savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=375&radnici=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=375&radnici=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=375&radnici=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=375&radnici=

Dragutin  Lesar

../intervjui/intervjui.php?osoba=3142&dragutin-lesar

Lesar Dragutin
Datum:
10.09.1994
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Paradoks je da postoji objektivno nezadovoljstvo čitave mase ljudi naspram uske elite koja se bezobrazno bogati, pa ipak socijalnih nemira većeg opsega nema. Ja to tumačim u prvom redu činjenicom jakog imaginarnog straha kod velikog broja ljudi, straha koji blokira i zaustavlja. Drugi je razlog rasprostranjenost sive ekonomije u kojoj je i veliki broj radnika, te na kraju humanitarna pomoć kojom se krpa standard radničkih obitelji
 

* Kakav je vaš stav prema štrajku prosvjetnih radnika?
- Mislim da je najveća potpora organizatorima štrajka prosvjetnih radnika to što Savez samostalnih sindikata o tome šuti.
* Smijete li šutjeti i o pritiscima o kojima govori Štrajkaški odbor, koji je navodno bio prisiljen potražiti i fizičku zaštitu?
- Prvi put čujem da je pritisaka bilo, ali ako jest, naravno da su za osudu, budući da je to odraz nedemokratskog ponašanja vlasti. Pritisci osim toga sigurno neće omogućiti rješavanja uzroka ovoga štrajka.
* Mislite li da prosvjetni radnici imaju dovoljno razloga za štrajk, točnije, je li on socijalne ili političke naravi?
- Ne želim govoriti o političkoj pozadini, no neosporno je da je materijalni, socijalni pa i ljudski položaj onih radnika koji plaću primaju iz državnoga proračuna na najnižoj razini u povijesti Hrvatske. Krivicu za to svakako snose organi vlasti i istina je da država tim ljudima daje ono što ostane u državnome proračunu. S druge strane, bojim se da do kraja ne razumijem zahtjeve koji su postavljeni, jer mi se čini da i organizatori i vodstvo ovoga štrajka zapravo prizivaju Vladine dekrete.
* Na što mislite?
- Pa ako netko traži da Vlada svojim dekretom regulira pitanje koeficijenata, a sindikalni se pokret dvije godine bori protiv Vladinih dekreta onda bi doista za pravo rasuđivanje trebalo pojašnjenje.
 
SVI ČUVAJU FOTELJE
 
* Vi zapravo pokušavate ukazati na moguće opasnosti za sindikalni pokret prouzročene štrajkom nezavisnoga sindikata prosvjetnih radnika?
- Opasnost je moguća kada se nezadovoljstvo - u ovom slučaju opravdano - zavija u masku populizma i Vlada i sami organizatori štrajka ponašaju se populistički. U tom slučaju bojim se da nema argumenata potrebnih za dijalog, i strahujem da će štrajk proći bez materijalnog poboljšanja za te ljude. Hoću reći da i jedna i druga strana pokušavaju čuvati svoje fotelje i guzice.
* Svojedobno su se nezavisni sindikati nazivali hadezeovskim sindikatima. Nije li to razlog što ne želite podržati zahtjeve prosvjetnih radnika?
- Ne bih se baš sasvim složio s takvom podjelom sindikata, premda je istina da na sindikalnoj sceni djeluju sindikati nastali pod okriljem i s osnivačkim ulogom HDZ-a. No mi smo u travnju podržali zahtjeve sindikata prosvjetnih radnika i to bezrezervno, ali je rukovodstvo štrajka tu našu potporu zlorabilo u svom uskom interesu. I to je dodatan razlog zašto smo ovaj put oprezniji.
* Nezadovoljstvo radničke klase vrije, ali kao da nema nikoga ni u strankama ni u sindikatu, da politički artikulira svijest i volju radnika?
- Sindikati često nisu sposobni artikulirati zahtjeve, niti ponuditi rješenje, no sindikat se ne smije promatrati izdvojeno iz cjelokupnog okruženja. A u tom okruženju sindikat nema političkoga partnera, prije svega u Saboru. Ni u jednoj modernoj državi sindikat nije snaga koja jedina može razvijati demokratski ustroj, ako je ne prate i ostale političke institucije i pogotovo ako je medijski izolirana. Dokle god se HTV bude ponašao kao monopolist   sklon   manipulacijama, i naši će   dosezi   biti ograničeni, barem onda kada svojim stavovima želimo "doći" do članstva. Zato nas dodatno, i financijski i organizacijski, iscrpljuje što se moramo okrenuti svojim vlastitim kanalima informiranja.
* Sve mi se to ne čini dovoljnim razlogom za neznatni utjecaj sindikata na vlastito članstvo?
- Slažem se s vama da bi trebala jača artikulacija sindikalnog pokreta, ali ne znam ni za jedan primjer u povijesti neke države da je to radio sindikat sam.
* Imate li pomoći ili suradnju u opozicijskim strankama?
- Imamo, ali ne onoliko koliko bi hrvatsko radništvo trebalo, zato sam više razočaran nego zadovoljan.
 
"KUPLJENI" RADNICI
 
* Prijašnja politička elita kupovala je socijalni mir držeći radnike u relativno stabilnom materijalnom položaju. Ova ih nova drži na okupu pod emocionalnim pritiskom. Je li to zaista jedino objašnjenje radničke imobilnosti?
- Paradoks jest da postoji objektivno nezadovoljstvo čitave mase ljudi naspram uske elite koja se bezobrazno bogati, pa ipak socijalnih   nemira većeg opsega nema. Ja  to tumačim   prvo činjenicom jakog imaginarnog straha kod velikog broja ljudi, straha koji blokira i zaustavlja. Drugi je razlog rasprostranjenost sive ekonomije, o kojoj najbolje govori podatak da se čak oko 40 posto nacionalne proizvodnje ostvaruje na sivom tržištu. Naime, oko 500 tisuća ljudi, od kojih 200 tisuća radnika, "vrti" se na sivom tržištu. Ako govorimo o osam i pol milijardi dolara nacionalnog proizvoda, a 40 posto toga se ostvaruje na sivom tržištu, onda je jasno koliki se crni kapital valja po ulicama i koji s druge strane, svakim danom sve više ulazi u institucije i pore vlasti pa tako uz ekonomsku postaje i politička snaga. Tu je na koncu i humanitarna pomoć kojom se krpa standard radničkih obitelji. Ta tri razloga prepoznajem kao uzroke radničke šutnje.
* Ipak, zašto se vaš sindikat ne koristi barem onim mehanizmima - štrajkovima na primjer - koji vam stoje na raspolaganju?
- Nije točno da štrajkova nema, samo ih se u medijima prešućuje. Mi smo pažljivo razradili strategiju i procijenili da opći štrajk u Hrvatskoj za sada može imati mnogo manje uspjeha od željenoga. Zato smo se opredijelili za strategiju "grickajućih" štrajkova kao sistem udara svaki dan na drugome mjestu. U našoj je organizaciji u proteklih nekoliko mjeseci bilo vrlo uspješnih 38 štrajkova. Završili su u korist radnika, a kada u krugu poduzeća štrajkovi nisu davali određene rezultate, onda se koristi tehnika jaja u glavu, lubenica u leđa... Kao na primjer u poduzeću "Vio" u Varaždinu.
* Što će uopće ostati hrvatskim radnicima po završetku pretvorbe ako se pljačka i rasprodaja njihovih dobara nastavi?
- Više se ne radi o pretvorbi, ona je završena, nego o privatizaciji, koja se nažalost provodi tako da poduzeća ostaju bez kapitala potrebnog za privatizaciju, ali zato administrativnim, birokratskim putem dobivaju vlasnika. Zakon o pretvorbi pak, pretpostavljao je dotok svježega kapitala, prepoznatljivog vlasnika i proces restrukturiranja. Postignuto je, međutim, samo to da je koliko-toliko poznat vlasnik. Za privatizaciju je bilo predviđeno oko dvije tisuće i tristo poduzeća čija vrijednost iznosi oko 40 posto hrvatskoga gospodarstva. Drugih 60 posto "krije" se u javnim poduzećima. U 1900 poduzeća iz prve grupe poznat je titular vlasništva, ali ni u jednoj grupi nije zabilježen dotok svježega kapitala, niti je značajnije pokrenut postupak   restrukturiranja. Zato dosadašnji rezultati   imaju previše upitnika, još više minusa.
 
RASPRODAJA ZEMLJE
 
* Što ste učinili u sprječavanju rasprodaje hrvatskoga privrednog dobra?
- Od kada je Zakon o privatizaciji donesen, stalno smo zahtijevali njegovu promjenu, tražeći da se dionice podijele radnicima, jer bismo time ipak učinili pomak u socijalnoj pravdi. Danas mogu reći: tražili smo da se dionice podijele radnicima, a oni ih podijeliše sebi.
* Štiti li uopće hrvatska država svoje radnike?
- U ovome trenutku država je za takvo što nesposobna jer ne posjeduje kontrolne mehanizme niti kroz inspekcije rada, niti putem radnog sudovanja. Iznijet ću vam samo jedan zaprepašćujući podatak iz prijedloga zakona o radu. Tamo postoji odredba prema kojoj kazna za nepridržavanje zakona o radu iznosi između 350 i 2000 kuna. Dakle, ja kao poslodavac mogu zaposliti petnaestak curica starih četrnaest godina, natjerati ih da rade 15 sati dnevno za 200 maraka i ako me uhvate, ako me ima tko uhvatiti, platit ću kaznu od 350 kuna. To je taj nakaradni pristup države spram socijalne pravde i socijalnog reguliranoga tržišta radne snage u Hrvatskoj.
* Kako komentirate izjavu predsjednika Vlade kojom štrajk prosvjetara naziva pokušajem destabilizacije Hrvatske?
- Hrvatsku najviše može destabilizirati glupost, a ne štrajk. Očito Valentić za takvu izjavu nije imao nikakve argumente, pa se, dakle, radi o političkoj paroli i floskuli. Mislim da nerazborita politika, a prema državnome proračunu i hrvatskoj prosvjeti nanosi daleko veću štetu nego štrajk.
* Radnici i dalje očekuju potpisivanje kolektivnih ugovora, kao kakve-takve zaštite. Dokle se stiglo u njihovoj realizaciji?
- Do ovoga trenutka potpisano je jedanaest kolektivnih ugovora grana i djelatnosti u gospodarstvu: ostaju nam još dvije-tri grane, a zatim krećemo u proboj za ostvarenje ugovora u javnim poduzećima. Mislim da će moji kolege s Hrvatskih željeznica biti prvi od javnih poduzeća koji će uspjeti ostvariti kolektivne ugovore za svoje radnike.

Heni Erceg
       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo