Vladimir Šeks |
|---|
 |
Takozvanu desnicu u HDZ-u čine hrvatski radikali koji imaju tri cilja, a to su suverena hrvatska država, definitivni rastanak s bilo kakvom Jugoslavijom i antikomunizam. Ta tri elementa kod nas su potpuno pogrešno izjednačena s desnicom. Naša je tvrdoća isključivo u obrani Hrvatske i ništa drugo
* Državni odvjetnik Herceg dao je ostavku. Vukojević je smijenjen iz Ministarstva vanjskih poslova s mjesta šefa jedne od obavještajnih službi, a u vanjskopolitičkom ministarstvu spremaju se još neke kadrovske promjene. Najavljuje se uklanjanje Vrdoljaka, špekulira se sa smjenjivanjem Mate Bobana, a neki ovom lancu pridodaju čak i ministra Šuška. "Crne figure" iz vrha HDZ-a također su pospremljene u ladicu. Premda neka od spomenutih kuloarskih nagađanja mogu biti netočna, čini se da predsjednik Tuđman polako sklanja svoje desničare. Je li to točno?
- Ne mogu komentirati niti imam ikakve spoznaje o tome da bi Mate Boban bio zamijenjen, a mislim da je najmanje utemeljena procjena da se smjenjivanje sprema ministru Šušku.
* Pustimo Šuška, on je ionako samo jedan element ove poluhipotetičke priče. No, može li se kazati da radikali iz vladajuće stranke gube pozicije?
- Predsjednik Tuđman i vodstvo HDZ-a izvode određene kadrovske promjene. One ne proistječu iz uvjerenja najodgovornijih da netko svoj posao nije obavljao kako treba. Odlučuje isključivo pragmatični kriterij: što ovog časa koristi hrvatskoj politici i njezinoj promociji u svijetu, a što joj šteti. Tako će biti i odsad, premda takve smjene mogu biti vrlo bolne za one o kojima se radi. Pritom želim upozoriti da je kategorijalni aparat kojim se kod nas barata pri podjelama na političku ljevicu i desnicu - posve ispremiješan, pa je i ta takozvana HDZ-ovska desnica posve krivo definirana.
ŠTO JE DESNIČAR
* Hoćete onda Vi objasniti što je politička desnica?
- Hoću. Ja bih desničara označio kao čovjeka koji ima negativno stajalište prema uporištima civilnog društva. Desničar je ksenofobičan, on prikriveno ili otvoreno zagovara rasne i šovinističke teorije i ima neprijateljski stav prema svima i svemu što je različito od dominantnoga. Desničar će pokazivati odbojnost prema nacionalnim manjinama, prema zelenima, prema lezbijkama, jer njemu je sve to sumnjivo. Desničarska opcija želi unificirati društvo na apstraktnoj moralki. Ona teži prema autoritarnom modelu izjednačavanja nacije i države što pokatkad prerasta u totalitarizam. Negira civilizacijske stečevine moderne građanske zajednice, pokazujući prezir prema sindikatima i principima socijalne države, prema ljudskim pravima, prema temeljnim zasadama i institucijama demokracije.
* U čemu desnica HDZ-a divergira od Vašeg izvrsnog opisa?
- Takozvanu desnicu u HDZ-u čine hrvatski radikali koji imaju tri cilja, a to su suverena hrvatska država, definitivni rastanak s bilo kakvom Jugoslavijom i antikomunizam. Ta tri elementa kod nas su potpuno pogrešno izjednačena s desnicom.
* Stječe se, međutim, dojam da je upravo HDZ-ova desna linija najpomirljivija prema teritorijalnim ustupcima koji su se od Hrvatske tražili u Ženevi i Bruxellesu. Je li to točno?
- HDZ je stalno isticala da nećemo dati ni pedlja hrvatskog teritorija. Ali ranije nije bilo najave o mogućim kompenzacijama. Sad oporba želi ubirati poene apsolutizacijom spomenutog načela vladajuće stranke iako je jasno da se u sklopu definitivnog rješenja krize u bivšoj Jugoslaviji i definitivnog razgraničenja - može pojaviti potreba za određenim manjim teritorijalnim kompenzacijama među stranama.
* Znam da vam je teško odgovarati kao privatna osoba, ali biste li Vi osobno bili za eventualnu razmjenu Prevlake za Neum i biste li podržali sjedinjenje Herceg Bosne s Hrvatskom?
- Čak i ako bi se ponovo razgovaralo o Prevlaci, treba znati da se tu radi o pristupu moru, a ne o ukidanju hrvatskog suvereniteta. Što se tiče spajanja hrvatskih teritorija o kojima govorite, uvijek sam se zalagao za to da BiH ostane cjelovita.
