Božo Kovačević |
|---|
 |
BOŽO KOVAČEVIĆ, GLASNOGOVORNIK LS-a, GOVORI O TOME KAKO JE VLADAVINU INSTITUCIJA I ZAKONA ZAMIJENILO CARSTVO ORTAKA I ZEMLJAKA
Problem HSLS-a jest to što su svi koji su sudjelovali u ostvarivanju plana “Lisica” bili Budišini ljudi l Predsjednik Tuđman imenovao je protuzakonitu Pašalićevu komisiju, koja je, umjesto zakonom određenih tijela i institucija, odredila članove Državnoga sudbenog vijeća koje imenuje sve suce u Hrvatskoj l Ivić Pašalić, koji nema nikakve zakonske ovlasti, presudno je utjecao na imenovanje ravnatelja SZUP-a i načelnika Policijske akademije. Obojica su, naravno, iz njegova rodnog mjesta Šujice l Predsjednik Tuđman nema nikakve ovlasti da određuje tko će biti direktor HRT-a ili predsjednik Vijeća HRT-a, pa ipak je njegova riječ presudila. Vlast u Hrvatskoj vlada potpuno mimo zakona, i to je jedan od njezinih najvećih problema
"Ivić Pašalić nema nikakve zakonske ovlasti da bilo što radi u medijima, a ipak je on najmoćnija medijska osoba u Hrvatskoj"
"HDZ-u više nije lako sastaviti vladu - ljudi koji su kompetentni, naprosto ne žele više u tome sudjelovati"
-------------------------------
vodstvo HDZ-a u posljednje vrijeme često mijenja svoje odluke. Primjerice, najprije je najavilo pa odgodilo sjednicu Glavnog odbora na kojoj će biti izabrani članovi izbornog stožera, a temeljita rekonstrukcija Vlade nekoliko je puta najavljivanja i odgađana. Što su razlozi tih obrata?
- Mislim da su to ponajprije pokazatelji krize unutar HDZ-a. Već prilikom imenovanja novih ministara poljoprivrede i znanosti pokazalo se da HDZ-u više nije lako sastaviti vladu. Ljudi koji su kompetentni naprosto ne žele više u tome sudjelovati. K tome, posljedice dosadašnje HDZ-ove politike su takve da je pitanje može li ih i najbolja vlada ispraviti u tako kratkom roku kakav je HDZ-u potreban zbog predstojećih izbora. Često mijenjanje odluka pokazuje i stanovitu neodlučnost u vrhu HDZ-a. No, sve to zajedno posljedica je činjenice da su se učinci dosadašnje njihove politike odjednom pokazali u punom svjetlu. Propast gospodarstva, propast socijalne politike, bankarska kriza, prijetnja inflacijom, izolacija na međunarodnom planu..., posljedice su dosadašnje HDZ-ove politike, a oni više ne znaju kako prikriti tako katastrofalne posljedice.
BEZ JAKOG POTEZA
- Istodobno iz HDZ-a neprestano stižu uvjeravanja kako će se izbori održati koncem ove, odnosno početkom sljedeće godine. Može li HDZ i obratima u svojoj politici zaskočiti opoziciju te raspisati izbore i prije tog roka, nakon što makar i kozmetički preuredi svoju vlast?
- Nedvojbeno je da se u vrhu HDZ-a razmišlja i o tome kako onemogućiti ravnopravno natjecanje na izborima. Mislim, međutim, da nema više tako jakog poteza kojim bi HDZ mogao kreirati rezultate izbora u svoju korist. HDZ odbija otpočeti raspravu o promjenama izbornog zakona, ponajprije u onom dijelu koji se tiče liste za dijasporu. Predsjednik Republike odbija jasno reći kad će biti izbori, a to je u njegovoj nadležnosti. No, unatoč svemu, svijest građana o katastrofalnim posljedicama HDZ-ove politike već je tako jasna da nijedna od tih manipulacija ili prednosti koje HDZ ima, ne može dovesti do rezultata povoljnog za njih. Rekao bih da rezultat izbora i sudbina Hrvatske ponajprije ovisi o sposobnostima i odgovornosti opozicije.
- Je li, u tom kontekstu, najjača karta koju HDZ može odigrati odugovlačenje i neizvjesnost termina i uvjeta u kojima će izbori biti održani, kako bi se pričekalo da se sadašnje nesuglasice među šest oporbenih stranaka prodube i izazovu njihov razlaz?
