'Ne pada mi na pamet dati ostavku', kaže direktor HEP-a, Ivan Mravak
ZAGREB - Sa šefom uprave HEP-a Ivanom Mravkom dogovorili smo razgovor o HEP-ovu poslovanju i optužbama koje se iznose na račun tvrtke. Prihodi i rashodi HEP-a su u 2007. i 2008. iznosili oko osam milijardi kuna. U rashodima je navedeno pet stavki. Ostali rashodi čine gotovo četvrtinu ukupnih rashoda HEP-a, ali šef Uprave nije znao odgovoriti na što troše toliki novac.
Nakon intervjua nazvala je direktorica računovodstva, i pitala me otkud mi ti podaci. Uputila sam ju na njihovu internetsku stranicu.
Nakon dva sata dobila sam vrlo načelan i kratak odgovor. “Stavka ostali rashodi iznosila je u 2007. 2,5 milijardi kuna. Sastojala se od 20 podstavki od kojih su četiri najznačajnije: troškovi održavanja, opći i administracijski troškovi, troškovi plina za tvrtku HEP Plin, ostala materijalna prava zaposlenih”.
S obzirom na to da čelni ljudi nisu znali ili htjeli odgovoriti na što se troši toliki novac, odlučili smo taj dio intervjua objaviti neautoriziran, točno onako kako je tekao razgovor.
Hoćete li dati ostavku?
- Ne. Nemam razloga.
Doveli ste HEP u gubitak od milijardu i pol kuna. To nije dovoljan razlog? Gdje je taj novac?
- To nije točno, dobit HEP-a je oko 30 milijuna kuna. HEP je kontrolirala Državna revizija 2007., komercijalna revizija završava s analizom 2008.
Državno odvjetništvo potvrdilo je da istražuju sumnje u nezakonitosti u poslovanju HEP-a, prikazivanje lažnih bilanci, zlouporabu u gospodarskom poslovanju.
- Nemam nikakvih informacija o tome. Ivan Mravak nikoga u HEP-u ne štiti. Svaki direktor, ako je bilo što učinio, za to snosi posljedice. No volio bih da se ne barata optužbama protiv HEP-a jer HEP zbog toga lako može doći u poziciju da mu padne kreditni rejting.
HEP-u je već pao kreditni rejting. U veljači je agencija Standard&Poor’s smanjila kreditni rejting zbog nelikvidnosti i nesigurnosti financiranja investicijskog plana.
- To se može promijeniti. To ćemo uskoro riješiti jednim kreditom, a do kraja godine planiramo uzeti još jedan.
U četiri godine otkako ste došli na čelo HEP-a istopila se dobit od pola milijarde kuna.
- Otkud vam taj podatak?
Iz financijskih izvješća.
- Cijena struje posljednji je put porasla 2005. Nadalje, 2007. i dijelom 2008. su bile hidrološki loše godine, kada se moglo proizvoditi mnogo manje struje, a na tržištu je bila vrlo skupa.
U 10 milijardi rashoda HEP-a najveća stavka su - ostali rashodi. Uz troškove zaposlenih, goriva, električne energije i amortizacije, vama četvrtinu prihoda odnosi nešto što zovete ‘ostalim’. Što je to?
- Ne, vi to pojedinačno gledate.
Dvije i pol milijarde godišnje trošite na ‘ostalo’.
- U ovom trenutku ne znam sve te brojke.
Ovo nisu sve te brojke, nego četvrtina vaših prihoda. Građanima je struja skuplja za 20 posto jer je HEP inzistirao na tome da bez te 1,4 milijarde kuna više ne može poslovati, a vama je dvije i pol milijarde troška neka manja brojka koje se ne možete sjetiti?
- Dopustite, naknadno ću vam dostaviti odgovor na to pitanje. Mogu pozvati šeficu računovodstva ili šeficu kontrolinga pa će vam dati odgovor.
Kako to da su vam ostali rashodi veći od bilo kojih drugih rashoda?
- Moramo uzeti i vidjeti što je sve u segmentima rashoda.
Jeste li se ikad zapitali kako to da vam je najveća stavka u rashodima ‘ostalo’?
- Dopustite da vidimo što je to pa ćemo razjasniti.
U 2007. lansirali ste 1,2 milijarde obveznica HEP-a. Je li vam to poznato? Gdje je nestao taj novac?
- Nigdje nije nestao. Uložen je u projekte HEP-a.
Ali vi ne znate u što je uložen? Građani plaćaju struju skuplju za 20 posto da biste vi dobili 1,4 milijarde u 2008., a ne znate gdje ste potrošili 1,2 milijarde?