* Ali kako sada kad je sve učinjeno da BiH bude podijeljena?
- Postoje rješenja da svijet to nametne. Oni koji su priznali BiH, mogu je jedini i spasiti, umjesto što Hrvatsku optužuju da je htjela komadanje susjedne države.
* Nije li im se odavde dalo dosta argumenata da tako misle? Ovih dana pročitala sam u jednom časopisu da je Jozo Martinović, bivši hrvatski ministar financija, sada ministar financija u HR Herceg Bosni? Kako to da naši dužnosnici svaki čas završe u hercegbosanskom rukovodstvu baš kao da ih mi šaljemo?
- Hrvatski kreativni potencijal u BiH potpuno je raseljen u dijasporu i u Hrvatsku. Tamo za upravno-administrativne poslove nema ljudi. Iz Hrvatske u HR HB odlaze ljudi koji su tamo rođeni i čija je ono prava domovina.
* Ovih dana objavljeno je pismo Odbora za ljudska prava u kojem se tvrdi da je u Zagrebu mobilizirano dvije tisuće hrvatskih državljana rođenih u BiH koji tvrde da će biti poslani na bojišta u BiH.
- To ne mogu komentirati jer o tome ništa ne znam.
* Vratimo se HDZ-u. Mislim da bi se na primjerima moglo pokazati da su radikali u vladajućoj stranci često padali u zamke koje ste sami naveli definirajući desničarski svjetonazor.
- A ja mislim da je to prenapuhano. Desno krilo HDZ-a ima, recimo, najljeviji socijalni program.
BILI SMO GROMOBRANI
* Odakle onda, recimo, antisindikalizam?
- Nije se tu radilo o negiranju sindikalnog pokreta. Bilo je suprotstavljanja zahtjevima izvjesnih sindikata zato što oni nisu bili primarno radnički, nego su mirisali na prikriveni pokušaj restauracije prošlih vremena i odnosa.
* Ako je, kao što Vi kažete, desni pol HDZ-a najčvršći u obrani samostalne Hrvatske, zašto predsjednik sklanja upravo te ljude s ključnih pozicija u stranci i državi?
- Rekao sam vam da se radi o pragmatičnim razlozima. U najotvoreniji javni ideološki sukob s onima koji su javno artikulirali interese bivšeg režima upustila se upravo grupa ljudi iz HDZ-a u koju i sebe ubrajam...
* Pa zato to Vas i pitam.
- Mi smo na svim mogućim razinama ulazili u sve moguće rasprave i bili smo gromobrani za naše strukture koje su djelovale na drugi način. Naši protivnici, pak, znali su da mogu oslabiti HDZ ako nas difamiraju kao ekstremiste i jastrebove, a i cjelokupna oporba nam je prišivala iste etikete. Htjeli su naškoditi HDZ-u kao političkom suparniku koji počiva na stožeru u kojeg i ja spadam. Računali su na to da će se "istina" o nama proširiti i u inozemstvu i mi smo uporno prokazivani kao desničari i ultranacionalisti. Znalo se da to vani pali. Mene je, recimo BBC, neposredno prije posljednjih izbora u HDZ-u, u polusatnoj emisiji pokazao u apsolutno iskrivljenom ogledalu, kao desničara bez ostatka, kao hrvatskog Žirinovskog, a pojavili su se slični tekstovi i u "Die Presseu", u "Guardianu" i nekim drugim novinama. Naravno da se to odrazilo i na međunarodnom diplomatskom planu odakle se Hrvatskoj počelo prigovarati zbog ljudi koji navodno pripadaju tvrdoj, ratnohuškačkoj, stupidnoj i nekooperativnoj desnici kojoj je strano sve što je demokratsko.
* Ali predsjednik Tuđman nije tome mogao nasjesti. On Vas najbolje poznaje. A nije Vam čak dozvolio ni da se kandidirate na prošlim izborima u stranci.
- Naravno da on savršeno dobro zna da je naša tvrdoća isključivo odlučnost u obrani Hrvatske i ništa drugo. Ali, zbog feed backa iz inozemstva on mora poduzeti određene korake iako to pojedince može intimno traumatizirati. Nesudjelovanje u izborima u HDZ-u i za mene je bilo trauma. To se racionalno prihvaća, ali emocionalno teško, vrlo teško. Jer ja sam s predsjednikom duboko blizak, a sa strankom sam živio, bio u svim njenim porama, razgovarao s tisućama ljudi po cijelom svijetu i za našu emigraciju sam jedan od idola...
