savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=365&mogao-bih-istuci-neke-briselske=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=365&mogao-bih-istuci-neke-briselske=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=365&mogao-bih-istuci-neke-briselske=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=365&mogao-bih-istuci-neke-briselske=

Damir  Polančec

../intervjui/intervjui.php?osoba=6172&damir-polancec

Polančec Damir
Datum:
20.06.2009
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Interijer zgrade Ministarstva gospodarstva bastard je Kuće cvijeća, Beaubourga i bivše vojne bolnice u Dubravi. Čudne kombinacije bijelog kamena, mesinga i stakla. I svuda je neka teška tišina pa ti je neugodno tuda prolaziti.

Gore, na četvrtom katu, u uredu čiji prozori gledaju na Vukovarsku, stoluje Damir Polančec (42), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva i potpredsjednik Vlade.

Ministar je vrlo uredan tip. Odijelo, kravata, frizura, cipele. Sve je posloženo po koncu pa kad staneš uz njega, jednostavno ti je neugodno.

Potajice popravljaš kosu, kopčaš sako (ostao mi je gumb u ruci), natežeš košulju u hlače. Polančec se prije koji dan vratio iz Bruxellesa. Hrvatska je, konačno, dogovorila privatizaciju brodogradilišta pa je gospodin ministar dobre volje, hoće nadugo pričati za subotnji Magazin Jutarnjeg lista.

Kako je biti ministar gospodarstva u državi u kojoj vlada recesija, pada proizvodnja, smanjuje se izvoz, raste broj nezaposlenih i koja je, ukratko, u banani?

- Pa naravno da je teško. Ali nisam jedini ministar koji se danas u Europi i šire susreće s tim problemima. Recesija, pad proizvodnje i sve ovo što ste naveli, nažalost, nije samo trend u Hrvatskoj, nego se iste stvari događaju posvud u svijetu. Ovakva ekonomska kriza nije viđena od kraja dvadesetih ili početka tridesetih godina prošlog stoljeća. A manevarski nam je prostor jako malen i sužen.
            

 Konačno ste s Europskom Unijom dogovorili model restrukturiranja i privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Jedni tvrde da je to eutanazija škverova i kraj pomorske države. Drugi pak da je to jedini ispravan način. Je li to spas ili kraj?

- Bez obzira na to što je Vlada i dalje spremna brodogradilištima jamčiti za kredite, moram biti iskren i reći da nema te banke, bez obzira na državna jamstva, koja bi dugoročno pristajala na takav financijski aranžman.

 A što je dogovoreno?

- Odlučili smo se za sljedeće. Vlasničke pakete u četiri naše brodograđevne tvrtke, BrodoSplit, BrodoTrogir, Treći maj i Kraljevica, počet ćemo prodavati po početnoj cijeni od jednu kunu. Budućim ćemo ponuđačima pružiti mogućnost da se izjasne o tome koji će dio obveza brodgradilišta prema bankama pokriven državnim jamstvima preuzeti. Naravno, za taj dio preuzetih obveza morat će dati zamjenska jamstva. 

Drugim riječima, umjesto države, za određeni dio kreditnih obveza brodgradilišta jamčit će novi vlasnik? 

- Tako je, ali samo za onaj dio kredita koji budu spremni preuzeti.   

A što je s ostalim kreditima koje novi vlasnik investitor ne bude htio preuzeti?     

- Oni padaju na teret države. Točnije, državnog proračuna i Ministarstva financija.        

Šuker to zna?       

- Naravno da zna. Mnogo smo puta raspravljali o toj temi. 

A što je obveza investitora?


- Dokapitalizacija brodogradlišta. Ove četiri velike brodograđevne tvrtke imaju negativan kapital, odnosno akumulirane gubitke iznad kapitala. Tu je nužno investirati.   


Koliko iznosi ta dokapitalizacija?     

- Inzistirat ćemo na tome da dokapitalizacija bude što je moguće viša.   

Viša?  

- To je kompleksno pitanje regulirano pravilima EU. Nije lako to objasniti u kratkom razdoblju. Dokapitalizacija, dakle, ne može biti manja od 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja. 

Ništa ne razumijem. Možete li dati jednostavniji odgovor?  

- Kad bismo rekli da je proces restrukturiranja određenog brodogradilišta počeo 1. ožujka 2006., naša je obveza izračunati ukupne troškove tog procesa. Spomenuti troškovi sastoje se od državnih potpora i budućih investicija u tvrtku. Kad tako izračunamo troškove, minimalno 40 posto mora osigurati novi strateški partner.        

Kako ćete znati kolike će biti buduće investicije novog strateškog partnera u brodogradilište?    

- Investitor će to prikazati svojim poslovnim planom koji će morati prihvatiti resorno ministarstvo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija. Tim smo se modelom koristili i pri prodaji željezara. Za primjer koliko je to osjetljiv postupak, reći ću vam da je usuglašavanje njihova plana poslovanja s Europskom komisijom trajalo gotovo godinu dana.