- Komercijalna će revizija pokazati kakvo je stanje kada je o tome riječ.
Kako to da vi ne znate? Govorimo o velikim iznosima.
- Sad pomalo uviđam da počinjete s tim pitanjima. Dogovorili smo se...
Rekli smo da ćemo razgovarati o poslovanju HEP-a.
- Ali vi sad izvlačite te detalje.
Milijarda i 200, dvije i pol milijarde, to su detalji? Zašto ste onda tražili povećanje cijene struje za 20 posto ako ste dobili ‘detalj’ od 1,4 milijarde kuna?
- Pitanje je mogu li znati za baš svaki detalj.
Ali razgovaramo o osnovnim činjenicama: dvije milijarde eura potrošili ste za razvoj koji se nije dogodio, milijardu i 200 milijuna od obveznica, dobit vam je u četiri godine pala za pola milijarde kuna, poskupjela je struja za 20 posto, a HEP je nelikvidan. U toj računici nedostaje najmanje 15 milijardi kuna. Gdje je taj novac?
- Rekao sam vam, uložili smo, imali smo loše prilike, cijena struje nije rasla... Ja nisam čarobnjak. I ponosim se rezultatima koje smo napravili u četiri godine.
Ponosni ste na to što je HEP nelikvidan, što vam je Standard&Poor’s smanjio rejting?
- Ne, nisam na to ponosan. Ali amortizirat ćemo to do lipnja.
Ponosni ste na šest kaznenih prijava u samo jednoj godini zbog nezakonitosti u poslovanju i korupcije?
- Nemam informacija o tome. Svaki je direktor odgovoran za poslovanje. Ako se bilo kakva nepravilnost dogodi i ustanove se nepravilnosti, zna se čije je to područje odgovornosti.
I onda netko odgovara?
- Da.
Tko je odgovarao u Elektri Zagreb nakon što je Jutarnji otkrio mrežu zaposlenika u HEP-u koji kradu struju?
- To je predano na sud.
Što ste vi učinili? Teško da su to zaposlenici mogli činiti bez znanja nadređenih.
- Svatko odgovara za svoje postupke.
Tko je odgovarao za rušenje Kupske ulice zbog gradnje HEP-ove zgrade?
- Tu sam bio tvrd. Radi se o HEP-u, ali mogla je to biti bilo koja druga tvrtka. Postupak je u tijeku.
Prošlo ljeto kupili ste 350 megawati struje po cijeni od 83 eura za MWh za cijelu godinu. Zašto ste...
- To je bio transparentan postupak. U lipnju se objavljuje natječaj, onaj tko je najjeftiniji - nema last calla jer sam to ukinuo - dobiva. Među 20 ponuda, odabrali smo najpovoljniju.
Trećinu te struje prodali ste Aluminij Mostaru za 20 eura po MWh. Oštetili ste proračun za 50 milijuna eura. Gdje je završila razlika?
- Nemamo ugovorni odnos s Aluminijem.
Imate. Mimo te prodaje imali ste četverogodišnji ugovor s Aluminijem, fiksno im prodajete struju za 32 eura.
- Prodavali smo im struju do 2007., sad više ne prodajemo.
Zašto u ugovoru s EFT-om, kojim kupujete skupu struju za 83 eura po MWh, nema klauzule smanjenja ili povećanja cijene za 10 posto ovisno o situaciji na tržištu? U prosincu je cijena već bila 52 eura.
- Ali to su komercijalni odnosi. I prijašnjih smo godina tako kupovali. Takva je natječajna dokumentacija...
Pogodujete li EFT-u?
- Ne. Postupak je uvijek transparentan.
Znate li tko je vlasnik te tvrtke?
- Da, ali me to uopće ne zanima. Imamo 40 adresa na koje šaljemo poziv, 20 se tvrtki javi i odabiremo najpovoljniju.
Vlasnika EFT-a Vuka Hamovića sumnjičilo se za niz pronevjera i prijevara vezanih uz trgovinu električne energije. Kako to da je on HEP-ov najveći dobavljač?
- S njim surađujemo oko 10 godina. U novinama sam čitao o tim sumnjama.
Zašto kupujete skupu struju, a prodajete je jeftino? Tko tu profitira?
- Gledajte, to je tržište. Nešto se kupi skuplje, nešto jeftinije i svake će godine toga biti.
Biste li sankcionirali korupciju u HEP-u?
- Bez razmišljanja.
