Darko Milinović |
|---|
 |
Šest mjeseci nakon početka, ministar Darko Milinović predstavio je rezultate zdravstvene reforme. Na nedavnom susretu s poduzetnicima i poslodavcima, Đuro Popijač, ravnatelj njihove udruge, pohvalio ga je kao ministra koji je pokrenuo najviše reformi, ali mu je i predbacio da je odustao, kako on smatra, od ključnih promjena. "Bolnice su u četiri mjeseca ove godine smanjile dugove za dodatnih 100 milijuna kuna, rokovi plaćanja lijekova skraćeni su sa 300 na 170 dana, na vrijeme se poslodavcima plaća regres za bolovanja radnika..."
U razgovoru za Vjesnik pitamo ministra od čega je odustao, privremeno ili trajno, i ima li još reformskih aduta.
- Popijač je mislio na moj prvi prijedlog, po kojem bi zaposlenik raspolagao s 25 posto novca što se daje za zdravstvo iz dohotka kako bi sam odabrao osiguravatelja koji mu pruža najbolje uvjete, dijagnostiku bez čekanja, povoljnije premije... Kad sam se za to zalagao, još nije bilo naznaka gospodarske krize kakva je danas, ali u dogledno vrijeme, kad za to sazru uvjeti, možda i unutar mog mandata, a to je još dvije i pol godine, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao krovna državna osiguravajuća ustanova više neće imati monopol u osnovnom zdravstvenom osiguranju. Toga se ne treba bojati, jer HZZO će jamčiti socijalnu komponentu u zdravstvu. Socijalni su razlozi što je u sklopu HZZO-a zadržano i dopunsko osiguranje. Privatna su osiguranja kudikamo skuplja. Niti jedno ne daje dopunsko za 50 kuna na mjesec kao što HZZO daje umirovljenicima. Reforma i uspijeva upravo zahvaljujući socijalnom pristupu tako da je u sustavu solidarnosti kroz dopunsko osiguranje, računajući i djecu, dopunski osigurano gotovo tri i pol milijuna ljudi. I sam plaćam dopunsko osiguranje 130 kuna na mjesec iako ga ni jednom u ovih pola godine nisam iskoristio. • Odustali ste i od kuna od cijene cigareta... - Popijač nije na to mislio budući da od toga nisam odustao. Istina, ja sam htio da cigarete poskupe između jedne i pet kuna, i da ta sredstva idu u zdravstveni proračun – što bi bilo oko milijun, do milijun i pol kuna. Ministar financija predložio je da u zdravstveni fond odlazi između milijun i milijun i pol kuna tako da se iz trošarina na cigarete 32 posto odvaja u taj fond, na što sam pristao. • Od čega ste još odustali i ima li u reformi još kakvih iznenađenja? - Nema iznenađenja. u reformi je sve je poznato, a ono što smo smatrali apsolutno potrebnim, provodi se. Shvatio sam na vrijeme da bi raspolaganje pojedinca s 25 posto doprinosa koje poslodavac izdvaja za zdravstvo moglo ugroziti HZZO, a time i reformu u ovom trenutku. Naime, osiguravateljske kuće s jakim marketingom privukle bi iz mastodonta kakav je HZZO »kvalitetne« osiguranike, zdrave koji malo troše, a ostali bi veliki »potrošači« koji bi izazvali kolaps državnog osiguranja koje nam je potrebno zbog solidarnosti. To neću dopustiti dok se HZZO ne reorganizira, što sam i najavio, kako bi ravnopravno sudjelovao u tržišnoj utakmici. • Uglavnom iznosite samo pozitivne rezultate. Ima li ičega čime ste nezadovoljni? - Nema izrazito negativnih efekata, ali treba popraviti centralno naručivanje pacijenata. Još se događa da pacijenta sa središnjeg šaltera pošalju da se naruči na odjelu. Od telefonskog naručivanja smo morali odustati jer nam je pao sustav nakon što se samo za jedan zahvat u dva dana prijavilo stotinjak pacijenata. Ustanovili smo da se radi o nekolicini ljudi, vjerojatno onih koji drže liste čekanja u svojim džepovima pa im se nije svidjelo središnje naručivanje. Zato je naručivanje moguće izravno ili faksom i e-mailom. Za starije koji se ne koriste suvremenim komunikacijama