- To je jedna od konstanti HDZ-ove politike. Na žalost, do sada je takva njihova politika bila relativno uspješna. Čini mi se da su sada izgledi za uspjeh takve politike ipak nešto manji, jer došlo je vrijeme da se HDZ počne raspadati, a to se i događa.
- S druge strane, u Dubrovačkoj županiji došlo je do sukoba u redovima oporbe nakon što je preuzela vlast; od trenutka udruživanja šest oporbenih stranaka traju sukobi oko koaliranja s HDZ-om na lokalnim i regionalnim razinama, a stalno su prisutne i nesuglasice između Porečke skupine i SDP-a i HSLS-a. Jesu li to znaci da se oporbena šestorka prerano okupila i krenula u kreiranje zajedničkog izbornog nastupa?
- Rekao bih da je relativno kasno došlo do stvaranja udruge oporbenih stranaka, ali unatoč tome ona može svoj rad organizirati tako da pobijedi na sljedećim izborima. U pravu ste kad kažete da postoje nesuglasice, osobito na lokalnim razinama. Ključni je problem surađivati ili ne surađivati s HDZ-om. Stajalište je naše stranke da sve dok HDZ ostaje autoritarni pokret nije dobro ulaziti u koalicije s njim, jer se na taj način omogućuje da HDZ provodi svoju politiku koja izgleda isto tako kao da nema koalicijskih partnera koji mu omogućuju obnašanje vlasti.
Što se tiče Županije dubrovačko-neretvanske, koliko je meni poznato, tamo je došlo do nesuglasica stoga što župan nije na vrijeme proveo odluke Poglavarstva. Ako je Poglavarstvo odlučilo da se promijene pročelnici za koje u Dubrovniku vlada mišljenje da nisu obavljali svoj posao onako kako treba, tada je župan dužan tu odluku provesti. I mislim da su pritisci HSS-a i LS-a u tom pogledu potpuno opravdani.
BESKRAJNE MAKINACIJE
- Je li uvjet opstanka oporbene šestorice definiranje makar minimalnog programa zajedničkog djelovanja kojim bi odredili što će konkretno raditi nakon eventualne pobjede na izborima?
- Zasad je jedina neupitna točka zajedničkog programa svih šest stranaka, a to je isto tako bilo i na izborima za skupštinu Županije dubrovačko-neretvanske, da treba pobijediti HDZ. U Dubrovniku to smo i uspjeli. Sad treba provesti ono za što su nam birači dali mandat. U Dubrovniku, dakle, treba odstraniti HDZ iz vlasti zbog beskrajnih financijskih makinacija i zloupotreba koje su dužnosnici HDZ-a proveli za vrijeme svojega mandata.
Što se tiče državne razine, u Liberalnoj stranci smatramo da treba pokazati da vodstva šest stranaka u potpunosti razumiju očekivanja i zahtjeve birača. Od ’92. godine jedinstvena je poruka većeg dijela biračkog tijela: opozicijo, ujedini se i pobijedit ćeš. Danas je manje-više jasno da HDZ-ovo vrijeme prolazi, premda će HDZ i dalje ostati utjecajan. Šest stranaka mora toj biračkoj publici ponuditi veoma jednostavan odgovor na pitanje zašto glasovati baš za njih. Budući da je hrvatsko gospodarstvo u kolapsu i budući da je pretpostavka za svaku uspješnu socijalnu politiku uspješno gospodarstvo, jasno je da je gospodarski program alfa i omega programa svake buduće vlade. Zbog toga mi inzistiramo da se stvore zajedničke osnove gospodarskog programa, zajedničke osnove socijalne politike, zajednička vizija uspostave pravne države, jer znamo da Hrvatska u tom pogledu ne zadovoljava potrebne minimume.
- Zašto te zajedničke osnove do sada nisu napravljene?
- Zbog toga što su SDP i HSLS otklanjali svaku mogućnost da se napravi neki zajednički program. Ne želeći nametati svoj program, Liberalna stranka je ponudila viđenje gospodarske politike na raspravu, očekujući da će veći dio onoga što smo ponudili biti prihvaćeno od strane naših partnera. Mi držimo da najjača opozicijska stranka ima i najveću odgovornost. Snaga svake od opozicijskih stranaka mora, dakako, biti jedan od kriterija na temelju kojeg će se uvažavati prijedlozi pojedine stranke, ali drugi ništa manje važan kriterij treba biti snaga argumenata. Poruka biračkog tijela je jasna i opozicija mora adekvatno odgovoriti: ujedinili smo se i pobijedit ćemo na osnovi takvog i takvog programa.