* Je li Vama Tuđman osobno objasnio svoj stav budući da ste s njim bliski?
- Ne. On je to izveo javno jer je to tako morao izvesti. U politici nema sentimenta.
* I vi to opraštate?
- Ja to razumijem. I sam sam činio i činim isto. Ako netko u politici smatra da prijatelja ne može politički maknuti, onda će stvari krenuti naopako. U svim pokretima postoji određena tragika zato što se često "rezati" mora. U protivnom, može se dovesti u opasnost ideja u koju se vjeruje ili izazvati raskol. Sreća je što u Hrvatskoj ljudi niti padaju, niti nestaju. Radi se samo o privremenom rokiranju iz jednog ešalona u drugi.
* Među poznatim političkim ličnostima iz Vaše grupe Vi ste jedan od rijetkih koji je ostao u državnom vrhu.
- Ja sam i dalje potpredsjednik Vlade i član Predsjedničkog vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost.
* Drma li se i vama stolica?
- Meni ne. Ja sam nakon općeg Sabora HDZ-a ponudio ostavku i predsjedniku Vlade i predsjedniku države. Stavio sam svoj mandat na raspolaganje jer nisam htio biti preprekom u ostvarivanju temeljnih pravaca državne politike. Ali ostavka je otklonjena.
NISAM PROTIV SRBA
* Koje optužbe na Vašu adresu biste prve opovrgli?
- Prvo onu da sam izraziti protivnik Srba. Ja nisam protiv Srba, ali imam vrlo radikalan stav prema četnicima. Zatim optužbu da sam protiv slobode medija. Nikad nisam ograničavao novinarsku slobodu, a kad sam istupao, borio sam se samo protiv zagađivanja medijskog prostora. Kao državni odvjetnik napisao sam najliberalniji kazneni zakon u Europi koji maksimalno zaštićuje novinare. Dao sam mogućnost samo četvorici ljudi u državi, a to su predsjednik Republike, Vlade, Sabora i Ustavnog suda, da od državnog odvjetnika zatraže pokretanje postupka protiv novinara. I to moraju učiniti pismenim putem. U europskim zemljama na taj su način zaštićeni i članovi vlada i parlamenata, a državni odvjetnik sam prosuđuje kad je tko koga uvrijedio ili oklevetao.
* Zašto još nije oformljeno Tajništvo HDZ-a?
- Pretvorba iz pokreta u stranku zahtijeva jaku direkciju od deset do 20 profesionalaca i sad se traže najbolji ljudi. To je tehnički problem.
* Dobro, hoće li HDZ napokon biti demokršćanska ili narodnjačka stranka?
- Ni jedno, ni drugo.
* Kako sad to?
- Stranka će biti utemeljena na zasadama kršćanske demokracije, ali to ne znači da će biti demokršćanska stranka.
* To sad mijenjate formulu. Vi ste osobno svojedobno rekli da se HDZ prestrojava u "snažnu demokršćansku stranku".
- Ne sjećam se da sam to rekao, ali dobro. Dakle, HDZ će se temeljiti na kršćanskoj demokraciji, a imat će i narodnjačku komponentu. To znači da se nećemo okrenuti jednom sloju nego ćemo ići u širinu.
* Znači, HDZ se pretvara iz poketa u stranku, ali tako da što je više moguće ostane - pokret?
- Ne, ali poznato je da najbogatiji i najsiromašniji slojevi imaju zajedničkih interesa.
* A to su?
- To treba razlučiti. Ali HDZ će zasigurno zastupati i proturječne interese.
* Ne pribojavate li se da će vam odustajanje od jasnije profilacije donijeti novih problema? Naime, u Saboru se stječe dojam da je stranačka stega jedna od rijetkih spona koje HDZ još drže na okupu.
- Mislim da nema nijedne jake političke stranke koja ne inzistira na stranačkoj stegi...
* Takvih stranaka ima.
- Ali, pogledajte britanski i druge europske parlamente. Nije moguće zamisliti kako bi stranka artikulirala i provodila svoju politiku ako njeni predstavnici u parlamentu striktno ne zastupaju stranačke odluke.
* No svakoj je stranci u interesu da se što širi krug članstva doista slaže s politikom koju profilira njezin vrh. Točno?
- Točno.
BUČNA MANJINA U HDZ-u
* Čini mi se da je u posljednje vrijeme u Saboru bilo dosta prilika kad su se zastupnici vladajuće stranke protivili odlukama koje su, međutim, ipak odglasali. Sporna tema bila je, recimo, vanjska politika.