Što je s druga dva brodogradilišta: pulskim Uljanikom i splitskim pogonom Brodogradilišta za specijalne objekte (BSO)?

- Kod BSO-a početna cijena bit će jednaka nominalnoj vrijednosti tvrtke. Uljanik ćemo također ponuditi po nominalnoj vrijednosti, i to 59,25 posto dionica strateškom investitoru, a 25 ćemo posto ponuditi zaposlenicima po posebnim uvjetima. To moramo još točno dogovoriti.

Sindikat Uljanika se buni jer smatraju da to nije dovoljno dioničkih udjela. Što kažete na to?   

- Pa neka kupe više dionica na tržištu. Uvijek im ostaje mogućnost daljnje kupnje na tržištu.

Zašto ne želite ponuditi veći udjel zaposlenicima po povlaštenim uvjetima ako to već žele?

- Zato što nam to ne dopušta dogovor s Europskom komisijom. Dakle, 59,25 ide strateškom partneru, a 25 posto zaposlenicima.  

Ne vjerujete da tzv. radničko dioničarstvo funkcionira?

- Apsolutno pogrešno. Moja su stajališta poznata i zbog njih imam dosta protivnika. Vjerujem u tvrtke u kojima radnici sudjeluju u vlasništvu.   

Očekujete otkaze?     

- Da. Očekujem da će doći do smanjenja broja zaposlenih u brodogradnji. Ali bolje je tu cijenu platiti danas nego sutra, a to sutra moglo bi biti vrlo blizu ako ne uspijemo u privatizaciji brodogradilišta. Tada bi broj nezaposlenih bio mnogo veći. Jednostavno je neodrživ način na koji danas funkcionira ta grana industrije. Tako se više ne može. Osim restrukturiranja privatizacijom, drugi je mogući izlaz stečaj. A teško, vrlo teško mi je zamisliti da bi manje ljudi ostalo bez posla u slučaju stečaja nego privatizacije.         

Mislite li da će masovni otkazi, ako se dogode, izazvati jake socijalne tenzije i veliki politički problem za HDZ?  

- Naravno da sam zabrinut. Ali prije svega za svakog pojedinca koji je ostao bez posla. A, nažalost, recesija je ionako povećala broj nezaposlenih. U usporedbi s prošlom godinom, taj je broj u Hrvatskoj veći za 20.000. 

Kako uopće izgledaju ti pregovori u Bruxellesu? Je li vas hvatala trema, možda strah od eurokrata?

- Nije me hvatao strah. Zašto bi me impresionirao ili prestrašio neki briselski pregovarač? Činjenica je da ponekad naletite na osobu koja razumije vašu situaciju, a zna se dogoditi da s druge strane stola sjedi netko tko se striktno drži okvira svoje birokratske zadaće i tako pregovara.    

Gdje se pregovara?

- U sjedištu Euroske komisije. Na katu gdje ured ima povjerenica Nelly Kroes. To su uglavnom  tehnički pregovori u kojima su pregovarači EU na razini naših državnih tajnika. Vrlo često podijele uloge na ‘dobre’ i ‘loše’ momke. 

Je li vas to čudilo?

- Ne želim zvučati prepotentno, ali imam dosta pregovora iza sebe i znam kako se to radi, znam kako se prilagoditi i jasno reći što želimo. 

Podižu li se tonovi, bude li svađa, malo težih riječi?  

- Da su i takve stvari moguće, evo vam jednog primjera. U jednom sam trenutku rekao jednom pregovaraču da ne dao Bog da ga sretnem na ulici kad ne budem potpredsjednik Vlade. ‘Bolje da prijeđete na drugu stranu ulice.’ Nakon toga je nastao tajac, otišli smo na stanku od 20 minuta, malo predahnuli da dođemo do zraka i nastavili s pregovorima. 

Taj pregovarač nije bio Britanac? 

- Neću vam reći. Bude situacija u kojima jedna ili druga strana malo temperamentnije zastupa svoja stajališta. Ulozi su, naravno, veliki.                    

Koliko traju takvi pregovori?   

- Ovisi. Zna se protegnuti na pet do šest sati. Ali ovo je bilo zahtjevno poglavlje za pregovore.


Najavili ste novi Zakon o privatizaciji do kraja godine. Znači li to da više neće biti privatizacijskih skandala poput Željezare Split, Sunčanog Hvara, šibenskog TLM-a, Željezare Sisak?

- Po čemu je skandal privatizacija Željezare Split? Ne bih se složio s vama. 

Pitajte onda radnike u toj željezari...

- Složit ću se s njima da je situacija loša. Bez ikakve sumnje jest, ali to nije skandal u privatizaciji. Ona je obavljena transparentno. Ono što se dogodilo jest veliki slom svjetskog tržišta čelika i takvo nešto nitko nije ni mogao zamisliti. Dakle, postoji niz dobrih tvrtki koje sutra zbog promjena na svjetskom tržištu mogu nestati. Povezivati njihove probleme isključivo s privatizacijom nije fer.