- Čime SDP i HSLS obrazlažu odbijanje definiranja zajedničkog programa?
- Njihov je argument da svaka stranka na izbore treba ići sa svojim programom, na temelju tog svog programa ostvarit će stanovit uspjeh, a na temelju uspjeha svake pojedine stranke na izborima odredit ćemo kompoziciju buduće vlasti. Taj argument nije loš, ali, na žalost, ne podudara se s očekivanjima birača. A odgovornost opozicijskih lidera sastoji se i u tome da ne razmišljaju ponajprije o interesima vlastite stranke, premda njih ne treba zanemariti, nego o zajedničkom interesu – pobijediti HDZ i steći pravo na upravljanje državom, a to upravljanje trebalo bi u većoj mjeri zadovoljiti interese i očekivanja većine građana ove države.
PROBLEM LIDERSTVA
- Je li liderstvo jedna od temeljnih zapreka djelotvornosti udružene oporbe, kako tvrde i pojedini čelnici HDZ-a?
- To je problem u svakoj koaliciji. Naših šest stranaka zasad, na žalost, još nisu napravile koaliciju, pa taj problem još nije na dnevnom redu, premda će to sasvim sigurno biti ozbiljno pitanje. Međutim, uvjeren sam da toj koaliciji neće biti teže odrediti, primjerice, mandatara za sastav vlade negoli je HDZ-u teško odrediti ministra turizma.
- U HSLS-u tvrde da su oni pod najvećim udarom HDZ-a, jer se procjenjuje da su uz HSS jezičac na vagi unutar šest oporbenih stranaka bez kojeg ne bi bilo udružene opozicije. Je li to točno?
- Ne bi bilo dobro da bilo koja stranka bude eliminirana iz oporbene udruge. Ne vidim da je HSLS osobito izložen pritiscima HDZ-a. Ako promatramo, primjerice, medijsku zastupljenost pojedinih opozicijskih stranaka, držim da bi neke druge stranke, uključujući i LS, imale pravo više se žaliti na diskriminaciju negoli HSLS. Osnovni problem HSLS-a jest koaliranje s HDZ-om. U situaciji u kojoj većina birača ocjenjuje da je potrebno jasno se odrediti spram HDZ-a, HSLS još nije spreman izaći iz lokalnih koalicija.
- No, da li, po vašem mišljenju, rad istražnog povjerenstva koje bi trebalo rasvijetliti sve okolnosti nastanka i ciljeva plana “Lisica” kojim se prije pet godina željelo pridobiti HSLS za koaliranje s HDZ-om, pokazuje da je HSLS doista izložen konstantnom pritisku iz HDZ-a, pa i uz pomoć tajnih službi?
- Dokumenti koji su objavljeni u tisku jasno pokazuju da se tajne službe i dalje bave onim što im Ustav izričito zabranjuje. Pretpostavljam da su se na isti način bavile i HSLS-om. Međutim, u HSLS-u je u to doba problem bio u tome što je skupina ljudi unutar stranke, najvjerojatnije uz pomoć tajnih službi, odlučila eliminirati legalno izabrano vodstvo i instalirati sebe, a potom su htjeli HSLS uvesti u koaliciju s HDZ-om. Problem HSLS-a jest to što su svi ti koji su sudjelovali u ostvarivanju plana “Lisica” bili Budišini ljudi. Neki od njih su otišli u HDZ i HSP i zato su bogato nagrađeni. Mislim da je HSLS pogriješio što je sad stavio na dnevni red istragu o nečemu što u usporedbi s najvažnijim aktualnim problemima ipak nije bogzna što. To se moglo raspraviti u miru i u potpunosti otkriti sve činjenice i nakon izbora. Ovako je HSLS pružio priliku HDZ-u da izazove konfuziju u javnosti i da se umjesto osnivanja istražnog povjerenstva o radu tajnih službi bavi unutarstranačkim aferama od prije nekoliko godina.
- Plan “Lisica” je, međutim, i danas aktualan kao model HDZ-ova djelovanja uz pomoć tajnih službi kako bi kontrolirao oporbene političke stranke i druge dijelove društva i utjecao na njih. Budiša tvrdi da tajne službe uređuju informativni program na Hrvatskoj televiziji. Jesu li te tvrdnje točne?