- Oni koji glasaju za nešto protivno svom uvjerenju, ne čine to samo zbog stanačke stege. Mislim da razmišljaju ovako: Ja se s ovim ne slažem, ali ja ću glasovati za to jer ne raspolažem svim informacijama, a pripadam pokretu i stranci. Oni koji su odgovorniji i informiraniji od mene zasigurno znaju što predlažu, a moje bi javno neslaganje i odstupanje od pravila kojima sam se podvrgnuo - bilo izazivanje pomutnje i razbijanje zajedničkog cilja kojem i ja težim.
* Ali vama mora biti stalo da vaši ljudi vjeruju u ono što čine, da to odobravaju. Jer to znači da je politika ispravna. Ako to nije tako...
- Nisam siguran da do vas novinara dopiru pravi dojmovi o stvarnoj količini neslaganja u HDZ-u. Mislim da vi čujete manjinu koja je ponekad nezadovoljna, ali zato jako glasna.
* Špekulira se da je jaka spona unutar HDZ-a i činjenica da su viđeniji HDZ-ovci dobili stanove, menadžerske kredite i koriste druge privilegije, pa su zato poslušni vrhu.
- Mislim da je određeni stupanj neslaganja neizbježan, jer je HDZ startao kao pokret koji je tisuće različitih ljudi okupio na hrvatskoj i demokratskoj ideji. Kad su ti zajednički strateški ciljevi ispunjeni, jasno je da će na različitim životnim temama biti i neslaganja. Denacionalizacija je, primjerice, prije tri godine bila puka parola: Vratiti oteto! Ali sada treba kazati kako to provesti. I tu se sukobljavaju različiti interesi. Drugačija je danas pozicija HDZ-ovca koji je postao jak privatni poduzetnik, nego kirurga koji za malu plaću radi težak i odgovoran posao u državnoj bolnici. Menadžeru se ne ide među prognanike, on to ne može podnijeti jer je daleko od takvog života. A ja idem na prognaničke sastanke, razgovaram s ljudima koji su bez stana i bez ičega.
* Vi ste dobili stan od države.
- Kao prvo, u Osijeku sam sa ženom bio suvlasnik stana od 86 kvadrata. U Zagreb sam došao prije svibnja 1990. i živjeli smo u malom funkcionerskom stanu u Ilici s dvoje djece, koji sada imaju 14 i 22 godine. U jednoj sobi sam ja trebao raditi, djeca su trebala učiti i spavati. Od Vlade i grada Zagreba dobio sam nedavno stan od 160 metara četvornih u Marinkovićevoj ulici. Pedesetak kvadrata možete odbaciti na nekakav hodnik, ali to sad nije bitno. Stan u Osijeku sam prodao i iznos odmah doznačio za adaptaciju stana. Uvođenje instalacija, postavljanje podova itd.
SREDIT ĆEMO SPLIT
* Koliko je novca to bilo, ako nije indiskretno?
- Oko 90 tisuća maraka. Taj novac ja nisam ni vidio. I sad se tu kao postavljaju etička pitanja. Poznato je da su svi oporbeni prvaci u bivšem sistemu dobili stanarska prava i sad te stanove otkupljuju pod povoljnim uvjetima, a mi HDZ-ovci, koji u komunističkom režimu nismo ništa dobili, sad opet trebamo biti zakinuti. I gdje da čovjek onda živi, gdje da radi?
* Jeste li vi otkupili taj stan?
- Jesam, otkupio sam. Ali moj stan nije ni nacionaliziran, ni konfisciran.
* Nedavno je hrvatskoj Vladi pisao splitski gradonačelnik koji je izgleda nemoćan u borbi s kriminalom i zločinom, pa višu vlast moli za pomoć. Mislim da se gradonačelnik žalio da mu Vlada na to nije ni odgovorila.
- Ne znam da mu se nije odgovorilo, ali znam da je hrvatska Vlada poduzela vrlo ambiciozne i temeljite mjere da se stanje u Splitu, koji sve više liči na Casablancu, smiri i sredi.
* Prije ili poslije gradonačelnikova pisma?
- Prije. U akciji su policija, financijska policija, carinici... Suspendirani su policajci koji nisu radili svoj posao, a neki su i uhićeni, zaplijenjeno je mnogo automobila s krivotvorenim dokumentima.
* To još traje?
- Traje. Ako smo red uveli u Karlovcu, Osijeku i Slavonskom Brodu, zašto ne bismo i u Splitu koji nikad nije izravno bio pogođen ratom?
Sanja Modrić |
|||||
