Kovačev: HBOR-ovim zajmovima ove godine otvoreno 730 radnih mjesta

Anton Kovačev

Kovačev Anton

Datum:

20.06.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Vjesnik

Objavi na:

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) nedavno je sa sindikatom inozemnih banaka potpisala ugovor o sindiciranom zajmu u iznosu od 150 milijuna eura, koji će biti namijenjen financiranju njezinih pojedinih kreditnih programa.
U povodu tog iznimno važnog događaja razgovarali smo s predsjednikom Uprave HBOR-a Antonom Kovačevim, koji za Vjesnik podrobnije objašnjava veliko značenje dobivenog zajma i kako ta hrvatska razvojna i izvozna banka svojim kreditima i jamstvima potiče napredak domaćega gospodarstva te pridonosi prevladavanju posljedica svjetske gospodarske krize.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak jedna je od iznimno važnih financijskih ustanova u našoj zemlji, čiji je angažman već dao niz zapaženih rezultata i koja je kadra svojim potencijalima postići dugoročno vrijedan doprinos gospodarskom i svekolikom društvenom boljitku u Republici Hrvatskoj.

"HBOR je jedna od rijetkih financijskih ustanova srednje i istočne Europe, koja je u ovim otežanim uvjetima na međunarodnom financijskom tržištu uspjela pribaviti iznos od 150 milijuna eura"

• U čemu je konkretno značenje zajma koji je Hrvatska banka za obnovu i razvitak dobila od sindikata inozemnih banaka?
- Značenje zajma očituje se u tome što je naša banka jedna od rijetkih financijskih ustanova srednje i istočne Europe, koja je u ovim otežanim uvjetima na međunarodnom financijskom tržištu uspjela pribaviti iznos od 150 milijuna eura.
Koji će se programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak financirati iz tog kredita?
- Budući se radi o kratkoročnom zajmu, sredstva će se koristiti za naše kratkoročne programe kao što su »Priprema izvoza«, »Priprema turističke sezone« i »Financiranje proizvodnje«.
• Riječ je o sindiciranom zajmu. Molim Vas da objasnite taj pojam. Koji je rok otplate zajma?
- Sindicirani zajmovi se u pravilu primjenjuju kad je iznos zajma prevelik za samo jednu banku, pa onda više banaka sudjeluje u financiranju zajmoprimca.
U našem slučaju, u sindikatu je sudjelovalo šest banaka i to Bayerische Landesbank (BayernLB) i Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Erste Group Bank AG, Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB), UniCredit Bank Austria AG i WestLB AG.
Zajam je sindiciran u dvije tranše: prva u iznosu od 24,5 milijuna eura, a druga u iznosu od 124,5 milijuna eura i prosječna ročnost zajma je jedna i pol godina.
• Koje je još zajmove dobila Hrvatska banka za obnovu i razvitak u posljednje vrijeme, odnosno koliki je trenutačno kreditni potencijal banke koju vodite?
- Tijekom ove godine pribavljeno je 430 milijuna eura.
Iako smo najavljivali smanjenje kreditne aktivnosti u 2009. godini za oko 30 posto, u prva četiri mjeseca ove godine odobrili smo oko dvije milijarde kuna zajmova, što je na razini istog razdoblja prošle godine. Ako i dođe do smanjenja kreditne aktivnosti, vjerujemo da to neće biti više od desetak posto u odnosu na 2008. godinu kad smo odobrili više od tisuću kredita u iznosu od 6,5 milijardi kuna.
• Spomenuli ste zajmove u visini od dvije milijarde kuna. Koliko je zajmova ove godine odobreno i za koje djelatnosti?
- Kao što sam već rekao, u prva četiri mjeseca odobrili smo više od 270 zajmova u iznosu od otprilike dvije milijarde kuna, što je na razini prošlogodišnjih odobrenja tijekom istog razdoblja. Djelatnosti koje se najčešće financiralo našim kreditnim sredstvima jesu proizvodnja hrane i pića, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja kemikalija i kemijskih spojeva, izrada proizvoda od metala, te proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda.
• Koliko je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak otežano dobivanje zajmova na međunarodnom tržištu zbog svjetske gospodarske i financijske krize?
- U drugoj polovici prošle godine kad je međunarodno tržište kapitala bilo gotovo potpuno zatvoreno, bilo je izuzetno teško pribaviti financijska sredstva. Upravo je iz tog razloga Hrvatska banka za obnovu i razvitak stavila naglasak na suradnju s posebnim financijskim ustanovama kao što su Centralna banka Vijeća Europe (CEB), Europska investicijska banka (EIB), Njemačka razvojna banka (KfW), Svjetska banka za obnovu i razvitak (IBRD) i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Na temelju te suradnje uspjeli smo pribaviti većinu novca koje sam spomenuo.
• Pomažu li zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak rastu domaćeg izvoza?
- O tome najbolje svjedoče brojke. Naime, mi smo u HBOR-u analizirali odobrene zajmove u sklopu »Pripreme izvoza«, koji je naš najveći program, te smo došli do podatka o tome da su društva koja su koristila naša kreditna sredstva u 2008. godini povećala za 15 posto svoje prihode od izvoza u odnosu na 2007. No, za znatnije povećanje hrvatskog izvoza, osim kreditnih sredstava, važni su i novi proizvodi i nove tehnologije.
Društva koja žele izaći na svjetsko tržište i tamo uspjeti, moraju stalno unaprjeđivati svoje proizvode i na taj način povećati svoju konkurentnost.
• Raste li zbog krize interes za zajmovima Vaše banke? U čemu je prednost HBOR-ovih zajmova u odnosu na one drugih banaka?
- Pojačan interes za našim zajmovima već se osjetio tijekom 2008. godine kad smo prvi put prešli brojku od tisuću odobrenih zajmova godišnje. Osnovna je prednost zajmova Hrvatske banke za obnovu i razvitak u dužem roku otplate i nižim kamatnim stopama.
Rokovi otplate za naše zajmove prosječno su osam do deset godina, uključujući poček do dvije godine, a kamatne stope kreću se u rasponu od dva do šest posto godišnje.
• Imate li podatke o tome koliko je radnih mjesta otvoreno zahvaljujući zajmovima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u ovoj i u prošloj godini?
- U 2008. godini financijskim sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak omogućeno je otvaranje više od 3500 novih radnih mjesta, a u četiri mjeseca ove godine otvoreno ih je još oko 730. No, ono što je važno još istaknuti jest činjenica da su našim financijskim sredstvima sačuvane tisuće već postojećih radnih mjesta.