- Meni nije poznat nijedan dokaz da neka određena tajna služba uređuje program HTV-a, ali nedvojbeno je da odlučujuću riječ pri oblikovanju tog programa nemaju ni za to nadležni urednici, ni Vijeće HRT-a, nego uvijek netko tko na Televiziji ne radi i nije zadužen za program. Neke od tih stvari su poznate. Primjerice, Hrvoje Šarinić i predsjednik Tuđman, premda nisu imali nikakve zakonske ovlasti, odredili su tko će biti direktor HRT-a. Obrad Kosovac izbacuje dijelove pojedinih priloga premda nema nikakve ovlasti za to. Ivić Pašalić i Drago Krpina očito su Ivanu Vrkiću naredili koga mora smijeniti na Televiziji. Potom, nedavno, 17. veljače, objavljena je emisija u kojoj su emitirane notorne laži o muslimansko-hrvatskom sukobu u BiH. Pretpostavljam da nijednom uredniku nije stalo da objavljuje laži, osim ako ne mora. Bilo bi zanimljivo znati tko ih je prisilio da to objave.
PREDSJEDNIČKI PREFERANS
- Oporba je dugo tražila promjenu sastava Vijeća HRT-a i izbor većeg broja predstavnika različitih društvenih institucija. To je sada i učinjeno. HDZ je i najnovijim promjenama u Vladi na čelo ministarstava poljoprivrede i znanosti doveo stručnjake koji nisu članovi stranke. Mogu li se, međutim, uključivanjem nestranačkih stručnjaka promijeniti sadašnji odnosi u vlasti?
- Kad bi u HDZ-ovoj vladi sjedili sami anđeli, u Hrvatskoj se ništa bitno ne bi promijenilo, jer se u Hrvatskoj pod HDZ-ovskom vlašću odluke ne donose u tijelima koja su zakonom određena za njihovo donošenje. Odluke o prodaji javnih poduzeća trebala bi donijeti Vlada na temelju zakona koji bi usvojio Sabor, međutim, Suad Rizvanbegović, igrajući preferans s predsjednikom Tuđmanom, dobiva dopuštenje da prodaje ili ne prodaje “Croatia osiguranje”. Isto tako, Predsjednik je imenovao protuzakonitu Pašalićevu komisiju, koja je, umjesto zakonom određenih tijela i institucija, odredila članove Državnoga sudbenog vijeća koje imenuje sve suce u Hrvatskoj. Predsjednik je Milanu Vukoviću obećao da će biti sudac Ustavnog suda i ovaj to postaje unatoč tome što je najjače naglašeni pravni argument u njegovom životopisu činjenica da mu je kćerka objavila knjigu pjesama.
U Saboru nije bilo ni govora da treba smijeniti direktora Hine, ali kad su to odlučili predsjednik Franjo Tuđman i njegovi savjetnici, onda se to i dogodilo. I kad bi u Vladi sjedili sami nestranački ljudi, a ne bi bili u stanju suprotstaviti se toj uzurpaciji, i opet se ništa ne bi promijenilo. Jedan je od problema Hrvatske da ljudi koji imaju stanovite zakonske ovlasti i odgovornosti ne postupaju u skladu sa zakonom, nego u skladu s tajnim instrukcijama pojedinih moćnika. Ivić Pašalić nema nikakve zakonske ovlasti da bilo što radi u medijima, a ipak je on najmoćnija medijska osoba u Hrvatskoj. Premda nema nikakve ovlasti ni u vezi s, primjerice, imenovanjem načelnika Policijske akademija, ipak je Ivić Pašalić svojedobno odredio osobu za to mjesto premda je tadašnji ministar MUP-a Ivan Jarnjak, koji je imao zakonske ovlasti, želio imenovati drugu osobu. Tako je Ivić Pašalić, koji nema nikakve zakonske ovlasti, presudno utjecao na imenovanje ravnatelja SZUP-a i načelnika Policijske akademije.
Obojica su, naravno, iz njegova rodnog mjesta Šujice. Tako se ostvaruje vlast zemljaka i ortaka, a ne institucija i zakona. Predsjednik Tuđman nema nikakve ovlasti da određuje tko će biti direktor HRT-a ili predsjednik Vijeća HRT-a, pa ipak je njegova riječ presudila. Vlast u Hrvatskoj vlada potpuno mimo zakona i to je jedan od njezinih najvećih problema.
AUTOR: Zoran Daskalović - 702
|
||||||
