savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=309&sloveniji-na-kraju-moramo-dati=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=309&sloveniji-na-kraju-moramo-dati=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=309&sloveniji-na-kraju-moramo-dati=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=309&sloveniji-na-kraju-moramo-dati=

Ivan  Jakovčić

../intervjui/intervjui.php?osoba=364&ivan-jakovcic

Jakovčić Ivan
Datum:
07.03.2009
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Jakovčić nam je objasnio što će predložiti u ponedjeljak na sastanku sa šefom države i Vlade

ZAGREB- Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić sudjelovao je u četvrtak na skupu europskih liberala na Bledu, gdje se raspravljalo o širenju EU na jugoistok Europe. Tu je priliku iskoristio  da europskog povjerenika Ollija Rehna, koji predlaže medijaciju za hrvatsko-slovenski granični spor, pokuša uvjeriti kako se taj spor može riješiti samo na međunarodnom sudu. Jakovčić nam je objasnio što će predložiti u ponedjeljak na sastanku sa šefom države i Vlade, a u razgovoru je još otkrio da je Radimir Čačić već zatražio potporu IDS-a za svoju predsjedničku kandidaturu.   


Na sastanku europskih liberala na Bledu razgovarali ste s Rehnom. Što vam je rekao?

- Kratko smo razgovarali, pozdravio sam njegovu inicijativu, ali sam mu rekao da medijacija mora biti bazirana na međunarodnom pravu, s potrebom da na kraju posla jedna međunarodna pravosudna institucija donese pravorijek. I rekao sam mu da u slučaju medijacije Slovenija odmah mora deblokirati pregovore. Ne možemo pristati na medijaciju ako će Sloveniji ostati mogućnost da u svakom trenutku opet blokira pregovore. Hrvatska mora dobiti čvrsta jamstva da više neće biti blokade zbog graničnog spora sa Slovenijom. Rehn nije komentirao taj moj stav. Smatram da liberalni demokrati moraju temeljiti svoju politiku na vladavini prava, u ovom slučaju na međunarodnom pravu. To je važan stav i zbog proširenja EU na ostale zemlje Balkana koje sve imaju međusobno neriješene granične sporove. U protivnom, daljnje širenje EU na Balkan neće biti moguće.

Je li vam Rehn potvrdio da će Hrvatska dobiti jamstvo o deblokadi pregovora ako prihvati medijaciju?

- Čini mi se da je to realno očekivati, on je svjestan da bi bilo apsurdno krenuti u medijaciju bez deblokade pregovora. Slovenski ministri koji su sudjelovali na skupu posebno su podvukli želju Slovenije da dobije izlaz na otvoreno more i u njihovim izlaganjima nije se osjetila neka isključivost oko pregovora. Dakle, slovenski je ključni interes izlazak na otvoreno more.

Dvosmislen prijedlog


Jeste li od Rehna doznali nešto više o sadržaju medijacije koji je još uvijek tajan?

- Nemam novih saznanja o tome. Mislim da je glavna Rehnova želja da se deblokiraju pregovori i nastavi proces ulaska Hrvatske u EU. Ali evidentno je da je ponuđeni Rehnov dokument dvosmislen i zato je hrvatska zadaća da pokuša konkretizirati taj prijedlog kako u sljedećim fazama rješavanja problema ne bi bilo nejasnoća.

Što je dvosmisleno u Rehnovu prijedlogu?

- Znamo da njegova inicijativa ima za cilj deblokadu pregovora. Međutim, činjenica je da Slovenija izbjegava bilo koju pravosudnu instancu, što pokazuje da se boje bilo kakve odluke na temelju međunarodnog prava. A takve se odluke ne mogu donositi na osnovi impresija, nego na temelju prava, i to je osnovna poruka s kojom Hrvatska mora izaći. U suprotnome, Balkan ćemo pretvoriti u laboratorij za rješavanje graničnih sporova na način na koji se to nigdje u svijetu ne rješava.