Hoćete reći da je novi vlasnik ispunio sve odredbe ugovora s Fondom?  

- Analiza je pokazala da je učinio sve što je stajalo u ugovoru. Osim jedne stvari, a to je korištenje sredstava iz druge dokapitalizacije. U tom segmentu možemo reći da je izvršenje obveza jedino sporno. Ali da i nije tako, tvrtka bi bila u istoj poziciji zbog događaja na svjetskom tržištu. To nema veze s privatizacijom. 

Zašto država želi ustupiti 25 posto dionica Sunčanog Hvara Orco grupi? Nije li to zapravo vaše pogodovanje Orco grupi da ‘ispegla’ bilancu?  

- Obvezali smo se da ćemo učiniti sve kako bi se razriješili imovinsko-pravni odnosi između Sunčanog Hvara, Grada Hvara i Crkve. Grad vodi sporove sa Sunčanim Hvarom zbog nekretnina čija je vrijednost oko 10 milijuna kuna. Pregovaračima grada Hvara ponuđeno je 25 posto i jedna dionica. To je bila politička odluka kako bi se pomoglo Hvaru i vrijednost paketa tada je bila oko 250 milijuna kuna. Da su preuzeli te dionice i završili sporove, mogli su sudjelovati u kvalitetnom upravljanju tom tvrtkom i svim kasnijim dokapitalizacijama. Ali to nisu učinili iz iracionalnih razloga. 

Sunčani Hvar ubrzano propada zbog lošeg poslovanja, lošeg vođenja...  

- Ma, koliko to vama zvučalo neprihvatljivo, radi se višoj sili i slomu tržišta kapitala. Naravno, ne želim reći da su menadžeri Orco grupe donosili samo sjajne poslovne odluke.   

Rekao bih da je kriza stigla mnogo kasnije i da je Sunčani Hvar upao u probleme prije sloma tržišta kapitala...

- Uvodite me u raspravu, da ironično kažem, o tome je li gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić istodobno i čuvar državnog pečata. On je, nažalost, nerazumno propustio priliku da Grad dobije 25 posto dionica. Bebić ne može shvatiti što je napravio. Zašto bi inače pohodio skupove SDP-a i davao podršku njihovu kandidatu na izborima u Šibeniku? To je jasan dokaz da Bebić i njegovi manipuliraju Sunčanim Hvarom u političke svrhe. 

Bebić je opet izabran na lokalnim izborima. Ljudi u Hvaru očito drže da štiti interes grada, a teško mi je zamisliti da su ‘ovce’.

- Naravno da nisu. Ali ću vas pitati što je Bebić dobro napravio za Hvar? Ništa. Samo štetu.

Može se očekivati da su vam ovi pregovori učvrstili položaj u Vladi i stranci. Kako sada kotirate kod Sanadera?

- Kao i do sada - dobro. 

Pitam vas to jer su vas politički kuloari nekoliko puta smijenili. Navodno vas je trebao zamijeniti državni tajnik u vašem ministarstvu Leo Begović. Nedavno se govorilo da Branko Vukelić dolazi umjesto vas, a da vi idete u Podravku. 

- Čuo sam priče za Begovića. Za Vukelića mi je prvi glas, a čuo sam i za druge kombinacije. Na to se samo nasmijem i nastavim raditi svoj posao. 

A kako biste reagirali da vas Sanader smijeni?

- Svaki posao koji se radi mora doći kraju. Moj je cilj posao odraditi pošteno. A kada bih tako završio mandat , ne bih se osjećao loše jer bih znao da iza mojeg rada ostaje rezultat. Ne bih se osjećao loše. Isto tako, svaka čast Podravki. Mnogo mi je dala, ali se ne bih onamo vraćao. 

Između vas i ministra financija Šukera često je napeto. Zašto?

- Činjenica je da smo nas dvojica različitih karaktera. To ne treba skrivati. Svatko se od nas za svoja stajališta bori na svoj način, ali uvijek možemo i moramo surađivati.  

Kad premijer presuđuje?

- Kao ozbiljni i odrasli ljudi, ne trebamo premijera uključivati u presuđivanje oko naših razmirica.

Nisu li to konceptualne, ozbiljne razlike? 

- Točno. Stajališta branimo snagom vlastitih argumenta.

Niste li vi, kako kažu, svojevrsni progresist, a Šuker je skloniji konzervativnijim stajalištima te metodama u gospodarstvu i ekonomiji?


- Jasno je da ponekad imamo različita stajališta. Smatrao sam u jednom trenutku da uz nužnost smanjenja rashodovne strane proračuna trebamo nešto napraviti i na prihodovnoj strani. Ali nakon što se donese odluka, mora se poštovati i provoditi. Naši osobni odnosi ne smiju utjecati na funkcioniranje Vlade, a moram reći da ni njemu nije lako i da se dobro drži.

Piše: Igor Alborghetti

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan