Želimir Janjić |
|---|
 |
Model nove, produljene obvezne škole ovih se dana dogovara u obrazovnom ministarstvu, a najviše se spominje model osam plus dva, odnosno obvezna dva razreda srednje škole nakon osam osnovne. O najavljenim promjenama i financijskim zahtjevima koji ih prate, razgovarali smo s državnim tajnikom za srednje školstvo Želimirom Janjićem.
• Je li sustav spreman na produljenje obveznog obrazovanja? - Naš je sustav spreman na produljenje obveznog obrazovanja i to je nešto što svakako želimo napraviti budući da smo jedna od rijetkih europskih zemalja s osmogodišnjim obveznim obrazovanjem. Tu smo u društvu samo s Albanijom, svi ostali imaju više. Ne radi se zapravo o kvantitativnom produljenju obrazovanja da bi se zadovoljila forma, već o tome da u okviru produljenja obveznog obrazovanja osiguramo svim učenicima, koji žele, stjecanje prvoga zanimanja kojim će moći tražiti priliku na tržištu rada.
• Što može učenik sa završena dva razreda gimnazije?
- Učenik koji želi upisati gimnaziju, mora imati i veći bodovni prag zbog čega vrlo visok postotak upisanih u gimnazije nastavlja svoje obrazovanje do kraja. Očekujem zanemarivi broj gimnazijalaca koji bi svoje obrazovanje prekinuli nakon isteka obveze koja će biti zakonski propisana. No, i ta je mogućnost otvorena, pa učenik može prekinuti obrazovanje u gimnaziji i zahvaljujući horizontalnoj prohodnosti prijeći u neku strukovnu školu. • Imate li podatak koliki je drop out iz srednjih škola? - To se posljednjih godina bitno promijenilo, sve je manje takvih učenika zahvaljujući nastojanju roditelja koji danas žele školovati djecu do određenog zanimanja. Neosporno je da su u tome pomogle i mjere tijekom protekle dvije godine u sklopu kojih se plaćao prijevoz, domovi i udžbenici. • Hoće li država u sklopu obvezne srednje škole svima plaćati prijevoz? - Uvođenjem obveznog obrazovanja svakako ćemo ići s tom mjerom. Troškove u ostalim razredima u sinergiji mogu pokriti županije, općine i gradovi i to će im biti puno manji trošak nego što je sada. Naime, kvalificirani kadrovi su i njihov cilj, a ne samo cilj države. • Kada planirate predstaviti model i produljiti obveznu školu? - Onoga trenutka kad se promijeni Ustav, kreću i promjene Zakona o odgoju i obrazovanju. Kad krenemo u zakonsku izmjenu, razradit ćemo model iz kojega će se vidjeti koliko će trajati obvezno obrazovanje i od koje godine ćemo uvesti obvezu duljeg obrazovanja. • Od iduće jeseni? - Bilo bi neodgovorno od mene kad bih nagađao o godini. Tu odluku neće donijeti samo naše ministarstvo već Vlada jer će odluka morati biti i financijski kvantificirana. Naravno da moramo reći o kojim će se troškovima raditi. • O kojima? Rekli ste da bi država snosila troškove prijevoza učenika. Hoće li pokrivati i troškove udžbenika i učeničkih domova? O kojoj je ukupno svoti riječ? - Teško mi je to reći u ovome trenutku. Definitivno se tu radi o prijevozu učenika i to međumjesnom koji je skuplji nego za učenike osnovnih škola. Svakako bi se pokrili i troškovi udžbenika kako je to u zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu predviđeno - da Vlada može financirati ili sufinancirati nabavu udžbenika kad za to bude sredstava. No, problem je što se dopunskih nastavnih sredstava strašno namnožilo. Udžbenici čine tek trideset posto, a ostalo su radni materijali koji se koriste samo jednu godinu. • Razmišljate li o varijanti u kojoj bi država pokrivala samo