Božo Kovačević |
|---|
 |
BOŽO KOVAČEVIĆ, MINISTAR PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA, OTKRIVA IDENTITET OPORBENJAKA U VLADAJUĆOJ KOALICIJI
Kad već govorimo o tome tko je opozicija unutar Vlade, podsjetio bih vas na aferu oko navodnog interesa Haaškog suda za pojedine generale. Posljedice te afere, koju je prouzročio g. Budiša, bile su takve da su morale biti sanirane u njegovoj vikendici. Budišino ponašanje u slučaju umirovljenja generala koji su se neovlašteno počeli baviti politikom također pokazuje tko je zapravo opozicija. Kako g. Budiša sad zagovara potrebu da predsjednik Vlade energičnije nastupi prema unutarnjoj opoziciji, takva bi se mjera ponajprije mogla odnositi na njega
“Ekonomije ne može biti bez ekologije.”
“Prvi pravi test u kojem će ova vlada pokazati svoje ekološko opredjeljenje bit će Zakon o fondu za okoliš, koji je već u proceduri.”
tekst
* Započeli ste novu seriju rušenja bespravno izgrađenih građevinskih objekata. Što će sve tom akcijom biti obuhvaćeno?
- Ne radi se o novoj akciji, nego o nastavku dosadašnjeg izvršavanja rješenja građevinske inspekcije. S tim smo poslom započeli još sredinom godine. Neki od investitora uložili su žalbe, i nakon završetka zakonom predviđene procedure nastavljamo izvršavati ta rješenja. Fenomen bespravne gradnje nije novijeg datuma, i zbog akumuliranog iskustva bespravnog ponašanja u tom području ne možemo odjednom riješiti sve probleme.
* Jeste li osobno izloženi pritiscima i prijetnjama zbog tih akcija?
- Pritisaka je bilo u vrijeme prvog vala izvršenja. Pretpostavljam da su njihovi autori shvatili da to na mene ne djeluje, pa su odustali. Najorganiziraniji pritisak vršio se preko medija, konkretno preko OTV-a i HTV-a. Bespravni su graditelji u njihovim emisijama dobili gotovo neograničen prostor za iznošenje neistina, dok meni nije bila pružena mogućnost da im odgovorim na odgovarajući način. Pored svega, važno nam je samo postoji li ili ne postoji dozvola za gradnju nekog objekta. Sve drugo priče su kojima je cilj skrenuti pažnju s tog bitnog pitanja.
* Koji se ekološki problemi po vašem uvidu nalaze na vrhu top-liste u Hrvatskoj?
- To je ponajprije nedostatak sustava monitoringa svih vrsta onečišćenja okoliša. Nadalje, ključni je problem zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. Rješenje monitoringa i otpadnih voda pretpostavka je za najodgovorniju zadaću pred kojom ovo društvo stoji, a to je zaštita obnovljivih zaliha pitke vode. Pitka voda potencijalno je najvažniji izvozni artikl Hrvatske. Imamo je više nego nam je potrebno za zadovoljavanje potreba, dok su količine pitke vode u svijetu znatno manje od potreba čovječanstva. Tu činjenicu treba iskoristiti u okviru kriterija održivog razvoja, a da bismo to mogli, moramo sve poduzeti da nam zalihe pitke vode ne budu iscrpljene. Pred nama stoji i osiguranje zaštite nacionalnih parkova i parkova prirode. Time izvršavamo obaveze definirane Konvencijom o biološkoj raznolikosti, ulažući istodobno u turizam kao još jedan bitni gospodarski resurs.
ELEMENTARNA KATASTROFA
* Što Vlada trenutačno poduzima za sanaciju ekoloških šteta od šumskih požara?
- Vlada od svih mjerodavnih institucija prikuplja podatke o razmjerima tih šteta. Ove je godine izgorjelo približno jedan posto površine Hrvatske, što znači da se radi o razmjerima elementarne katastrofe. Hrvatske šume najodgovornije su za pošumljivanje izgorjelih površina, i nadam se da će za to iskoristiti dio kredita Svjetske banke koji im stoji na raspolaganju. Osim pošumljivanja, potrebno je voditi daleko veću brigu o prevenciji, od održavanja postojećih šumskih prosjeka, do brige o kultiviranju neobrađenih zemljišta. Nužan preduvjet uspješnijeg gašenja požara je formiranje dobrovoljnih vatrogasnih društava na ugroženim područjima. Kanaderi su ove godine korišteni neselektivno i nedovoljno racionalno, zbog čega učinci njihova rada nisu uvijek bili optimalni. Uz opremu koja bi bila znatno jeftinija od jednog leta kanadera, neke bi se požare moglo daleko efikasnije ugasiti. Sve to predmet je analize Vladina stožera za borbu protiv požara, i uvjeren sam da će na temelju tih iskustava biti obavljene pripreme za iduću sezonu.