Despot, bivši šef HEP Proizvodnje, uzimao je proviziju od tri do pet posto za sklapanje ugovora.
- To mi nije poznato. Ako imate te informacije, proslijedite ih nadležnim institucijama.
To je bilo predmet istrage. Zašto je Despot smijenjen?
- Gospodinu Despotu istekao je mandat. Radi u nekoj drugoj tvrtki.
U Končaru.
- Ne bih o kolegama s kojima sam prije radio.
Postojala je sumnja u korupciju, rekli ste da biste je bez razmišljanja sankcionirali, ali sad kažete da vas to ne zanima?
- HEP je velika tvrtka. Svima kažem: ‘Gospodo, bilo koju odluku da donesete, ne može ostati neprimijećeno’. Jedina je obrana sve izvaditi na stol i analizirati.
Koliko je ljudi dobilo važne pozicije u HEP-u prema nalogu HDZ-a?
- Niti jedan.
Despot je zet Mladena Barišića, šefa Carine i prijatelja premijera Ive Sanadera, gospodin Kljaković dobio je poziciju zbog prijateljstva s Vinkom Sanaderom. Tko još?
- Otkud bih ja to znao?
Vi vodite tvrtku.
- Imali smo 14.900 zaposlenih 2004., a danas ih imamo 14.320. To je mukotrpan proces. Želim naglasiti da izlazimo na tržište i čim cijena naraste za još 20 posto, počet ćemo gubiti prve kupce. U tom kontekstu HEP troškove poslovanja mora svesti na tržišno prihvatljive.
Ekonomskom fakultetu isplatili ste osam milijuna kuna u godinu i pol. Kažu da su dobili četiri milijuna. Tko je dobio razliku?
- Znao sam da ćete me to pitati. Evo, dat ću vam sve podatke. S Ekonomskim fakultetom sklopili smo poslove za 7,1 milijun kuna, od toga je 4,7 bilo za investicije (studije, projekti), a 2,4 milijuna kuna za obrazovanje.
Potrošili ste u jednoj i pol godini dva i pol milijuna kuna na postdiplomske studije? O koliko je ljudi riječ?
- Financirali smo 35 doktorata i magisterija.
Dva i pol milijuna kuna za 35 magisterija i doktorata?
- Ne znam, možda nije sve u tome. Možda se još nešto tu krije, ali sve su brojke točne. Što se 4,7 milijuna kuna tiče, najveći su projekti bili program provedbe upotrebe geotermalne energije na lokaciji Kutnjak, onda na lokaciji Velika Ciglena, a imali smo i program razvoja gradnje termoelektrane Plomin. Sve je realizirano.
Kad vam je kći magistrirala na Ekonomskom fakultetu?
- Sama ga je platila i magistrirala prije dolaska u HEP. Ako me to pitate, i supruga mi radi u Elektri Zagreb, došla je 1993., 10 godina prije nego što sam postao predsjednik Uprave.
A sin vam radi u Dalekovodu, partneru HEP-a.
- Pa mora negdje raditi.
Zašto vam u tvrtki treba toliko magistara s Ekonomije?
- HEP uskoro izlazi na tržište pa su nam potrebni.
Zašto ste Upravi kupili šest novih Audija za pola milijuna eura?
- Imali smo šest starih Audija, šest, sedam godina, i Passate koji su stari četiri godine. Bilo je još 10 automobila u Upravi koji su se koristili. Presjekao sam to da svaki član Uprave ima dva automobila i rekao da ćemo imati po jedan kojim će se koristiti 24 sata. Prodali smo 22 automobila i kupili šest novih.
To je ušteda?
- Da.
Zašto niste prodali 14 i ostavili šest?
- Auto koji mene vozi 13 je godina star, sad se vozim u novom. Zar trebam poginuti na cesti?
Passat je bio star četiri godine.
- Dobro, predsjednik najveće hrvatske tvrtke može voziti Passat, to nije problem. Ali zar ne može voditi Audi?
Vlasnik Ikee, koji precizno zna sve stavke prihoda i rashoda jer je to njegova tvrtka, vozi Volvo star dvadesetak godina. Je li to neprimjereno za njega?
- Ne, ja samo kažem da smo uštedjeli...
Ali baš i niste nešto posebno uštedjeli s obzirom na to da novi automobili stoje pola milijuna eura.
- Znam, problem je u tome što smo to učinili pred ekonomsku krizu, što nije...
I nakon što ste tražili povećanje cijene struje jer nemate novca, i nakon što ste upali u nelikvidnost jer nemate novaca, i nakon što ste već potrošili dvije i pol milijarde na nešto što ne znate što je.
