savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=37&kune-su-nacionalna-manjina=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=37&kune-su-nacionalna-manjina=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=37&kune-su-nacionalna-manjina=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=37&kune-su-nacionalna-manjina=

Stjepan  Zdunić

../intervjui/intervjui.php?osoba=6245&stjepan-zdunic

Zdunić Stjepan
Datum:
29.03.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Dr. STJEPAN ZDUNIĆ, ZNANSTVENI SAVJETNIK U EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU, O GOSPODARSKOJ POSLANICI HRVATSKOGA PREDSJEDNIKA

 Sudeći po onome što je narodu dojavljeno s državnoga vrha, tamo je odlučeno i dalje gurati s politikom koja je uvela privredu u duboku recesiju – želi se smanjiti deficit bruto domaćeg proizvoda, koji iznosi 12 posto, ali tako da se tečaj ne mijenja i da cijene ostanu stabilne – pa u Hrvatskoj valja računati s padom standarda od najmanje 9 posto * Vladajući gospodarski dizajneri doveli su nas u apsurdnu situaciju da se pomoću administrativne intervencije i “državnog računa” želi graditi neoliberalni model, a to još nitko nikad nije učinio * Mi, zapravo, uopće nemamo nacionalnu valutu

“Politika koju su na vrhu potpisali, znači da će se i dalje smanjivati zaposlenost, da će padati plaće, propasti dio privrede i banaka”
 
“Saboru će se prepustiti da se ‘dogovori’ o samo nekim smanjenjima potrošnje, a kad se zastupnici zakrve, može ih se opet nazvati kokošinjcem”
 
 
Dr. Stjepan Zdunić gimnaziju je završio u Slavonskome Brodu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, magistrirao je u Beogradu kod dr. Branka Horvata, doktorirao u Zagrebu, a nakon toga jednu akademsku godinu proveo je i na Sveučilištu u Detroitu, u Americi. Bio je ministar u prvoj Vladi HDZ-a, premda nikad nije pristupio stranci na vlasti. Nakon 100 dana podnio je ostavku, zajedno s dr. Draženom Kalogjerom. Nakon toga bio je ponovno ministar za razvoj u Vladi demokratskog jedinstva.
Sada je znanstveni savjetnik u Ekonomskom institutu u Zagrebu, u kojemu je počeo raditi još godine 1962. Član je Predsjedništva Hrvatske narodne stranke.
 
tekst
 
     * je li, po vašem mišljenju, dokument koji je predsjednik Tuđman pročitao na televiziji znak da se HDZ odlučio za neku novu i drukčiju ekonomsku politiku?
     - Ne, oni ne mijenjaju ni politiku ni strategiju. Sasvim suprotno, riječ je o intervencijama kojima se pokušava sačuvati dosadašnja politika. To se vidi po inzistiranju na najvažnijem elementu te politike: deviznom tečaju koji određuje monetarnu i proračunsku politiku. Mjere koje je najavio predsjednik Tuđman imaju svoj smisao samo kao dio politike čuvanja tečaja i stabilnosti cijena. Odnosno, čim je donesena odluka da se tečaj čuva, takve su mjere bile neizbježne.
     * Zašto ste vi protiv te politike?
- Zato što je ona uvela privredu u duboku recesiju, i to ne tek nedavno, nego od samog početka, 1993. i 1994. godine. Nije istina da je ta, takozvana stabilizacijska politika bila dobra u početku, a da je tek poslije zakazala, niti je privreda u recesiji tek nekoliko posljednjih mjeseci, što se tvrdi jer je netko pročitao nekakva pravila po kojima recesija nastupa kad proizvodnja pada tri mjeseca uzastopce. Mi već godinama klizimo po dnu recesije, a sada je industrijska proizvodnja već gotovo na razini iz godine 1995.
* Čime je, po vama, privreda uvedena u recesiju?
     - U prvom redu monetarnom i kreditnom politikom. Smanjenom ponudom novca održavan je devizni tečaj. To je bit tzv. monetarnog pristupa i to traje do danas. Na tome se inzistira i u dokumentu državnog vrha, koji najavljuje što će biti ubuduće. A to strašno puno košta. Sve su te financijske manipulacije imale teške posljedice u realnom sektoru: tamo gdje se radi i proizvode prave vrijednosti. Naša se privreda nije nikad uspjela oporaviti do približne razine na kojoj je bila prije rata. Krediti su bili nedostupni, a kamate neizdrživo visoke. Istodobno, inozemna je roba bila jeftinija, zahvaljujući jeftinim devizama, i tako je domaća industrija odlazila pod led.
 