to čine ukućani, susjedi ili prijatelji. Centralno naručivanje, međutim, uživa punu potporu javnosti, sudeći prema brojnim porukama. • Koliko je reforma dosad koštala, koliko je novca ušlo u sustav? - Prethodnih godina unatoč proračunskim intervencijama za sanaciju od po dvije do tri milijarde kuna, imali bismo po dvije milijarde gubitaka, jer sustav nije uređen i racionaliziran. Ove godine uz 664 milijuna unosa imamo vlastiti prihod od 1,3 milijarde iz participacija i dopunskog osiguranja te stalni pad dugova. Prema posljednjim podacima, bolnice su u četiri mjeseca ove godine smanjile dugove za dodatnih 100 milijuna kuna, rokovi plaćanja lijekova skraćeni su s 300 na 170 dana, na vrijeme se poslodavcima plaća regres za bolovanja radnika, redovne su naknade za branitelje i rodilje na što se prije reforme čekalo po tri-četiri mjeseca, a skraćeni su i rokovi plaćanja posebno skupih lijekova. • Kako je to moguće u vrijeme gospodarske krize? - Upornošću. Primjerice, oko 600 milijuna kuna ušteđenih kontrolom i smanjenjem bolovanja, te novom politikom lijekova i racionalizacijom u potrošnji od 410 milijuna kuna i ostalim racionalizacijama - usmjerili smo na skraćivanje rokova plaćanja lijekova, u rodiljne naknade, itd. To je reforma i uređivanje sustava. Nakon što je KoHOM preporučio naplatu participacija, osjećate li se pobjednikom u »ratu« s liječnicima primarne medicine? • Što im poručujete budući da nisu zadovoljni uvjetima i primanjima? - Nije bilo nikakvog rata s kolegama, već pokušaja njihovog čelnika da ga izazove, u čemu nije uspio. Zahvaljujem kolegama primarne zdravstvene zaštite čiji rad iznimno cijenim i smatram jednim od temelja reforme zdravstva. Stoga, u primarnoj zaštiti moramo postići dva do tri puta veći broj pregleda nego u specijalističko-konzilijarnoj, jer je sad omjer 50:50. Ne, ne osjećam se pobjednikom, jer kažnjavanje nikad nije bio cilj reforme, već sam učinio sve što je bilo u mojoj moći da nitko ne bude kažnjen zbog nenaplaćivanja participacije, i u tome sam uspio, pa ni oni koji su kršili zakon pod utjecajem dezinformacija. U siječnju njihov je čelnik tvrdio da će glavarine biti do 40 posto niže i na taj način dezinformirao manji dio kolega liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a sam je znao da to nije istina jer je zajedno s nama podupro i pripremio taj model. Kad je vidio da mi gotovo svi liječnici iskazuju povjerenje, na što sam ponosan, saziva novinsku konferenciju pozivajući da se participacija naplaćuje, u trenutku kad je već 100 posto liječnika postupalo tako. Stoga i sami uviđate da je to bila nepotrebna konferencija. • Kad će se promijeniti sustav plaćanja glavarinama i indeksacija bolovanja, recepata... što liječnike čini nezadovoljnima? - U ovoj, prijelaznoj godini, liječnici imaju prosječno devet posto više glavarine u fiksnom iznosu, te mogućnost dodatne zarade do 70 tisuća kuna na godišnjoj razini kroz PPTP-postupke, ovisno o broju pacijenata. Dakle, fiksni iznos, uključujući i indeksaciju te 10 posto na preventivne preglede bit će tijekom ove prijelazne godine, dok ne usuglasimo s Liječničkom komorom i dok Povjerenstvo koje prati reformu primarne zdravstvene zaštite, dakle – struka ne odgovori koji su kriteriji indeksacije i koju će vrstu preventivnih pregleda obavljati primarna zaštita. Tome u prilog ide nastavak informatizacije i projekt koji će biti završen za godinu dana – primarna zaštita bez papira, čime ćemo potpuno ukinuti administriranje kakvo je sada. • Ima liječnika primarne prakse koji su doista opterećeni opsegom posla. Kad ćete imati novu mrežu primarne zaštite i što ćete im ponuditi da je popunite? - Mreža se priprema u suradnji