troškove udžbenika dok bi jednogodišnje radne bilježnice, listiće i ostale materijale kupovali roditelji? - Na nama je da kreiramo novi zakon o udžbenicima, a na našim je nastavnicima odgovornost da izaberu ono što im je uistinu potrebno za kvalitetno izvođenje nastave. Uz udžbenik koji je osnovno nastavno sredstvo, treba razmisliti koliko je uopće učenika dobro opteretiti s mnoštvom drugih materijala. U svakom slučaju, ovako široka paleta popratnih udžbeničkih materijala koju nude nakladnici, neodrživa je da bi ju se pokrilo u cijelosti iz državnoga proračuna. • Zašto Ministarstvo nije stalo na kraj nagomilavanju dodatnih udžbenika i radnih bilježnica kojih je sada, sami kažete, 70 posto? - Zakonska su rješenja bila takva da su dopuštala pluralizam i puno paralelnih udžbenika. Zakonska rješenja ostavljala su slobodu svakom pojedinom nastavniku da bira što mu najviše odgovara. Nije se toliko obaziralo na to koliko će se udžbenici moći ili ne nasljeđivati. Novim zakonskim rješenjima ne namjeravamo to više dopuštati, već ćemo ići na jedinstveni udžbenik na razini škole i njegov izbor na četiri godine. Time ćemo doista omogućiti nasljeđivanje udžbenika i, uostalom, ponašati se racionalno, smanjiti izdatke iz državnog proračuna, ali ne na štetu kvalitete. Udžbenici su bili na tržištu, svaki je nakladnik išao za svojim profitom, pri čemu ne mogu reći da proširenje palete nije rezultiralo i povećanom kvalitetom udžbenika, ali se isto može reći da ih sada, kad imamo kvalitetne udžbenike, jednostavno ne trebamo toliki broj. Kvaliteta je dostignuta, sad trebamo raditi na smanjenju kvantitete. • Kako doskočiti cijenama prijevoznika koje stalno rastu? - U protekle dvije godine kada je prijevoz plaćan iz državnoga proračuna, stvarno smo bili svjedoci divljanja cijena prijevoznika. Prvi put se dogodilo da je cijena mjesečne učeničke karte bila skuplja od radničke karte iako je prije uvijek bila jeftinija za 40 posto. Prijevoznici su podigli cijene više od 40 posto? - Da. Prije dvije godine cijena prosječne autobusne karte za srednjoškolca državu je stajala 447 kuna, da bi u prvoj polovici 2009. dosegnula je prosjek od 568 kuna. Imali smo slučajeve da je autobusna karta za učenika koštala 1300 kuna mjesečno. To smo usporedili s cijenom vlaka na istoj relaciji, koja je stajala, primjer Slavonije, oko 300 kuna. U novim rješenjima produljenja obveznog obrazovanja taj bismo novac namirivali iz decentraliziranih sredstava, kao u slučaju prijevoza osmoškolaca. • Jedno od upozorenja vezano uz produljenje obveze školovanja je loša mreža učeničkih domova. U domovima je danas oko 7000 od 186.000 srednjoškolaca. - Procjena ne stoji. U domovima imamo oko 9000 mjesta i niti jedne godine nije se dogodilo da su sva bila popunjena. To znači da učenicima ili ne odgovara cijena domova ili su im predaleko? - Samo u Zagrebu imamo oko 1500 mjesta viška i mislim da je razlog slabom interesu za domove to što je mreža srednjih škola izuzetno dobra. Srednjih škola imamo dovoljno pa dobar dio učenika nema potrebu stanovati u domu jer im je škola najviše deset do dvadeset kilometara od kuće. Cijena nije razlog jer je 630 kuna prihvatljiva za ono što dom nudi. • Ali škola udaljena dvadeset kilometara od kuće znači potrebu organiziranog prijevoza koji sada nije plaćen. Svi roditelji nemaju tisuću kuna mjesečno i zato ispisuju djecu iz škole. Posljednji primjer bio je u Slavoniji. - Ako se vratimo u