* Rekli ste da je posao pošumljivanja povjeren Hrvatskim šumama. Nakon svih požara koji godinama haraju primorjem, ne može se steći dojam da se Hrvatske šume ubijaju od toga posla.
- Nemam podatke o tome koliko je požarišta pošumljeno, ali Vlada je zatražila izvješće od Hrvatskih šuma o mjerama koje će biti poduzete da se ta područja revitaliziraju.
* Ove je godine slavodobitno objavljen novi procvat hrvatskog turizma. Kako turistička industrija utječe na stanje prirode? Ispusti kanalizacijskog sustava turističkih objekata, primjerice, završavaju najčešće izravno u moru, uz plaže, i javna je tajna da to u mnogim mjestima u špici sezone izaziva zdravstvene probleme.
- Na osnovi provedenih mjerenja kakvoće mora na plažama, uputili smo pismo svim jedinicama lokalne uprave i samouprave na obalnom području o zadaćama koje moraju ispuniti glede zbrinjavanja otpadnih voda. Njihova je zadaća da do kraja 2001. godine riješe problem odlagališta komunalnog otpada, a Zakon predviđa kazne za njihovo nerješavanje. Kako ne bismo, kao u slučaju bespravne gradnje, morali poduzimati drastične mjere, svim jedinicama lokalne vlasti uputili smo upozorenje da za to moraju predvidjeti proračunska sredstva. Osim toga, inspekcija zaštite okoliša obišla je sva odlagališta otpada na Jadranu i utvrdila je da su koliko-toliko uređena samo odlagališta u Istri i u Primorsko-goranskoj županiji.
* U Hrvatskoj se uglavnom smatra da politički prioritet treba pripadati rješavanju složenih ekonomskih i socijalnih pitanja, a da ekologija, kao tema kojom se bave bogata društva, po logici stvari treba biti ostavljena za neko bolje vrijeme. Prihvaćate li vi takvo odgađanje problema iz vašega resora?
- Gospodarstvo i očuvanje okoliša ne bi trebale biti oprečne kategorije. Teorijski okvir unutar kojeg se govori o ekonomiji i ekologiji održivi je razvoj. Razvoj na kojem se temelji gospodarski prosperitet modernog svijeta zasnovan je na neselektivnom i neograničenom korištenju resursa, a oni su ograničeni. Količine zraka i vode su ograničene, biološka raznolikost dovedena je u pitanje činjenicom da u prosjeku dnevno izumire sto vrsta. Čovjek je, zadovoljavajući svoje potrebe i hirove, doveo u pitanje biološku ravnotežu ovog planeta i zato je odgovoran da barem pokuša uspostaviti novu ravnotežu. Zato ekonomije ne može biti bez ekologije.
TEST ZA VLADU
* Prioritet naše vlade je, ipak, rješavanje položaja 360.000 nezaposlenih.
- Prioritet svake vlade je rješavanje problema građana, ali zato ne moramo stvarati probleme od čijih će posljedica patiti svi ljudi. Radi rješavanja nezaposlenosti, kao najvećeg problema u Hrvatskoj, ne trebamo otvarati radna mjesta samo u djelatnostima koja dovode do uništavanja prirodnih resursa. Svaka investicija mora sadržavati i projekt zaštite okoliša, a na tim se projektima također otvaraju radna mjesta. Prvi pravi test u kojem će ova vlada pokazati svoje ekološko opredjeljenje bit će Zakon o fondu za okoliš, koji je već u proceduri.
* Vaša Liberalna stranka upućuje Vladi prigovor da nema cjelovit koncept ekonomskog razvoja, nudeći javnosti vlastiti ekonomski program. Kako se osjećate u procjepu između LS-ovih kritika i činjenice da se nalazite u Vladinu timu?
- Stranci pokušavam objasniti okvire u kojima radi Vlada, a u Vladi zastupam i objašnjavam stajališta svoje stranke. Ipak, to da Vlada nema cjelovit koncept ekonomskog razvoja, uglavnom je samo dojam. Za taj dojam odgovorna je upravo Vlada, jer nije artikulirala dovoljno jasne poruke medijima i najširoj javnosti. Ključ za uspjeh Vlade je smanjivanje javne potrošnje, što može dovesti do smanjenja proračuna i snižavanja poreznih stopa. Na taj način Hrvatska bi mogla postati privlačnija za strane investitore. U Hrvatskoj je sve preskupo jer se previše novca troši na funkcioniranje državne administracije, kao i lokalnih administracija. U odnosu na broj zaposlenih daleko je prevelik broj korisnika različitih socijalnih beneficija. Zato je bitno povećanje zapošljavanja, a pretpostavka za to je davanje određenih pogodnosti zainteresiranim investitorima. Osim toga, Vlada je znatna sredstva uložila za sanaciju problema koje je stvorio HDZ. Sada su otplaćeni svi dugovi koje je stvorio HDZ, pa Vlada više nije uzrok nelikvidnosti u gospodarstvu. Ako nelikvidnosti još uvijek ima, ona je uzrok nesposobnosti gospodarskih subjekata, a Vlada na to ne može utjecati.