sa strukom, a što se tiče privlačenja na rad na otoke i područja od posebne državne skrbi gdje je izraženiji nedostatak liječnika, ne smijemo ponoviti pogrešku iz devedesetih i obećati dvostruko veću plaću, a nakon nekog vremena je ukinuti. Zalažem se za sustav koji može dugo godina funkcionirati. • Zašto nema najavljene strategije za liječnike kojih nema dovoljno? - Radimo na tome. Drugi dio kredita od 90 milijuna eura Svjetske banke za reorganizaciju hitne medicinske pomoći namijenjen je vraćanju povjerenja u medicinsku struku i njezina dostojanstva. Riječ je o vrlo važnom dokumentu, master planu koji se, iako to neće biti lako, mora ostvariti. No, i sada radimo na tome: na specijalizacije smo usmjerili 40 milijuna kuna više, ukinuli smo stažiranje nakon studija medicine, reorganiziraju se studiji medicine i stomatologije, otvaraju neke nove specijalizacije, način specijaliziranja i katalog potrebnih znanja, itd. Radimo i na priznanju statusa medicinskih sestara u Europi. • Koliko je dosad rebalansirano zdravstvenih kuna i koliko će biti još i što to znači za zdravstvo? - U prvom rebalansu 1,8 milijardi, u drugom 900 milijuna kuna, pa ipak smo do polovice ove godine gotovo prepolovili dug zdravstva, što je inače planirano do kraja godine. Da nije krize i recesije, zdravstvo više ne bi bilo u dugu i razgovarali bismo o nizu stvari za poboljšanje statusa zdravstvenih djelatnika i onih u socijalnoj skrbi. Vezano uz mogućnost novog rebalansa proračuna, što se tiče zdravstva može biti do razine koja neće ugroziti reformu. Bilo bi suludo da, uzmimo kao primjer, zbog 500 milijuna manje, moramo produžiti rokove plaćanja lijekova sa sadašnjih 170 na 300 dana gdje smo bili prije reforme. Ne pristajem na rebalans koji može ugroziti reformu i stečena socijalna prava ukoliko neće biti ukupnog redefiniranja socijalnih i ostalih stečenih prava. No, tijekom godine očekujem i prve rezultate OIB-a kad je riječ o socijalnim davanjima. • A investicije? - I dosad smo ih sveli na najmanju moguću mjeru, pa i odustali od nekih, kao primjerice u bolnicama na Jordanovcu, u Vrapču (forenzika), u Blatu... Ne odustajemo od planirane kupnje nužnih medicinskih uređaja, primjerice linearnih akceleratora zbog kojih mjesecima predugo, kad više nema svrhe, onkološki bolesnici čekaju na zračenje iako je ta vrsta liječenja u pravom trenutku učinkovitija od svih posebno skupih lijekova zajedno. • Ima li podataka da reforma djeluje i na zdravstvene ciljeve kao što su zdravija nacija i dulje očekivano trajanje života? - Za to je još prerano, ali prosječno trajanje života u Hrvatskoj svakako se produljuje i približava prosjeku u Europi. Međutim, sve što ova Vlada sada radi, od primarne prakse do preventive, pokazat će rezultate u tom smislu za četiri-pet godina. Primjerice, s nabavom linearnih akceleratora produžava se život i popravlja kvaliteta života teško oboljelih od karcinoma, nacionalni programi probira spašavaju živote, rezultate daje i mreža intervencijske kardiologije zahvaljujući kojoj imamo bolje preživljavanje od infarkta miokarda nego u najrazvijenijim zemljama. • Imate li uvid u žalbe pacijenata i razmišlja li se o uvođenju pravobranitelja za pacijente? - Znam otprilike na što se žale, ali to se rješava na razini bolnica. Zasad se ne razmišlja o promjeni zakona i uvođenju pravobranitelja, jer postoji mehanizam žalbi, od povjerenstava za prava pacijenta u bolnicama i županijama i županijskih savjeta za zdravlje, do Bijelog telefona Ministarstva. Na udrugama pacijenata je da se angažiraju u tim tijelima, pogotovo u županijama, a ne samo preko novinskih konferencija na kojima izražavaju nezadovoljstvo.
Biserka Lovrić
|
||||||