ona vremena kad ništa od toga nije bilo plaćeno iz proračuna, situacija u domovima bila je ista. I to tumačim time što je mreža škola, ponavljam, dobra. Slučaj koji spominjete mi je poznat, no informirali su me da je Županija dogovorila s općinama da plate većinu troškova, pa je roditeljima ostalo 40 posto cijene karte. Tako su postupile i ostale hrvatske županije. • Kad ćete odrediti rok za primjenu produljenog obveznog obrazovanja? - Kad se odlučimo za jedan od modela i kad, sukladno tomu, krenemo u izmjene zakona. Tada ćemo navesti od koje školske godine. • Ovoga tjedna u Saboru ste branili spajanje nedavno osnovanih agencija, one za strukovno obrazovanje i Agencije za obrazovanje odraslih. Bilo je dosta kritika. - Bilo je dosta neargumentiranih kritika i teza zastupnika koje nisu točne. Netočno je da je jedna od tih dviju agencija imala ukupno pet ravnatelja, kao i da imaju menadžerske ugovore. To naprosto nije istina. • Ima li tko u javnom školstvu menadžerski ugovor? - Ne, nitko. • Kolika je ušteda od spajanja tih dviju agencija? - Agencije ne spajamo samo zbog racionalizacije, nego prije svega zbog bolje stručne podrške svim ustanovama koje provode programe obrazovanja odraslih. Uštedjet ćemo 400.000 kuna godišnje na materijalnim troškovima, a više nećemo imati niti dva ravnatelja nego jednoga, nećemo morati plaćati najam prostora za jednu agenciju od milijun kuna godišnje jer će one biti na jednoj lokaciji, iz postojećih kadrova ekipirat ćemo program predpristupne pomoći IPA te nećemo morati zapošljavati nove kadrove. Kad sve to izračunate, imat ćemo godišnju uštedu gotovo koliko i Sabor, kako je to najavio predsjednik Hrvatskoga sabora govoreći o smanjenju troškova, okvirno za nešto više od tri milijuna kuna. • Rade li naši nastavnici premalo? - Naši nastavnici ne rade premalo u usporedbi s nastavnicima u europskim zemljama. Najbolji je pristup kad usporedite godišnji broj sati nastave. Opterećenje naših nastavnika je oko 700 sati, koliko imaju i ostale zemlje, naravno, izuzev Amerike koja ima 1080 sati. • Hoće li novim pravilnikom o normi raditi više? - Neće u neposrednom radu s učenicima, no uvedene su obveze u ostalim poslovima koje će se morati raditi, ali u sklopu 40 sati tjedno. • Znači radit će više, ali za isti novac? - Neće raditi više, već će taj posao biti racionalnije raspoređen. Novim poslovima koje dodajemo u tjednu normu, pomažemo ravnatelju da ravnomjernije i pravednije nastavnicima zadaje zaduženja. Sad imamo situaciju da dva nastavnika dobivaju istu plaću, a jednome su zaduženja konkretnija i mjerljivija. • Hoćete li mijenjati kalendar školske godine? - Nećemo ga mijenjati, jer je usklađen s vremenikom državne mature, kao i programima stručnoga usavršavanja te učeničkih natjecanja tijekom godine. • Znači ne mislite popustiti skijašima koji tvrde da su praznici u najskupljem terminu? - Ne bih se složio s njima, jer ne možete isključiti da neke destinacije na koje odlaze naši građani na skijanje, ne bi promijenile cjenike i u pomaknutom terminu. Uostalom, nisam baš siguran da se radi o velikom broju naših učenika koji odlaze na zimovanje, a iduće zime može se očekivati da će ih biti i manje s obzirom na gospodarsku situaciju. • U kojoj je fazi Pravilnik o ocjenjivanju? - U završnoj fazi, ali još raspravljamo o nekim rješenjima i uskoro će ga ministar potpisati. • Može li se njime suzbiti nagomilavanje odličnih ocjena u osnovnim