odgovarajuću izobrazbu?

Na ovo je pitanje malo teže odgovoriti s DA ili NE. Najbolje je reći da se stalno i neumorno radi na izobrazbi postojećih kapaciteta, ali i na povećanju broja zaposlenih općenito. Naime, možemo reći srećom za Republiku Hrvatsku, financijska omotnica veoma je izdašna za razdoblje 2014.-2020., što znači da su nam ogromna sredstva na raspolaganju za provedbu raznih projekata iz svih mogućih sektora – jednom riječju može se sufinancirati skoro sve „od igle do lokomotive“. Radna opterećenost za cijeli sustav povećava se iz godine u godinu, prvenstveno poradi značajnog povećanja broja fondova, povećanja dodijeljenih sredstava te znatnog povećanja broja operacija (projekata, ugovora, plaćanja) u usporedbi s IPA programom, te s financijskim razdobljem 2007. – 2013.

Iz tog razloga, najvažnije je i uistinu stavljam naglasak na to pa mogu reći i neophodno je osigurati kvalificirani i dostatan kadar za funkcioniranje ESI fondova u Hrvatskoj, u svakom smislu. Zaposlenici se susreću s brojnim i raznovrsnim radnim izazovima i često je radna opterećenost tolika da projekt „pati“ zbog nedostatka vremena ili zaposlenika u pojedinoj instituciji. Stoga, u tom smislu i s posebnim naglaskom, na svim se horizontalnim i ciljanim konferencijama, a pogotovo kroz revizijska izvješća (kako ARPA-e, tako i EK) posebno ističe važnost osiguranja dostatnih kapaciteta i razine potrebnih znanja. Ljudi su nam osnovna pokretačka snaga – bilo da su to savjetnici, kontrolori, administratori projekata, revizori, i svi ostali nositelji raznih aktivnosti u vrtlogu ESI fondova koji nam zapravo iznimno pomažu i kad je riječ o rasterećenju nacionalnog proračuna.

Jesu li financijski pokazatelji europskih strukturnih i investicijskih instrumenata za trenutno razdoblje dostupni i transparentni?

Rekao bih da jesu, mada ćemo s većom sigurnošću o tome moći govoriti u vremenu koje je ispred nas, tj. kada provedemo veći broj revizija operacija.

Razni pokazatelji, uključujući i financijske, definirani su već na razini operativnog programa. Pokazatelji zadani OP-om su obavezni u odnosu na Investicijski prioritet/specifični cilj na koji se odnose. PT-ovi su dužni prikupljati sve navedene pokazatelje, bez iznimke, te o njima obavještavati UT u obliku i dinamikom koju propisuje UT.

Financijski pokazatelji definirani su OP-om, a njihov detaljan opis izrađuje UT te ih dostavlja PT-ovima nakon pripreme. Sustav financijskih pokazatelja ï ključni koraci provedbe dio su cjelokupne obveze UT-a za praćenje ostvarenja ciljeva okvira uspješnosti te potrebe financijskog praćenja i izvještavanja EK.

Osnovni financijski pokazatelji čine okvir financijskog planiranja, praćenja i izvještavanja te se mogu utvrditi na nekoliko razina s jasno naznačenim ulaznim i izlaznim podacima, u skladu s odredbama Uredbe (EU) 1303/2013.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.03.1984  Odobašić Danijel
19.03.1971  Boras Mandić Marko
19.03.1971  Krmpotić Goran
19.03.1969  Krnić Josip
19.03.1961  Špančić Damir
19.03.1960  Rešetar Damir
19.03.1960  Roštan Mladen
19.03.1958  Kozlica Ivan
19.03.1954  Šuman Vjera
19.03.1924  Rušec Josip