S ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem razgovarali smo u četvrtak u vrijeme kada su seljačke udruge planirale blokirati granične prijelaze. Samo večer prije ministar je ipak uspio uvjeriti najveće udruge da odustanu od prosvjeda. Ovo je Čobankovićev prvi intervju nakon što se ponovno vratio u fotelju ministra poljoprivrede.
• Rekli ste da ćete se i osobno potruditi da spriječite prosvjede seljaka, odnosno blokadu granica. Jeste li uspjeli, što govore vaši podaci s terena?
- Situacija je bolja od očekivane. Prosvjedi su na samo tri lokacije. Najveći je u pravcu Županje koji je organizirao gospodin Pokrovac i uglavnom je riječ o poljoprivrednicima iz Retkovaca sa 60-ak traktora, a u općini Tovarnik je mali prosvjed sa 15 do 20 traktora, u organizaciji Hrvatskog seljačkog savez Vukovarsko-srijemske županije. Manji prosvjed od 20-ak vozila prema Duboševici organizirao je ogranak Zajednice seljaka Slavonije i Baranje. Bio je i jedan prosvjed u okolici Okučana prema Staroj Gradiški, no poljoprivrednici su se brzo razišli.
| Ovo je Čobankovićev prvi intervju nakon što se ponovno vratio u fotelju ministra poljoprivrede. Samo večer prije ministar je ipak uspio uvjeriti najveće udruge da odustanu od prosvjeda |
• Zadovoljni ste što ste uspjeli spriječiti seljačku bunu?
- Ne bih rekao da je to seljačka buna. Zadovoljan sam jer sam uspio uvjeriti predstavnike seljačkih udruga da je Vlada dala maksimum. Ali nisam im mogao obećati ništa za što nema novca u proračunu.
| Hrvatska ima 50 milijuna noćenja, a to je 50 milijuna dana jela. To je izvoz bez granice. Možemo reći da imamo izbalansiranu vanjskotrgovinsku bilancu |
• Dakle, niste ih pridobili na svoju stranu, kako se to činilo ranije, s ‘darovima u torbi’?
- Ne, ne. U iduća dva dana isplatit ćemo poticaje za mlijeko za lipanj, što nikada nije bilo upitno, a s tom isplatom poticaja krenuli smo i u realizaciju sporazuma od lipnja. Prema tom sporazumu Vlada se obvezala nadokadniti cijenu koju dobiju na tržištu do cijene od 2,20 kuna. Također, sljedeći tjedan bit će isplaćeno 60 posto od maksimalnog iznosa poticaja za pšenicu i uljanu repicu. Zašto 60 posto? Zato što su to dvije kulture za koje smo imali i dodatnu intervenciju po kilogramu - 15 lipa za pšenicu i 30 lipa za uljanu repicu. To nisu poticaji, već intervencija države zbog izuzetno niskih cijena tih kultura. Ostalih 40 posto dobit će ili u siječnju ili kao umjetno gnojivo u rujnu.
• Koliko će za sve to trebati novca iz budžeta?
- Raspolažemo sa 3,87 milijardi kuna za ovu godinu. U zadnjem, trećem rebalansu proračuna dobili smo 250 milijuna kuna više a 130 milijuna su naše, uvjetno rečeno, uštede i preraspodjele unutar Ministarstva. Za tih 380 milijuna povećali smo stavku poticaja i došli na 3,87 milijardi.
• Znači, za sve što ste im sinoć obećali, i za mlijeko, novac imate?
- Imamo. Poticaji za pšenicu, ječam i uljanu repicu isplatit će se u maksimalnom iznosu od 2250 kuna. No, osim toga, zbog ovakve situacije na tržištu poljoprivrednici će dobiti još 180 do 190 milijuna kuna - za intervenciju za pšenicu i uljanu repicu, te troškove skladištenja dok cijena na tržištu ne poraste.
• Sve do srijede navečer seljačke su udruge bile jasne: tražimo od države 30 lipa za kilogram pšenice. Čime ste ih uvjerili da ipak pristanu na 15 lipa?
- Tako što sam im objasnio što znače troškovi skladištenja i na koji način će se to obračunati. Drugo što im je bilo važno je da krećemo s isplatom poticaja jer je postojala bojazan da se rokovi neće poštovati.
| Moj najstariji sin se bavi poljoprivredom i dobiva poticaje za 50 hektara, druga dvojica studiraju na Agronomiji. I najboljem prijatelju preporučio bih da se bavi poljoprivredom |
Osim toga, nisu definirali protiv koga prosvjedovati jer su seljačke udruge na svim sastancima izražavale dobro raspoloženje prema Ministarstvu i Vladi koja je učinila najviše što je mogla. Njihovo nezadovoljstvo bilo je usmjereno prema otkupljivačima od kojih su tražili veću cijenu. Još 2005. raskrstilo se s tim da je Ministarstvo mjesto na kojem će se određivati cijene bilo kojeg poljoprivredno-prehrambenog prozivoda. Cijene moraju biti tržišne. To je jedina pretpostavka da možemo smanjivati uvoz i povećavati izvoz.
Ukupni iznos potpora u 2003. bio je 1,6 milijardi kuna, a danas smo na 3,87 milijardi. I ako netko kaže da se Hrvatska država ne brine za selo, seljaštvo i poljoprivredu, zlonamjeran je ili se ne bavi poljoprivredom.
• Ako država ne može određivati tržišne cijene, kako su onda tadašnja potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i Damir Polančec u lipnju mogli reći mljekarima: jamčimo vam otkupnu cijenu mlijeka od 2,20 kuna. Jesu li tada dali obećanja koja država ne smije davati?
- Ne. Oni su rekli: održat ćemo vaše, uvjetno rečeno, ciljane cijene, tj. zadnji prag rentabilnosti vaše proizvodnje mlijeka. Da su oni rekli: uvjetovat ćemo da tu cijenu daju proizvođači, onda bi to bilo miješanje. Cijena mlijeka mjesečno varira i između proizvođača i prerađivača postoji promemorija o načinu reguliranja cijena. Mljekari žele mijenjati te uvjete i Ministarstvo je kroz tripartitni savjet spremno organizirati i moderirati njihove razgovore o cijeni mlijeka. Ali nećemo utvrđivati njegovu cijenu. Kosor i Polančec u lipnju nisu natjerali otkupljivače i rekli morate otkupljivati po određenoj cijeni, nego je Vlada samo dala doprinos da proizvod bude konkurentan.
• Da su se sinoć seljaci digli od pregovaračkog stola i da su svi bili za blokadu granica, vi ne biste popustili ni za lipu jer novca više nema?
- Ako je prosvjed protiv Vlade O.K., ako je usmjeren protiv ministra i Ministarstva, ne moraju uopće ići prosvjedovati jer ja sam spreman odmah dati ostavku. Vlada neće pregovarati pod ultimatumima i prijetnjama.
• Udruge su tražile i razgovor s premijerkom. Kada će se održati i hoće li na njega biti pozvani i oni koji su organizirali prosvjede?
| Prvo je koalicijski partner htio da im prepustimo mjesto ministra poljoprivrede, poslije da se vratimo. Što je, tu je, ne bih se bavio politikom da nije bilo rata i progonstva. Bavio bih se vinima |
- Sastanak će biti iduće srijede ili četvrtka. Oni koji su prosvjedovali neće se s premijerkom sastati ni danas ni za tjedan dana. No, oni su ionako marginalna grupa jer od 160.000 registriranih poljoprivrednih proizvođača, od 80.000 prozvođača koji su korisnici komercijalnih potpora, prosvjeduje njih 100 do 150. Pa moramo se jednom naučiti da ne može manjina diktirati većini. Ali nisam ni za to da se napada poljoprivrednike i da ih se naziva lovcima u mutnom i gulikožama koji ne žele raditi, već samo živjeti na grbači države. To nije točno. To što se događa oko pšenice je splet okolnosti. Prošle godine, naime, cijene svih poljoprivrednih proizvoda bile su najviše u povijesti. Svi ulazni troškovi bili su vezani uz te cijene, pa sada moraju dati od 4 do 5 kilograma pšenice za kilogram sjemene pšenice, a normalan omjer je jedan naprema dva.
• Mislite li i vi kao Vladimir Šeks da su seljačke udruge pod patronatom političkih stranaka koje žele rušiti Vladu?
- Većina seljačkih udruga nije pod političkim patronatom. To se vidi po tome što sve velike udruge nisu sudionici prosvjeda. No, rekao bih da ima pokušaja u određenim prostorima da ih pojedine stranke...
• Koje stranke?
- Neću ja o tome govoriti.
• HDSSB? SDP?
- Neću ja govoriti koje. Možete lako utvrditi čiji su članovi čelnici pojedinih udruga. Dakle, neke jesu pod političkim patronatom, ali velika većina nije.
• U proteklih 8 godina za poticaje im je država dala 18 milijardi kuna. A deficit izvoza poljoprivrednih proizvoda lani nam je bio 1,2 milijarde? Koliko je onda dobra naša poljoprivredna politika da poticaj dobiju i oni koji imaju jedan hektar i jednu kravu?