Je li Rehn prihvatio takve argumente i upozorenja?

- Rehn više nije bio na skupu kada smo to govorili, nego je otišao. Ali dao sam mu tu tezu do znanja kada sam razgovarao s njim. On se ni na koji način nije izjasnio o tome, samo je slušao.

Gospođa Vesna Pusić je nakon skupa na Bledu rekla da će Hrvatska najvjerojatnije prihvatiti medijaciju pod uvjetom da se odredi njen sadržaj i deblokiraju pregovori. Je li to već usuglašeni hrvatski odgovor Rehnu?

- Moramo dobiti jamstva za deblokadu pregovora. Dijalog nema alternativu, a ako je medijacija dijalog, onda moramo razgovarati o medijaciji, utvrditi njene okvire i sadržaj. Za Hrvatsku je dobro da otvori razgovor o tome što će biti predmet medijacije. Ako se to utvrdi, postoji realna šansa da približimo stavove sa Slovencima. Hrvatska želi sačuvati svoju morsku granicu s Italijom, Slovenija želi pristup otvorenom moru i ja mislim da se u međunarodnom pravu u tom kontekstu može pronaći rješenje. Ali ne može se prihvatiti slovenski stav da njima pripadaju sva pogranična sela u Istri i cijeli Piranski zaljev. Jer, Slovenci nikada nisu kontrolirali ta sela, uvijek je tamo bila hrvatska vlast. Nikada cijeli Piranski zaljev nije bio slovenski.

Kako Slovenija može dobiti izlaz na otvoreno more ako se Hrvatska ne odrekne suvereniteta nad dijelom svog mora?


- Moramo biti realni kao država. Slovenija ima snažnu lučku infrastrukturu u Kopru koja je važna ne samo za Sloveniju, nego i za cijelu srednju Europu. Hrvatska i EU trebali bi dati zajednička jamstva Sloveniji da će ona imati nesmetan prolaz do otvorenog mora. To trebamo dati Sloveniji. Po kojoj će se formuli to ostvariti, to bi trebali odrediti međunarodni stručnjaci za pomorsko pravo, a ne političari. Hrvatska pri tome mora zadržati u cijelosti svoj suverenitet nad svojim dijelom Jadranskog mora.

Hoće li i to rješenje biti predmet medijacije?

- To bi trebao biti ključni predmet medijacije. Vitalni je interes Slovenije da ima nesmetan pristup otvorenom moru i mi to moramo shvatiti. Ali i Slovenija mora shvatiti da ne može prisvajati teritorij i akvatorij koji joj nikada nije pripadao.

Po vašem mišljenju, dakle, Hrvatska svakako mora prihvatiti medijaciju i Rehnu u ponedjeljak poslati pozitivan odgovor?

- Očekujem da će Hrvatska napraviti korak naprijed i prihvatiti medijaciju, te da će predložiti okvir i sadržaj te medijacije. Ja ću inzistirati da Hrvatska kaže da za nas nema graničnog spora na kopnu, zatim da Slovenija nikada nije u cijelosti kontrolirala Piranski zaljev, te da Hrvatska predloži jamstva Sloveniji za nesmetan pristup otvorenom moru.


Dolaze li slovenski turisti?


Rehn je više puta upozorio Hrvatsku da ne može postavljati neprihvatljive uvjete za medijaciju. Može li se dogoditi da Hrvatska kaže ‘ne’ medijaciji?


- Uvijek se može reći ‘ne’. Ali Hrvatska svakako mora ići korak dalje. Sve više Slovenaca shvaća da je slovenski pokušaj ‘anschlussa’ hrvatskih sela u Istri i hrvatskog dijela Piranskog zaljeva doveo do apsurda jer se o tome nema što pregovarati. Mi moramo biti hladnokrvni i dostojanstveno pristupiti problemu, nikako ne smijemo odbiti medijaciju.