školama? - Pravilnikom je to teško riješiti. Ključ rješenja za taj problem je u vanjskom vrednovanju, dakle u usporedivosti škola u uspjehu i njihovih đaka. Siguran sam da će se taj problem kod nas otkloniti upravo ovim postupkom. Pravilnik o ocjenjivanju rješava druga pitanja i on može pomoći nastavnicima. Sad imamo rješenje po kojemu nastavnik u jednom polugodištu mora svakog učenika ocijeniti dvaput. To znači da nastavnik iz hrvatskog jezika mora dati 300 ocjena, odnosno svakoga dana mora dati razredu sedam do osam ocjena. • Koje razdoblje u školstvu držite najboljim? - Upravo posljednjih četiri, pet godina jer je pokrenuto najviše promjena. Nikad nije izgrađeno toliko škola i dvorana u Hrvatskoj kao u tom roku, kao niti uloženo u opremanje škola. U posljednjih pet godina u opremanje školskih praktikuma uloženo je više nego u posljednjih 20 godina. Pokrenuli smo niz projekata, među kojima na prvo mjesto stavljam vanjsko vrednovanje, odnosno državnu maturu, što je nešto najbolje što se moglo dogoditi školstvu. Uvjeren sam da će za nekoliko godina upravo to biti odlična mjera za unapređenje školskoga sustava. • Baš je to razdoblje završilo je ukidanjem besplatnih udžbenika, prijevoza i domova. - To razdoblje još nije završilo, a ukidanje udžbenika, prijevoza i domova je privremeno. Ne mogu reći kad će se vratiti, no sigurno je da je opredjeljenje Vlade da će te mjere u, nadam se, kratkome roku biti nastavljene i to na racionalniji način. Na potezu su poslodavci • Mislite li da je sustav srednjeg obrazovanja, što je vaš sektor posljednjih šest godina, dovoljno dobar? - U posljednjih šest godina pokrenute su brojne promjene, manjim dijelom u gimnazijama, no većina u strukovnim školama gdje smo analizirali programe i uvidjeli koji više nisu potrebni gospodarstvu pa smo ih brisali, a donosili nove. Pritom moram naglasiti kako to ne znači da smo gimnazije zapostavili. Naime, u čitavoj Europi krenulo se na promjene u sustavu strukovnog obrazovanja jer to jednostavno nalaže tehnološki napredak, odnosno uvođenje novih tehnologija. • Poslodavci kažu da završene srednjoškolce škola nije dovoljno pripremila za tržište rada. - Smanjili smo broj područja rada, odnosno sektora, sa 34 na 13. Taj posao smo radili sa svim partnerima, uključujući i one u gospodarstvu. Volio bih kad bi se naše gospodarstvo više uključilo u kreiranje promjena u školstvu. Partneri iz gospodarstva upravo su sada na potezu jer ćemo kroz donošenje strukovnih kurikuluma definirati ishode obrazovanja i kompetencije i mogu najdirektnije utjecati na to kakve buduće radnike i s kakvim znanjem i vještinama žele. Zato ih pozivamo da se maksimalno uključe. Pripremit će se bolje za maturu • Srednjoškolci su pokazali loše rezultate na probnoj državnoj maturi. Budu li rezultati loši i u proljeće na pravoj maturi, može doći do pada upisanih na fakultete. - Ne vjerujem. Na probnoj maturi rezultati su bili lošiji jer su prije nacionalne ispite polagali gimnazijalci, a probnu maturu polagali su i strukovnjaci i gimnazijalci. Logično je da je sad uspjeh lošiji, i iako je probnoj maturi pristupilo 95 posto učenika, među njima je sigurno bilo onih koji ne kane upisati fakultet, već su na probnu maturu izašli iz znatiželje, da vide pitanja. Volio bih da odaziv državnoj maturi bude koliki i probnoj maturi, no bojim se da će ipak biti manji. Vjerujem da će se oni koji izađu na maturu, još bolje pripremiti. Mirela Lilek
|
||||