- Intencija je bila da se razdvoji socijalni od proizvodnog dijela i u tom će se pravcu i dalje voditi politika.
• A mislite li vi osobno da je dobro da poljoprivredni poticaj dobiju i oni s jednim hektarom?
- Zagovornik sam tog principa.
• Da ste vi mogli odlučivati, biste li prihvatili takav model?
- Mislim da nije dobar i da taj dio treba rješavati određenim socijalnim mjerama, a ne poticajima. Treba odvojiti proizvodno-komercijalni dio od socijale.
• Ali sada nije tako, a to vam je u miraz donio HSS sa svojim programom Preporod hrvatskog sela?
- To je bio njihov stav. Ali u konačnici, to što smo se vratili na jedan hektar i jedno grlo za samo 5-6 posto povećalo je površine koje potičemo i broj grla. I na selu je sazrela spoznaja da oni koji se žele ozbiljno baviti poljoprivredom moraju ići u okrupnjavanje. Poticaj za jedan hektar u pravilu se odnosio na starija gospodarstva.
• Iznimno mnogo dajemo za poljoprivredne poticaje, a od toga imamo znatno manje koristi jer i dalje 1,2 milijarde kuna više poljoprivrednih proizvoda uvozimo nego što izvozimo?
- Moramo imati deficit, ali 2006. smo postigli 65 posto pokrivenosti uvoza izvozom. Ako Hrvatska ima više od 10 milijuna turista i više od 50 milijuna noćenja, to je 50 milijuna dana jela, pića i svega ostalog. Uz takav turizam riječ je zapravo o izvozu bez prelaska granice. Kada se uzme potrošnja za hranu turista, možemo reći da imamo izbalansiranu vanjskotrgovinsku bilancu.
• U hotelima i restoranima sigurno ima i hrane i pića iz uvoza?
- Više od 80 posto čine domaći proizvodi.
• Jeste li napravili bilancu proizvođača - koliko nam kojih poljoprivrednih proizvoda treba?
- Ti koji pričaju o bilancama pričaju o planskoj privredi. Po kojoj logici ću nekome reći: ti ćeš sijati pšenicu, a ti nećeš.
• Biste li svom najboljem prijatelju savjetovali da se počne baviti poljoprivredom?
- Bih. Evo reći ću vam, moj najstariji sin se bavi poljoprivredom, ima registrirano poljoprivredno gospodarsvo, 15 stalno uposlenih. Drugi sin će sada upisati petu godinu Agronomskog fakulteta i bit će vinar. Treći sin će upisati drugu godinu Agronomskog fakulteta. To nije utjecaj oca, nego njihova želja. Sva trojica se žele baviti poljopivredom i od nje živjeti. Svi oni radit će u svom podrumu umjesto da traže posao u državnim institucijama. Naravno da bih i svojim prijateljima predložio da se bave poljoprivredom.
• Znači, i vaš sin prima poticaje.
- Ako ima 15 zapolenih, naravno da je u sustavu poticaja. Dobiva poticaje za 50 hektara.
• Kako surađujete s novom šeficom u Vladi i stranci?
- Jako dobro. U vezi sa svim tim aktivnostima bio sam u kontaktu s premijerkom. Imao sam njezinu potporu za sve što sam radio.
• Tko je bolji premijer, ona ili Sanader?
- Dajte nemojte. To je smiješno pitanje.
• Zašto?
- Jadranku Kosor znam otkad je vodila emisiju na Hrvatskom radiju u kojoj sam sigurno desetak puta gostovao kao prognanik i predstavnik progranika. Ali zašto uopće uspoređivati Sanadera i Jadranku Kosor. Svatko ima svoju osobnost i način rada. Bilo bi apsurdno kada bi premijerka bila kopija bivšeg premijera. Ne treba u njoj tražiti Sanadera niti je u njemu trebalo tražiti dr. Tuđmana. Sa Sanaderom sam dobro surađivao i njemu dugujem svoj politički napredak, jer mi je dao priliku. Ali jako sam dobar, i stranački i prijateljski, s gospođom Kosor.
• Je li primjereno to što je Sanader, nakon što je naprasno napustio Vladu, otišao ljetovati na jahtu?
- Sanader je objasnio razloge svog odlaska. Nije moje da procjenjujem je li trebao otići ili ne.
• Je li primjereno da ljetuje na jahti?
- Sanader je u proteklih deset godina, posebno od 2002., živio visokointenzivan život, kao predsjednik stranke i kao premijer. Treba pustiti čovjek da se i odmori.