Je li spor sa Slovenijom prouzročio napetosti među građanima u pograničnim područjima Iste?

- Sreća je što su slovenski političari iz slovenskog dijela Istre jako korektni, neki zastupnici iz Koparštine nisu podržali ni izjavu slovenskog parlamenta. Mi se ovdje u Istri nećemo obračunavati zbog blokada o kojima odlučuje Ljubljana. Nastavljamo  suživot bez ekscesa, jer smo naviknuti tako živjeti.

Slovenci su godinama među najbrojnijim gostima hrvatskog Jadrana. Osjeća li se manji interes Slovenaca za dolazak na ljetovanje u Istru?

- Smanjeni dolazak slovenskih gostiju može biti samo rezultat gospodarske krize, a ne političkih sukoba. Slovenci imaju brojne nekretnine u Istri, vole ljetovati kod nas i njihov će dolazak ovisiti samo o tome koliko će novca imati.

Prema podacima agencija, interes za ljetovanje na Jadranu smanjen je 15-30 posto. A Vlada tek priprema mjere za spas sezone. Što će biti s turizmom ako se ostvare te crne prognoze?

- Turistička sezona neće biti kao lanjska, ali ne vjerujem da će se ostvariti tako crne prognoze. Kad je o Istri riječ, mislim da će pad biti puno manji, možda ga i neće biti. Vlada je zakasnila s mjerama za turizam i sada nas može spasiti samo jedna agresivna promotivna kampanja usmjerena prvenstveno na naša tradicionalna tržišta kao što su sjeverna Italija, Bavarska, Austrija, Mađarska i Slovenija. Vlada bi za te potrebe morala osigurati dodatna sredstva.

Ministar Božidar Kalmeta pozvao je turističke tvrtke i restorane da smanje cijene. Može li to pomoći?

- Smanjenje cijena može biti kontraproduktivno. Spuštanje cijena ne rješava problem. Hrvatska treba igrati na blizinu naših destinacija, jer je jasno da će većina gostiju u ovoj kriznoj situaciji birati bliske destinacije do kojih se može stići autom. To je naša prednost, treba igrati na tu kartu više nego na cijenu.

Istarska županija donijela je svoje antirecesijske mjere. Vi ne vjerujete u uspjeh Vladinih mjera?

- Pozdravljam Vladine mjere, ali one još uvijek nisu operativne, za razliku od naših. Županija je već pripremila rebalans svog proračuna, napravili smo sve što je Županija mogla u centraliziranoj državi kakva je Hrvatska. Zaledili smo komunalne naknade i usluge, to će pomoći poslodavcima jer im trošak neće rasti, a građani su sigurni da im cijena usluga neće biti povećana. Koncesije za uzgajivače školjki spustili smo na tri kune godišnje. To je sitna mjera, ali takve mjere pomažu gospodarstvu. Isto ćemo napraviti u ribarskom i agroprerađivačkom sektoru.


Žalim za Dinom


Vlada ne planira rebalansom smanjiti subvencije, investicije ili plaće u javnom sektoru. Hoće li takav rebalans pomoći gospodarstvu?

- Uvjeren sam da kapitalni projekti ili ceste mogu pričekati koju godinu. Ako treba, rez treba napraviti na infrastrukturnim projektima. U Istri smo odlučili da nema povećanja plaća u administraciji. Smatram da bi troškove administracije trebalo smanjiti i na državnoj razini, barem zamrznuti.

Kako ćete biračima objasniti zaleđivanje plaća?

- Principi su principi. Ako društvu želimo dati šansu da opet krene prema gore, a ne nizbrdo, svatko od nas mora tome pridonijeti, pa i javni sektor.

Opet ćete se kandidirati za istarskog župana. Zar IDS nema nekog mlađeg, novog kandidata za tu dužnost? Vi ste i na čelu stranke već 18 godina, rekorder ste po tome.