* Mladen Vilfan, kreator LS-ova ekonomskog programa, spominje sukobe ekonomskih struja u Vladi, govoreći, u pejorativnom smislu, o “čistoj neoliberalnoj struji”. Kako ti sukobi izgledaju iznutra?
- Postoje otvorene i nerijetko žestoke rasprave. No kad već g. Vilfan tako govori o Vladi, jednako bi zanimljivo bilo kad bi netko iz nje na isti način počeo govoriti o radu Zagrebačkog poglavarstva.
* Vilfan, vaš protukandidat na predsjedničkim izborima u LS-u, najavljuje da LS neće dočekati kraj mandata ove vlade u njezinu sastavu. Podupirete li vi takvo strateško opredjeljenje svoje stranke?
- Istupanje LS-a iz vladajuće koalicije u ovom bi trenutku za nju značilo potpunu marginalizaciju. Da u Saboru imamo dvadeset zastupnika umjesto dvojice, stvar bi bila drugačija. Zato bi puno pametnije bilo raditi na tome da u idućem mandatu imamo dvadeset zastupnika. Budem li ja predsjednik stranke, tako će i biti.
RASPRAVA U VIKENDICI
* Kako komentirate izjavu Dražena Budiše da je LS, zajedno s HNS-om i IDS-om, postao opozicijom vladi u kojoj sudjeluje?
- Kad već govorimo o tome tko je opozicija unutar Vlade, podsjetio bih vas na aferu oko navodnog interesa Haaškog suda za pojedine generale. Posljedice te afere, koju je prouzročio g. Budiša, bile su takve da su morale biti sanirane u njegovoj vikendici. Budišino ponašanje u slučaju umirovljenja generala koji su se neovlašteno počeli baviti politikom također pokazuje tko je zapravo opozicija. Kako g. Budiša sad zagovara potrebu da predsjednik Vlade energičnije nastupi prema unutarnjoj opoziciji, takva bi se mjera ponajprije mogla odnositi na njega.
* Dražen Budiša ističe i potrebu ustajanja u obranu parlamenta od predsjednika Mesića i njegovih snaga. Vidite li se vi u sastavu tih Predsjednikovih snaga, i je li uopće potrebna obrana Sabora od Stjepan Mesića?
- Volio bih da je moja stranka nekakva snaga, ali ona, nažalost, u sadašnjem trenutku to baš i nije. Glavna snaga predsjednika Mesića je broj glasova koji je dobio na izborima, i on u ime tih glasova intervenira. To što se predsjednik Republike obraća Saboru, ne treba biti interpretirano kao napad na Sabor. Tako bi možda mogla biti shvaćena prijetnja da će Sabor biti raspušten ne bude li uvažavao prijedloge predsjednika Republike.
* Budiša se danas zalaže za čisti parlamentarizam, a znamo da se protivio značajnijem sužavanju predsjednikovih ovlasti dok je vjerovao u svoju pobjedu na izborima. Premijer Ivica Račan se zalaže za veće ovlasti Vlade, predsjednik Stjepan Mesić za zadržavanje kompetencija institucije kojoj stoji na čelu. Neki od onih koji su prije osam mjeseci prigovarali Budiši na tuđmanskim pretenzijama, danas misle da polupredsjednički sustav možda i ne bi trebalo mijenjati. Ide li se u Hrvatskoj na uspostavu vladavine prava ili vladavine osoba?
- Radi se o svođenju politike na jednu od njezinih biti: političari, pozivajući se na opće interese, redovito se brinu za ostvarivanje vlastitih interesa. Jasno je da Ustav ne bi trebalo mijenjati sa svakom promjenom vlasti, i da bi on trebao biti trajniji okvir unutar kojeg se ostvaruje funkcioniranje institucija. Način na koji se u Hrvatskoj vodi rasprava o ustavnim promjenama, nedostojan je ozbiljnosti situacije, kao i nužne ozbiljnosti tog dokumenta. U ustavne se promjene krenulo nedostatno promišljeno, jer najprije je trebalo ispitati sve mogućnosti koje postojeći ustav pruža. Decentralizaciju vlasti, njezine odgovornosti, mogućnosti odlučivanja i financiranja, bilo je moguće provesti odgovarajućim zakonima kojima bi se postiglo širenje ovlasti i povećanje financija lokalne samouprave.
Toni Gabrić |
|||||