• Jeste li vi bili na jahti?
- Ne. Ja sam ovo ljeto na moru bio tri vikenda.
• Je li vam krivo što ste se opet morali žrtvovati radi mira u koaliciji. Najprije ste mjesto ministra poljoprivrede morali prepustiti HSS-u, a kasnije ga opet preuzeti?
- Stranačka sam osoba. Ovdje sam zato što je tako odlučila moja stranka. Kao političar, prošao sam brojne faze i jasno mi je da nekad treba podnijeti žrtvu za važniji cilj, odnosno za mogućnost da imaš parlamentarnu većinu, što je pretpostavka da možeš sastaviti Vladu. To nema cijene. Jer ako imaš 76 mandata u Saboru, to znači da možeš biti jaka oporba. Ali sa 76 mandata ne možeš voditi državu i Vladu. Važan je onaj 77., a on nema cijene. Netko će reći to je slijepo poštovanje i stranačka stega, ali ako nema alternative, onda nema te cijene koju ne bih platio.
• Znači, nije bilo hoćeš-nećeš, već moraš prepustiti poljoprivredu HSS-u?
- Naš glavni koalicijski partner je izrazio želju i uvjet da vodi taj resor i nije bilo alternative.
• Ali zbog želja koalicijskog partnera uvijek vi ‘nadrapate’. Prvo su htjeli da im prepustite mjesto, a poslije da se vratite?
- Što je, tu je. Vjerojatno se politikom ne bih ni bavio da nije bilo rata i progonstva, bavio bih se vinarstvom. Kad sam postao ministar regionalnog razvoja, nastojao sam što bolje ustrojiti Ministarstvo i pripremiti projekte...
• A sad ste to sve tako pripremljeno ostavili partneru Pankretiću?
- Pa i meni je Pankretić pripremio Ministarstvo poljoprivrede. HSS je puno učinio za financijsku stranu Ministarstva poljoprivrede.
• A što ste pomislili kada je šef HSS-a Josip Friščić rekao da će biti na traktoru sa seljacima ako ne dobiju novac za mlijeko?
- Za to više nema razloga jer će dobiti novac.
• Jeste li kao strastveni pušač lobirali kod ministra zdravstva Milinovića da ukine zabranu pušenja?
- Ha, ha... Ma, nisam.
• Pušite li vi u svom kabinetu?
- Ne.
• Jeste što smršavili.
- Ne.
• Niste na dijeti?
- Ma kakva dijeta, već tri dana nisam ništa jeo. Jučer sam na putu pojeo jedan sendvič i to je bilo sve do ponoći, kada sam došao u stan i nešto večerao.
• U Saboru na spirometriji nalaz pluća vam baš nije bio dobar?
- To su me uhvatili nakon što sam došao iz Iloka. Sa stepenica su me dovukli na to mjerenje, a prije toga sam u Vukovaru pješačio šet kilometara.
• Dobro, recite mi da li se u Vladi Polančec i Šuker jako svađaju?
- Ma kakvi. Polančec i Šuker jako dobro komuniciraju.
• Mislite li i vi kao Polančec da Vladi treba svježe krvi?
- Ne bavim se time jer sam prezauzet. U dva dana sam imao više od 15 sati razgovora sa seljačkim udrugama. Neću reći da ne znam što se događa izvan toga, ali žiža mog interesa je prije svega moj resor.
• Jesu li vam seljaci rekli ‘drago nam je što ste opet vi ministar’?
- Pa naravno da su mi rekli, i Pankretiću su tako neki rekli da im je drago što se vratio kada je 2008. opet postao ministar poljoprivrede. Nekima je drago što sam se vratio, nekima nije.
• Potpredsjednik ste HDZ-a, imate li i vi stranački zadatak da hodate po županijskim odborima i objašnjavate članstvu situaciju u zemlji te kako su se sindikati, seljačke udruge i oporba udružili jer žele srušiti Vladu.
- Prošli tjedan sam bio u Vukovaru, večeras idem u Slavonski Brod. Mi moramo koristiti takve mogućnosti jer smo velika stranka, a prilično su nam suženi prostori u medijima. Tako članstvu moramo direktno prenositi što sve Vlada radi.
• Govorite im i o planu rušenja Vlade, nastavku Lisice, kako ju je nazvao Šeks?
- Govorim o mjerama, realnosti i kakva bi situacija u zemlji mogla biti da Vlada nije rješavala probleme...
• Ne govorite ima da su se svi udružili da bi srušili vlast?
- Naravno da govorim i o tome da neki vlast pokušavaju destabilizirati.
Piše: Suzana Barilar |