- Sa svoje 52 godine ja se i dalje osjećam mladim, pun sam energije. Dok me građani prihvaćaju i glasuju za mene, ostat ću u politici. Nadam se da ću biti sposoban procijeniti kada me građani više neće željeti. Ali istraživanja pokazuju da je moja politička pozicija još uvijek odlična, a dobio sam podršku i od HNS-a i SDP-a. Ne namjeravam biti doživotni predsjednik IDS-a, ali mogu još dosta toga dati stranci.

Jedan od osnivača IDS-a, Dino Debeljuh, napustio je stranku. Dakle, u stranci ipak postoji nezadovoljstvo.

- Žao mi je što je Dino otišao iz stranke, ali on u suštini ne funkcionira u IDS-u već desetak godina. Nakon povratka iz Indije javio mi se sa zamolbom da mu riješim jedan privatni problem, ali nije smatrao potrebnim obavijestiti me o svojim političkim odlukama. To puno govori o njemu.

I dio građana Istre nezadovoljan je vašom politikom, o čemu svjedoči popularnost Plinija Cucurina koji vam konkurira za mjesto župana.

- Ne bojim se Cucurina i njegova kapitala. Kapital u politici može učiniti puno, ali ne može sve. Cucurin je respektabilan protukandidat, to ne mogu poreći. Ali nisam koncentriran na njega, nego na brigu za građane i zaštitu njihovih interesa.  

Ne brine vas što je jedan nezavisni kandidat postao, kako kažete, respektabilan konkurent?

- Cucurin je očito kandidat aktualne vladajuće koalicije na državnoj razini. HDZ zna da kao stranka ne može pobijediti IDS i Jakovčića, pa traži neke druge solucije da nam politički našteti. Ovoga puta to čini preko tzv. nezavisnih kandidata. A i duhanski biznis nije više u poziciji u kojoj je bio, pa mu očito treba politička poluga koja će ga i dalje štititi.

IDS i HNS potpisali su sporazum o suradnji na lokalnim, ali i na predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Znači li to da će Radimir Čačić biti predsjednički kandidat?

- IDS očekuje da će se cijela oporba okupiti oko zajedničkog kandidata koji realno može pobijediti na izborima. Ne smijemo dozvoliti da HDZ preuzme i mjesto predsjednika države, jer bi to stvorilo izrazito tešku situaciju za rad oporbe u parlamentu i politici općenito. Oporba zato mora imati jakog zajedničkog kandidata.

Je li Čačić od IDS-a tražio podršku za svoju kandidaturu?

- Da, Čačić je zatražio podršku IDS-a i dobio je našu podršku pod uvjetom da se oporba složi oko zajedničkog kandidata.

Oporba će se teško složiti oko Čačića, jer će SDP sigurno imati svog kandidata. U tom slučaju, hoćete li podržati Čačića ili SDP-ova kandidata?

- Ne bježimo ni od toga da podržimo SDP-ova kandidata, ali moramo biti uvjereni da on može pobijediti. No, sa SDP-om smo do sada samo načelno razgovarali o predsjedničkim kandidatima. Bit će najgore ako oporba uđe u izbore s više kandidata, onda će HDZ lako dobiti izbore.

Mislite da Ivo Josipović ne bi mogao pobijediti?

- Sve ovisi o tome tko će biti kandidat HDZ-a. U slučaju da HDZ-ov kandidat bude Ivo Sanader, onda kandidat oporbe mora biti Zoran Milanović jer samo on može pobijediti Sanadera.

Piše: Nikola Jelić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


15.05.1984  Hržić Dinko
15.05.1967  Tafra Ivica
15.05.1964  Bilić-Vardić Suzana
15.05.1959  Rajsman Marijan
15.05.1955  Vrtiprah Vesna
15.05.1953  Medved Joso
15.05.1950  Benić Đuro
15.05.1945  Kurilj Zdravko