- Dao sam vam sve odgovore.
Za koga je HEP Trgovina kupila dvije stolice po 12.000 kuna, specijalne uredske stolice?
- Ne znam, provjerit ću taj podatak.
Je li struja danas mogla biti jeftinija da niste kupovali skupe stolice, Audije, skupu struju pa ju prodavali jeftino, da ste ulagali u proizvodne kapacitete i izbjegli neisplative investicije poput nove upravne zgrade u Kupskoj?
- Trideset se godina nije ništa radilo, htjeli smo skupiti sve zgrade koje su sad raštrkane. Zato se išlo na novu zgradu. HEP grupa na otvorenom bi tržišu, ako će imati tržišno prihvatljive troškove, trebala ostvarivati dobit od pet posto. Insinuirate da je HEP u gubicima, a ja vam kažem da je u dobiti. I što će biti kad Revizija utvrdi dobit?
Revizija analizira izvješća za 2008. A USKOK će utvrditi jeste li lažno prikazali podatke o poslovanju.
- Odbacujem te sumnje. Neka se sve istraži.
Koliko ste novca dali HDZ-u?
- Ništa. Ni SDP-u.
Jesu li vas tražili?
- Ne.
Kriju li se u ‘ostalim rashodima’ te donacije?
- Dajte, molim vas.
Koliko ste novca dali za odvjetnike generala koji su u Haagu?
- U 2008. i 2007. ništa. Ne znam za prije.
Ne sjećate se?
- Ne.
Otprilike?
- Ne znam. Ne bih sad o brojkama. Dosad ste mi postavljali pitanja o 2008. Sad me pitate za 2006.
Zašto je HEP plaćao odvjetnicima generala?
- Ne znam doista o kojem je iznosu riječ.
Zašto sponzorirate Dinamo?
- Zbog tržišta. Konkurentske tvrtke već su registrirane i moramo širiti brend. Još jedno dizanje cijene struje i već će nam drugi početi oduzimati kupce. Ali sredstva doniramo i mnogim drugim sportskim savezima, školama...
Biste li ovako vodili HEP i da je to vaša tvrtka koju ste razvijali 30 godina?
- Da. Ovu firmu doživljavam kao svoju.
Je li vas premijer ikad pozvao da mu objasnite nelogičnosti u poslovanju HEP-a?
- Ne. HEP dobro posluje i nije bilo potrebe.
Je li itko iz Vlade posumnjao u to da građani skuplju struju plaćaju zbog neodgovornog upravljanja HEP-om, a ne objektivnih okolnosti na tržištu?
- Nitko, nikad.
Kolika vam je plaća?
- Devetnaest tisuća i 500 kuna.
Zašto izbjegavate plaćati prirez u Zagrebu? Zašto ste prijavljeni u Vukovaru, gdje je nulta stopa?
- Rođen sam u Vukovaru. Volim taj grad, a i zato što ondje želim glasovati na izborima. Idem onamo svaki tjedan. Ondje su i ženini roditelji, i moj otac, i prijatelji. Moja je neto plaća ista i nemam nikakvih koristi od toga. Što se tiče bruto plaće, tu postoji razlika.
Pa naravno da ne dobivate u netu, to vam se vraća povratom poreza.
- Ne mogu vam ništa više odgovoriti.
Vi ste šef Uprave HEP-a i ne plaćate prirez u Zagrebu, a ovdje živite 20 godine. Je li to neodgovorno?
- Najiskrenije sam vam odgovorio.
Piše: Ana Plišić
Gdje je 14 milijardi kuna?
Za razvoj HEP-a dobili ste gotovo dvije milijarde eura. Trebali ste izgraditi nova postrojenja u termoelektranama, hidroelektranu Lešće. To se nije dogodilo. Gdje je 14 milijardi kuna?
- U rujnu ćemo u rad pustiti postrojenje u termoelektrani Zagreb, do kraja godine očekujemo da bude gotova i prva hidroelektrana u Hrvatskoj, HE Lešće. Započeli smo s gradnjom elektrane Sisak... Rokovi nisu promašeni.
1Koliko se povećala proizvodnja struje?
- U četiri godine? Još nije jer nijedna elektrana nije puštena.
Koji su onda rezultati nakon troška od dvije milijarde eura?
- Morate sve gledati, pogledajte druge objekte i investicije koje smo...
Počeli ste graditi novu upravnu zgradu u Kupskoj, zbog čega se srušila cijela ulica.
- ...poduzeli u području distribucije, sanacije mreže... |
|