     PINOCHETOV POUČAK
Znate li što znači devizna klauzula – to da mi uopće nemamo nacionalnu valutu. Kuna obavlja samo trećinu potrebnih transakcija – to su uglavnom isplate plaća i mirovina, te potom njihovo trošenje – a u bankarskoj aktivi, jer se i štedi u devizama, ona je zapravo “nacionalna manjina”. Isto tako, kad je riječ o obračunskoj funkciji novca, kuna se spominje samo po sili zakona
 
* Ne spominjete carinsku zaštitu...
     - Zajedno s dr. Matom Grgićem računao sam efekte tečaja i carinske zaštite. Naš je zaključak da naša privreda nije zaštićena, dok su njezini troškovi veći od inozemne konkurencije. Potpuno je zanemarena činjenica da je proizvodnja prepolovljena, da smo izgubili veliki dio tržišta, da su stotine tisuća ljudi već ostale bez posla. Vodila se politika kao da imamo punu zaposlenost i kao da nam je privreda u punoj ekspanziji.
     * Ali tvrdilo se da će upravo pod pritiskom inozemne konkurencije i naša privreda doći na evropsku razinu?
     - To je isto kao kad vam netko kaže da je zdravo izići na zimu i snijeg, a ne vodi računa o tome da imate visoku temperaturu i bose noge. Prvo je trebalo omogućiti našoj privredi da se oporavi, pa tek poslije provesti svu tu liberalizaciju. Ja nisam protiv liberalnog koncepta, ali sve u svoje vrijeme. Mi smo pobrkali faze. Dok nam se gospodarstvo urušavalo, ponašali smo se kao da je u punom uzletu. Predsjednik Franjo Tuđman je, pod utjecajem ekonomista Hrvoja Šošića i Pere Jurkovića, u svojoj poslanici za godinu 1995., a i prije toga, najavljivao brzi oporavak i rast od 7 do 9 posto. Ja sam tada tvrdio da se s takvom politikom to ne može ostvariti.
Sada predsjednik više ne spominje te ciljeve. On ih je prilagodio politici koja se vodi i koju ekonomisti nazivaju neoliberalnom. Ta se politika, međutim, smjela prihvatiti tek kad se privreda oporavi i kad se bitno poveća produktivnost. Možda tek od tada za deset godina, jer je restrukturiranje privrede uvijek dugoročni proces. Njezin oporavak i povećanje zaposlenosti mora, međutim, započeti odmah. U suprotnome, jedini je izlaz čvrst režim. Od te spoznaje ne smije se bježati. Postoji čak i ekonomska škola koja tvrdi da se pod diktaturom, u zemljama u razvoju, mnogo lakše uvodi neoliberalna, tržišna privreda. Dokaz je – Pinochet.
* Predsjednik Tuđman sada je nastupio u ime “državnog vrha”, čega u Ustavu nema. Po Ustavu postoji trodioba vlasti, nezavisno pravosuđe, nezavisna monetarna vlast itd. Nije li dokument tog monolitnog “državnog vrha” zapravo već najava izvanrednih mjera, što bi odgovaralo ekonomskoj školi koju spominjete?
- Ovo mora završiti s izvanrednim mjerama. Podsjećam da Sabor nije odlučivao ni o jednome od dva aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom. On je donosio zakone o privatizaciji, o burzama, mjenicama itd., i time je zapravo bio stavljen u položaj da provodi politiku o kojoj nije odlučivao. Djelomično opravdanje za one koji su tako radili, jest da to jako vole i MMF i Svjetska banka; oni vole obaviti posao s administracijom. Oni to, naravno, ne mogu nametnuti, ali nastoje uspostaviti takve odnose. Na primjer, oni nikad neće objaviti mišljenje o nekoj zemlji dok ga prije ne pokažu njezinoj administraciji i dok od nje ne dobiju dopuštenje za tio.
 