Učinkovita financijska injekcija turističkom razvitku

• Rekli ste da će se dio novca dobivenog zajmom sindikata inozemnih banaka iskoristiti i za financiranje pripreme turističke sezone. Koliko Hrvatska banka za obnovu i razvitak tim i drugim zajmovima pomaže da ovogodišnja turistička sezona bude što uspješnija?
- U ovoj godini odobreno je oko 150 milijuna kuna kredita za financiranje turističkog sektora.
Kako bi se smanjio utjecaj krize i nelikvidnosti u ovom, za Hrvatsku iznimno važnom dijelu gospodarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak donekle je izmijenila kreditni program »Priprema turističke sezone«. Naime, proširili smo namjenu korištenja kreditnih sredstava, pa je omogućeno plaćanje režijskih troškova i plaća zaposlenika iz tog zajma.
Do sada je bilo moguće koristiti financijska kreditna sredstva samo za nabavu hrane, piće, sitnog inventara i tekuće održavanje.
Osim spomenutog programa, Hrvatska banka za obnovu i razvitak provodi još tri kreditna programa namijenjena isključivo turizmu - »Program kreditiranja turističkog sektora«, te »Poticaj za uspjeh« i »Razvoj turizma na selu«, oba u suradnji s Ministarstvom turizma.

Osam programa isključivo za financiranje poljoprivrede

• Nedavno smo svjedočili prosvjedima poljoprivrednika koji se, uz ostalo, žale i na probleme sa zajmovima. Imate li poseban program za investicije u poljoprivredi, koji će olakšati položaj poljoprivrednika?
- Od 26 kreditnih programa koje Hrvatska banka za obnovu i razvitak provodi, osam ih je namijenjeno isključivo financiranju poljoprivredne djelatnosti.
U poticanju poljoprivredne proizvodnje kroz »Program kreditiranja poljoprivrede i ujednačenog razvoja« u 2008. godini odobrena su 204 zajma u iznosu od 160 milijuna kuna.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak posljednje četiri godine aktivno sudjeluje u provedbi operativnih programa Vlade Republike Hrvatske te kreditira ulaganja u dugogodišnje nasade, govedarsku proizvodnju, svinjogojstvo, proizvodnju kulena, obnovu i modernizaciju ribolovne flote, cvjećarstvo i povrtlarstvo.
Za te je namjene do kraja 2008. godine odobreno više od 172 milijuna kuna.

Marijan Lipovac