Šeks: Odlučno raščišćavanje afera veliki je plus za HDZ

Vladimir Šeks

Šeks Vladimir

Datum:

31.10.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Vjesnik

Objavi na:

Nakon što su sredinom listopada u Hrvatskom saboru raspravljeni prijedlozi ustavnih promjena koje su predložili Vlada i 52 zastupnika SDP-a, HNS-a i IDS-a, ovaj je tjedan s radom započela međustranačka radna skupina kojoj je zadaća razmotriti oba prijedloga i izraditi konačni nacrt promjene Ustava. O radu radne skupine i poteškoćama s kojima se ona suočava u razgovoru za Vjesnik govori njezin voditelj, potpredsjednik Hrvatskog sabora i HDZ-a Vladimir Šeks. Njemu je kao predsjedniku Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav pripao najveći dio posla u realizaciji četvrte promjene hrvatskog Ustava. Šeks najavljuje da bi Sabor trebao promijeniti Ustav do kraja godine kako bi se stvorile pretpostavke za ispunjavanje mjerila nužnih za otvaranje i zatvaranje nekih poglavlja pregovora s Europskom unijom. Komentirao je i neka aktualna pitanja koja u posljednje vrijeme dominiraju na hrvatskoj političkoj sceni.

"Premijerka se izvrsno nosi sa svim problemima i zadobiva sve veći respekt i uvažavanje u stranci i izvan nje u hrvatskoj i europskoj javnosti"

• Hoće li ustavne promjene biti prihvaćene do kraja godine?
- Intencija Vlade kao predlagatelja ustavnih promjena je da se ustavne promjene obave do konca godine. To je namjera i nakana Vlade i vladajuće koalicije. Nema nikakvih razloga da se te ustavne promjene ne obave do konca godine jer prijedlozi Vlade i skupine zastupnika iz SDP-a, HNS-a i IDS-a sadržajno su identični u oko 90 posto odredaba. S druge strane, oporba se ne slaže s takvim tempom i željeli bi da se to uspori jer smatraju da nije neophodno nužno da se ustavne promjene donesu do kraja godine i traže da se to sve pomakne do sredine 2010. Kažu da promjene nisu potrebne ni radi zatvaranja ni radi otvaranja poglavlja, a jesu. Tempo promjena oni formalno ne mogu blokirati, ali de facto mogu jer se promjene Ustava donose dvotrećinskom većinom. Predsjednica Vlade i ja nastojimo maksimalno ubrzati sve potrebne radnje da bi se mogle provesti ustavne promjene do konca godine. Kako bismo ih ubrzali, formirana je paritetna radna skupina imenovana od po pet predstavnika vladajuće koalicije i skupine zastupnika SDP-a, HNS-a i IDS-a. Mi povlačimo poteze usmjerene prema cilju da se ustavne promjene izvrše do konca godine. Ta radna skupina ima mandat da pokuša utvrditi zajedničke elemente između Vladinog i oporbenog prijedloga i trebala bi pronaći zajednički prijedlog.
• Iako se Vladini i oporbeni prijedlozi u velikom dijelu poklapaju, ipak ima razlika. Kako ćete ih prevladati?
- Radna skupina je već naišla na vrlo ozbiljne probleme i poteškoće. Ja sam predložio metodu rada da se prvo dijagnosticiraju koji su prijedlozi identični po svom sadržaju, koji su slični, koji su suprotstavljeni u istoj stvari, koji su prijedlozi kojih ima u jednom a nema u drugom prijedlogu i tim smo putem krenuli. Cilj je bio završiti posao oko identificiranja i dijagnoze što je zajedničko, što je slično, što je različito, što je suprotstavljeno, da stavimo karte na stol i vidimo gdje se može doći do suglasnosti jer se radi na temelju punog konsenzusa. Ako se samo jedan član radne skupine ne slaže, mi to odmah stavljamo na stranu da to pitanje raspravimo. Mi ćemo na kraju podnijeti određeno izvješće i reći predlagateljima gdje smo zastali i neka se sada razgovori nastave na razini predsjednika stranaka i pokuša doći do zajedničkog rješenja i kompromisa.
• Jedna od razlika odnosi se na slanje Oružanih snaga izvan Hrvatske.
- Sad je za prelazak Oružanih snaga preko granice potrebna dvotrećinska većina u Saboru, a prijedlog je Vlade da to bude većina od broja zastupnika kako bi se olakšao prelazak Oružanih snaga u sklopu vojnih vježbi i mirovnih operacija. Najveći broj zemalja NATO-a i EU-a ima takav olakšani model da odluku donose parlamenti na prijedlog vlade, a da bi se donijela odluka, dovoljno je da glasuje obična većina zastupnika. Tek je iznimno u nekim zemljama interpolirano da suglasnost treba dati i predsjednik države, dok oporba traži da on mora u svakom slučaju dati prethodnu suglasnost.

Dakle, jedno je pitanje dvotrećinske većine, gdje u vladajućoj koaliciji oko toga vlada otvorenost za dijalog. Tu se može postići kompromis da se zadrži postojeće rješenje da je potrebna dvotrećinska većina, ali pokazali smo da niz zemalja odluku donosi običnom većinom i ni u jednoj zemlji nema dvotrećinske većine. Pokušat ćemo oporbu uvjeriti s tom argumentacijom, ali u krajnjoj instanci možemo doći do toga da se zadrži postojeće rješenje.
Što se tiče predsjednika Republike, komparativnim pregledom desetak članica NATO-a utvrdili smo da samo u jednoj od zemalja predsjednik ima neku odlučujuću ulogu pri slanju trupa izvan granica, svugdje je to prepušteno vladama i parlamentima. Kod nas predsjednik nakon odluke Sabora o upućivanju Oružanih snaga izvan granica donosi o tome odluku kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, koje bez toga ne mogu preko granice. Kad Sabor donosi takvu odluku i ako je predsjednik ne bi htio izvršiti, nastao bi ustavni spor, ali de iure on upućuje Oružane snage i ako uskrati potpis, one ne mogu iz zemlje.

Dakle, ustanovili smo koje su razlike i sad mi o njima izvještavamo premijerku kao nositeljicu promjena od strane Vlade i predlažemo da se sastane s čelnicima SDP-a, HNS-a i IDS-a i da vidi može li se dogovoriti i doći do kompromisa ili ne može doći. I tamo gdje postoji namjera obje strane da se izvrši promjena, postoji razlika u detaljima, a vrag je uvijek u detaljima. Ako svatko ostaje kod svoga, blokiraju se ustavne promjene. U velikom dijelu svakog od prijedloga postoji neka razlika, a ta radna skupina nema mandat niti je ovlaštena da sudi i presuđuje, niti se može nadglasavati. Mi konstatiramo razlike i sada idemo s tim da se te razlike prevladaju na političkoj razini.
• Kako ćete riješiti pitanje dodatnog prava glasa za pripadnike manjina? Je li rješenje prihvaćanje prijedloga iz sporazuma HDZ-a sa zastupnicima manjina?
- To je vrlo izgledno jer u tom koalicijskom sporazumu koncem 2007. između HDZ-a te SDSS-a i zastupnika Furija Radina i Zdenke Čuhnil dogovoreno je da će se u drugoj polovici mandata raspraviti primjena dvostrukog prava glasa. U sporazumu stoji razmatranje prijedloga, prema kojem bi nacionalne manjine kojih ima više od 1,5 posto u stanovništvu Hrvatske, a to su jedino Srbi, imale zajamčena tri zastupnika i ne bi imale dva glasa, a onima s udjelom do 1,5 posto ostalo bi pravo da imaju pet zastupnika, ali da mogu uz svoje kandidate glasovati i za opće liste. Promjenama Ustava iz 2000. naznačeno je da se pored općeg prava glasa pripadnicima nacionalnih manjina može zakonom osigurati dodatno pravo glasa. Ustav je otvorio mogućnost zakonodavcu, a on je nije iskoristio i sada oporba želi da se u Ustavu promijeni ta odredba i da se naznači da nacionalne manjine imaju obvezatno dva glasa. Međutim, izgledno je da se zastupnici manjina zadovoljavaju i s time da se postigne takav dogovor koji se onda unosi u izborni zakon. U tom slučaju, donio bi se zaključak kojim bi se Vlada obvezala da će poslati prijedlog izmjena izbornog zakona kojim bi se taj sporazum realizirao. Ako se s time slažu oni kojih se to tiče, pretpostavljam da bi oporba povukla prijedlog za promjenu Ustava u tom dijelu.
• Vladin i oporbeni prijedlog razlikuju se i u pogledu pitanja tko bi trebao imati pravo glasa na referendumu.
- Oni uporno kucaju na otvoreni prozor i polaze od pogrešne pretpostavke da izričaj u Vladinu prijedlogu za promjenu Ustava koji glasi: »na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali u Republici Hrvatskoj...«, znači da se na referendumu neće glasovati na biračkim mjestima izvan Hrvatske u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu koja se u smislu izbora smatraju hrvatskim teritorijem. Vlada će, vjerujem, izbaciti izričaj »u Republici Hrvatskoj« da se otkloni mogućnost zabune i predložit će da je za valjanost referenduma potrebno da je izašla polovica birača, a da se odluka smatra donesenom ako je za nju glasovala većina, neovisno gdje su glasovali, s time da mogu glasovati na biralištima izvan Hrvatske. To je jedna moguća varijacija. Ja sam dao svoj prijedlog da je referendum valjan ako mu je pristupila većina birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Ostajem za sada kod tog prijedloga, ali sve je zrelije promišljanje da se prihvate rješenja koja idu izvan i Vladinog prijedloga i koja još više olakšavaju uspjeh referenduma, kao što je bilo u desetak zemalja Europske unije gdje su promjenama ustava utvrdili da je referendum valjan ako je odluka donesena većinom glasova onih koji su izašli. U Mađarskoj je, da bi referendum bio valjan, bilo potrebno da mu pristupi 25 posto birača i da ih je samo toliko izašlo, za pristup Mađarske Uniji bilo bi dovoljno samo 12,5 posto glasova.
• Ustavnim promjenama državljani Europske unije s prebivalištem u Hrvatskoj dobili bi pravo glasa na lokalnim izborima. Hoće li se to odnositi samo na izbore za predstavnička tijela ili i za lokalne čelnike?
- Prijedlog i Vlade i oporbe je da državljani zemalja Unije imaju pravo glasa na lokalnim izborima za predstavnička tijela, te ne bi mogli glasovati i biti birani za gradonačelnike i župane.
• Svako malo čuju se zahtjevi za prijevremenim izborima. Kako to komentirate? Što bi, po vašem mišljenju, raspisivanje izbora značilo za Hrvatsku u ovom trenutku?
- Zaziv za prijevremenim izborima proizlazi iz jedne oporbene »željice puste« s prikrivenom porukom: ne daj Bože da bude prijevremenih izbora. To je jedan sirenski zov, a s pobožnom željom da se ti izbori ne dogode jer oni znaju da nisu za njih spremni, niti da bi mogli niti željeli preuzeti odgovornost. To je samo u funkciji pojačanog pritiska na Vladu i pojedine članove Vlade. Prijevremeni izbori mogli bi se održati samo pod pretpostavkom da Vlada izgubi povjerenje u Saboru. To znači da bi se koalicija trebala raspasti pa bi time Vlada izgubila potporu te bi došlo do prijevremenih izbora, a od toga nema ništa. Drugi scenarij je da bi Vlada sama podnijela ostavku, što je jasno jedna utopijska i krajnje nerealna fikcija. Trećeg scenarija za ishođenje prijevremenih izbora nema ili gospoda možda zamišljaju da bi ulica trebala dovesti do nasilja, meteža i kaosa u Hrvatskoj pa da bi pod pritiskom tog kaosa došlo do pada Vlade i raspisivanja prijevremenih izbora. Nadam se da nitko od njih niti ne pomišlja na takav oblik scenarija koji bi doveo do prijevremenih izbora.

Drugo, prijevremeni izbori znače da bi se za tri do šest mjeseci blokiralo funkcioniranje državne vlasti, što bi nanijelo silnu štetu hrvatskim državnim i nacionalnim interesima. Ovoj Vladi treba omogućiti da nastavi konsolidaciju gospodarstva i završi proces otvaranja i zatvaranja pregovora s Europskom unijom i dovede Hrvatsku u Uniju. Prijevremeni izbori i pad Vlade značili bi bitnu destabilizaciju hrvatskog gospodarstva i doveli do onemogućavanja suzbijanja recesije i krize.
• Jadranki Kosor često u medijima savjetuju da raspiše prijevremene izbore unutar HDZ-a kako bi učvrstila svoju vlast u stranci. Ima li potrebe za tim ili je njezin autoritet u stranci dovoljno čvrst?
- To da bi trebalo raspisati prijevremene unutarstranačke izbore u HDZ-u je nebulozna konstrukcija nekih EPH-medija i stupidnost proistekla iz pera tih velikih genijalaca. Stranački izbori mogu se jedino raspisati kad istječe mandat čelnicima i tijelima HDZ-a ili ako podnesu ostavke. Ne postoje nikakvi prijevremeni unutastranački izbori, niti ima ikakve potrebe. Predsjednica stranke, zamjenik predsjednice, potpredsjednici i glavni tajnik su izabrani i imaju puni politički legitimitet, a rejting predsjednice stranke koja je ujedno predsjednica Vlade, kao i HDZ-a, u stalnom je usponu i rastu. Premijerka se izvrsno nosi sa svim problemima i zadobiva sve veći respekt i uvažavanje u stranci i izvan nje u hrvatskoj i europskoj javnosti. Prema tome, kakav bi to bio racionalan motiv da bi trebalo raspisati izvanredne izbore u stranci i ponovno izabirati predsjednicu i političko vodstvo stranke?
• Po vašem mišljenju, koliko izbijanje afera i njihovo rješavanje koristi, a koliko šteti HDZ-u?
- Te afere, od kojih su mnoge prenaglašene i prenapumpane, sigurno ne koriste ni Vladi ni HDZ-u ni vladajućoj koaliciji, ali istodobno predstavljaju i snažni argument za ocjenu dokaza da je politička volja Vlade, HDZ-a i vladajuće koalicije da se sa svim negativnostima beskompromisno raščisti. Takvo će se uvjerenje sigurno stvarati u sve većem dijelu javnosti čime će rasti ugled i prestiž Vlade, premijerke i koalicije, a odlučno raščišćavanje afera će se postupno pretvarati u veliki plus za HDZ.
• Na prošlotjednoj sjednici užeg vodstva HDZ-a zaključeno je da treba intenzivirati kampanju Andrije Hebranga kako bi izborio ulazak u drugi krug, a on govori i o pobjedi u prvom krugu. Vjerujete li u Hebrangov uspjeh?
- Ja od prvih dana otkad je Andrija Hebrang nominiran, vjerujem da će ući u drugi krug. Neću reći da po službenoj dužnosti trebam vjerovati da će i pobijediti, ali uvjeren sam da će ući u drugi krug, a da u drugom krugu ima vrlo visoke šanse i za konačnu pobjedu. On ima kvalitete vjerodostojnog državnika, samo što se velik dio medija odnosi navijački i favorizira druge kandidate, a prešućuje i omalovažava Hebranga koji je jedini kandidat HDZ-a i kojem HDZ daje punu i bezrezervnu potporu.

Centar za smišljanje zlobnih scenarija

• Prošlog tjedna odbacili ste špekulacije da vi stojite iza napada na potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. Kako komentirate teze da napadi na Polančeca dolaze iz HDZ-a? Je li cilj toga slabljenje HDZ-a i koalicije?
- Sigurno da postoji jedan centar koji osmišljava ovakve zlobne scenarije kojima je cilj stvoriti zlu krv u HDZ-u. Bez dokaza je teško reći gdje se on nalazi, ali situiran je u onim krugovima koji su neprijateljski politički raspoloženi prema HDZ-u, koji žele izazvati razdor i raskol i donijeti političku štetu HDZ-u. Uvijek treba tražiti tko ima motiv za neko ponašanje i djelovanje, pa i političko, a motiv imaju oni koji su politički protivnici i koji žele da HDZ bude destruiran, da dođe do pada Vlade, da se razbije parlamentarna većina i koalicija. To su politički neprijatelji HDZ-a i vladajuće koalicije koji imaju za strateški cilj srušiti Vladu, dovesti do prijevremenih izbora i dovesti opoziciju na vlast.

Razlike se mogu prevladati

• Hoće li biti moguće prevladati razlike između Vladinog i oporbenog prijedloga ustavnih promjena?
- Bit će moguće. U jednom dijelu sigurno. Kad izvješće bude podneseno i jednom i drugom predlagatelju ustavnih promjena, šefovi stranaka trebali bi sjesti za stol. Neka oni to rasprave, a Neven Mimica i ja kao koordinatori radne skupine ponudit ćemo se da sugeriramo moguća rješenja, gdje je moguć kompromis. Kad se završi ta faza radne skupine, kad ona podnese izvješće i kad se obave te konzultacije vezane uz sporne dijelove, ovisno o ishodu konzultacija sve se vraća Odboru za Ustav koji je ovlašten i jedini mjerodavan pripremati odgovarajuće odluke. On treba izraditi prijedlog da se pristupi promjeni Ustava i u kojem obujmu, kao i nacrt tih promjena.

Marijan Lipovac