ZAPADNI APSURDI
Hrvatska mora postati jeftinija od drugih zemalja, posebno onih s kojima posluje i koje je okružuju. A sada nam čak i strani kapital dolazi samo da bi poslovao na domaćem tržištu. Nedavno je u Šibeniku neki Austrijanac dobio licencu za – odvoz smeća. Na kraju će stranci ulagati i u pekarnice. To se može promijeniti samo promjenom relativnih cijena, a to znači da kuna mora biti jeftinija, a devize skuplje
 
Strategija koju ja zovem održavanjem statusa quo, dakle takva koja ne omogućuje promjene, zakonito unosi nedemokratsku logiku i u sferu politike. Čini se apsurdnim da je ta logika dospjela u našu politiku preko komunikacija sa zapadnim svijetom; sa stručnim dijelom organizacija koje sam spomenuo. Svijest da postoji podrška MMF-a i Svjetske banke jača spremnost da se status quo održava i sredstvima administrativne prisile.
* Što su zaista tražile te organizacije? Podržavaju li one status quo u Hrvatskoj?
- One su tražile stabilizaciju, a njezine rezultate su ocjenjivale prema kretanju cijena i tečaja. Tek kad se pojavio veliki deficit platne bilance, oni su počeli davati Hrvatskoj negativne ocjene. Po njima, do tada je sve bilo u redu. Ja, međutim, tvrdim da je deficit posljedica upravo modela koji su oni podržavali i kojemu su prethodno davali visoke ocjene. To je i uzrok velike nezaposlenosti, koja je, po meni, možda najvažniji kriterij uspješnosti ekonomske politike.
MMF i Svjetska banka zadovoljavali su se stabilnošću tečaja i cijena, uz poruku da se to drugo mora srediti. Ali kako? Samo ovakvim mjerama kakve smo sada čuli. U dokumentu koji je pročitao predsjednik jasno se vidi oslonac na studiju Svjetske banke i MMF-a o Hrvatskoj. Ja nikoga ne optužujem. Samo želim da bude jasno o čemu je tu riječ i kakav posao predstoji oporbi. Ona mora to intelektualno svladati, kako bi mogla pripremiti alternativnu ekonomsku politiku.
 
VEŽITE SE, PADAMO
Restrukturiranje privrede uvijek je dugoročni proces, no u Hrvatskoj njezin oporavak i povećanje zaposlenosti mora, međutim, započeti odmah. U suprotnome, jedini je izlaz čvrst režim. Od te spoznaje ne smije se bježati. Postoji čak i ekonomska škola koja tvrdi da se pod diktaturom, u zemljama u razvoju, mnogo lakše uvodi neoliberalna, tržišna privreda. Dokaz je – Pinochet
 
* Koji se to elementi iz studije Svjetske banke nalaze u dokumentu hrvatskoga državnog vrha?
- Želi se smanjiti trgovinski deficit, ali tako da se tečaj ne mijenja i da cijene ostanu stabilne. To je moguće samo na jedan način: smanjivanjem potrošnje. Riječ je, inače, o poznatom modelu MMF-a. Privreda stagnira, a deficit iznosi 12 posto bruto domaćeg proizvoda; zarađujemo 100, a trošimo 112. Sada je odlučeno da se to smanji na samo 3 posto, što znači da se potrošnja mora smanjiti za 9 posto. U Hrvatskoj će, dakle, standard pasti za najmanje 9 posto u sljedeće tri godine, ako rast bruto domaćeg proizvoda bude kakav se najavljuje. I to u prosjeku, dakle nekima i više. Tome služi program koji je predstavio Predsjednik i u kojemu se jedva spominju oživljavanje proizvodnje i privredni rast.
* Koga će najviše pogoditi to smanjenje potrošnje i standarda?
- Ne govori se bez razloga da samo 16 posto umirovljenika ima puni radni staž. Jedino su oni neupitni. Trebalo bi znatno smanjiti broj umirovljenika i mirovina, kako bi se udovoljilo zahtjevu za smanjenje potrošnje. Isto tako, potrebno je smanjiti i izdatke za zdravstvo. Nešto se elegantnije može smanjiti potrošnja državnog proračuna, ali i to, praktički, samo za izgradnju cesta. A njihova se izgradnja i bez toga već zaustavlja, jer proračun nema novca. Za sve drugo, na primjer za smanjenje vojnih rashoda, bila bi potrebna radikalna promjena politike. Saboru se može prepustiti da se “dogovara” o drugim smanjenjima, a kad se zastupnici zakrve, može ih se opet nazvati kokošinjcem.
Nevolja je što se time smanjuje i potražnja na tržištu. Cijene će ostati stabilne, a proizvodnja će se morati prilagoditi novim uvjetima. To znači da će se i dalje smanjivati zaposlenost, da će se smanjivati plaće, da će propasti dio privrede, dio banaka itd. Ja nikad ne bih na to pristao. Oni su, međutim, potpisali takvu politiku.
 
     EKONOMSKI MIRAKULI
 
* Pa ipak, najavljena je i velika podrška izvozu. Nije li to bitan element razvoja i rasta proizvodnje?
- Ta je podrška prilagođena njihovu modelu. Izvoz se neće poticati stimulativnim tečajem, nego novcem iz budžeta. To je hazjastveni raščot, kako se govorilo u nekadašnjem SSSR-u. Ali ne gospodarski račun, kako bi glasio doslovni prijevod, nego državni račun. Njihov se model može održati samo silnim administrativnim intervencijama. Tako smo se našli u apsurdnoj situaciji da se pomoću administrativne intervencije i hazjajstvenog računa želi graditi neoliberalni model!? To još nitko nikada nije napravio. Ja nisam protiv neoliberalnog modela, ali pitanje je kako se za to osposobiti.
* Gdje je izlaz? Vi ste među rijetkima, a možda ste i jedini ekonomski stručnjak koji se otvoreno zalaže za devalvaciju.
- Treba uspostaviti stanje u kojem će se isplatiti proizvoditi i izvoziti. To znači da Hrvatska mora postati jeftinija od drugih zemalja, posebno onih s kojima posluje i koje je okružuju. Samo tako će izvozni sektor privrede, dakle poduzeća koja su na svjetskom tržištu, privući i kapital i stručne ljude. Sada čak i strani kapital dolazi samo da bi poslovao na domaćem tržištu. Nedavno je u Šibeniku neki Austrijanac dobio čak licencu za odvoz smeća! Na kraju će stranci ulagati i u pekarnice. To se može promijeniti samo promjenom relativnih cijena, što znači da kuna mora biti jeftinija, a devize skuplje. Ja za to koristim izraz deprecijacija, a ne devalvacija. Ali kako god to zvali, u ovoj fazi to se mora učiniti...
* Dobro, neka bude deprecijacija. Za koliko?
- Postotak se ne može određivati olako i napamet. Umjesto njega reći ću dva važna kriterija. Prvo, ne smije se izazvati inflacija, jer bi ona odmah poništila sve efekte deprecijacije. I drugo, više ne smije biti razloga za šoping u susjednim zemljama. Također treba voditi računa o onome što te zemlje rade. Srbija ima veću nezaposlenost od Hrvatske, veću bijedu, u dubokoj je krizi, posljednjih godina je tehnološki užasno zaostala, imaju više penzionera itd., a pojava njihovog jeftinog traktora odmah je ugrozila oba hrvatska proizvođača. To su ti mirakuli ekonomske politike.
 
     (NE)RJEŠIVI PROBLEMI
 
* Sigurno niste zaboravili da svi krediti u zemlji imaju deviznu klauzulu. Znači li to da bi poskupljenje deviza strahovito poskupilo otplate kredita.
- Znate li što znači ta devizna klauzula? To da mi uopće nemamo nacionalnu valutu. Novac služi za transakcije, čuvanje vrijednosti i kao obračunska jedinica. Kuna obavlja samo trećinu potrebnih transakcija. Te su transakcije najvećim dijelom isplate plaća i mirovina i poslije njihovo trošenje. U bankarskoj aktivi kuna je “nacionalna manjina”, kako je to duhovito rekao Guste Santini, a i štedi se u devizama. Kad je o obračunskoj funkciji novca riječ, kuna se spominje samo po sili zakona. Zato i svi krediti imaju deviznu klauzulu. Da imamo razvojnu politiku, morali bismo imati monetarni suverenitet, koji sada nemamo, i nacionalnu valutu, koju sada, također, nemamo. Monetarni se suverenitet napušta tek ulaskom u Evropsku uniju.
* Vratimo se deviznoj klauzuli.
- Kad postoji monetarni suverenitet, devizna klauzula ne može postojati. Stare kredite treba riješiti smanjivanjem kamata, produženjem roka otplate, a gdje je moguće, na primjer kod otplate stanova kupljenih od države, i njezinim ukidanjem. Istodobno se politikom kamata mora jamčiti očuvanje realne vrijednosti štednje u bankama. Taj se problem, kao i drugi, relativno lako rješava kad raste proizvodnja i zaposlenost. U suprotnome, sve je nerješivo.

Autor: Milan Gavrović - 706

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan