Prema najnovijim anketama, SDP-ov predsjednički kandidat dr. Ivo Josipović uvjerljivo vodi s 25,8 posto, na drugomu mjestu je Milan Bandić s 10, a slijede Nadan Vidošević s 9,3 posto te Vesna Pusić sa 7,5.

Pravnik i kompozitor, član predsjedništva Hrvatskog društva skladatelja, točno na svoj rođendan posjetio je Split, gdje će na Runjićevim večerima predsjedavati žirijem za dodjelu nagrada. S Josipovićem smo razgovarali o ključnim crtama njegova predsjedničkog programa “Nova pravednost” te o aktualnim temama.

- Jedan od glavnih razloga vaše kandidature je kriza morala u hrvatskom društvu. Kako joj se suprotstaviti i kako vratiti pravednost u društvo?

- Hrvatska, nažalost, ima puno nepravednih zakona koji ne daju građanima, posebno mladima, jednake šanse. Hrvatska je nepravedna jer radnici za svoj pošteni rad ne dobivaju poštenu plaću, a umirovljenici od svojih mirovina doslovno preživljavaju. Prije mjesec dana vidio sam svog školskog učitelja kako kopa po kanti za smeće i to me je jako šokiralo. Uvjeti u kojima žive umirovljenici nedopustivi su za bilo koje civilizirano društvo. Naprosto, bilo me sram!

Borba za pravnu državu

- Vaš suparnik iz HDZ-a dr. Andrija Hebrang zamjerio vam je da ste se nedovoljno angažirali kad je u pitanju rješenje ekonomske krize.

 - Ni Amerikanci nisu za predsjednika birali gospodarstvenika, nego pravnika, upravo zato da se pravedna pravila igre nametnu i u gospodarstvu. To je jedan od razloga moje kandidature za predsjednika. Ovlasti predsjednika nisu u gospodarstvu, ali jesu, primjerice, u sigurnosnim službama. Ono što želim je pravna država i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Na tom području predsjednik može jako puno napraviti i tu sam odlučan dati najviše što mogu.

- Ni jedna dosadašnja strategija protiv korupcije, kao ni zakon, još nije polučila očekivane rezultate.

- Naši zakoni nisu problem: imaju potencijal za kažnjavanje i sprječavanje korupcije i organiziranog kriminala, ali nedostaje političke volje. Upravo tu volju za borbom kao predsjednik s Pantovčaka želim u društvo, ako treba, i “ugurati”.

- Je li križevima mjesto u državnim institucijama?

- Hrvatska je sekularna država i ta činjenica mora biti polazište za ovakve rasprave. S druge strane, imali smo jedno razdoblje u povijesti kada su ljudi zbog silnih stradanja više bili okrenuti vjeri i njezinim simbolima. Vjera im je bila utjeha i podrška. To pitanje se ne može rješavati od danas do sutra. Treba paziti da se načelo sekularne države primijeni na način koji nikoga neće povrijediti. Vjerujem da ni predsjednik Mesić, kad je iznosio svoju inicijativu, nije mislio da bi inspekcija trebala hodati okolo i skidati križeve, već da bi u javnim prostorima trebalo paziti da se ne ide protiv načela sekularne države. Hrvatska je dio svjetskog pokreta vjerskih sloboda, a ona mora biti jednaka za pripadnike svih vjeroispovijesti. Mi smo mlada država i vjerujem da će načelo slobode vjere s načelom sekularnosti s vremenom doći u razumni balans.

 - Andrija Hebrang nedavno je kazao da vas smatra najopasnijim protivnikom u predsjedničkoj utrci. Čime ste ga preplašili?

 - Vjerojatno programom i rezultatima anketa. Mislim da predsjednik ne smije biti strašan, nego bi trebao imati politički i moralni autoritet, ali mora biti građanin kao i svi drugi. Na izborima se nadam fer borbi.

Summit nesvrstanih

- Milan Bandić je kazao da se neće kandidirati za predsjednika. U kakvim ste odnosima s njim i što o Bandiću mislite kao o političaru?

- Bandić je član stranke kojoj je puno dao i mislim da bi bila šteta da “ljubav” između njega i SDP-a pukne na ovom pitanju. Različiti smo, ali smo u korektnim odnosima. Bandić je uspješan gradonačelnik i držim da svi u SDP-u moramo cijeniti to što on u okviru stranačke aktivnosti radi.

- Biste li vi kao predsjednik države posjetili summit nesvrstanih?

- Zašto ne? Hrvatska je dio zapadnoeuropskog političkog i civilizacijskog kruga, ali moramo održavati kontakte sa svima i afirmirati hrvatsku kulturu u cijelom svijetu. Oni koji misle da to znači povratak u svojevrsnu jugopolitiku – griješe. Hrvatska vanjsku politiku mora voditi u skladu sa svojim političkim i ekonomskim interesima.

- Odnosi li se vaš program “Nova pravednost” na sve veći jaz između siromašnih i bogatih? Koliko je taj jaz prisutan kod nas?

- Da, to je sveobuhvatni program. Proces stvaranja jaza je vidljiv i u Hrvatskoj, to je očekivana posljedica tranzicije i divlje privatizacije. Društvo takvu tenziju može podnositi do izvjesne mjere. Moramo naći rješenje da siromašni građani ne budu još siromašniji i mislim da oni koji ne misle tako – vode Hrvatsku u opasna vremena.

 - Na koje probleme vam se najviše žale građani?

- Ljudi su nezadovoljni radom državne uprave, no uglavnom svi koji mi prilaze, upiru prstom u korupciju.

- Jedini ste predsjednički kandidat lišen populističke retorike i pristupa. Mislite li da će vam baš to donijeti pobjedu na izborima?

- Prema hrvatskim građanima nastupam pošteno: ne želim lagati i obećavati nešto što ne mogu izvršiti. Moj je program u glavnim crtama prezentiran javnosti i siguran sam da će dobiti potporu građana.

PIŠE TINA DISOPRA