Mladineo Vinko

02.05.2009

Vjesnik

Tweet

 

• Kolika je važnost tog priznanja?
- Činjenica da je Hrvatska proglašena regionalnim liderom među 32 zemlje ne samo Europe, nego i svijeta, veliko je priznanje. To znači da su sve zemlje pristupnice Uniji, ali i one koje su već članice, a to se odnosi na Sloveniju, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku, dobile upute da slijede naš primjer kad se radi o projektima učinkovitog korištenja energije
• Može li Hrvatska biti energetski neovisna?
- Nažalost, Hrvatska uvozi više od 53 posto energije koju troši, što je mnogo. No, problem je osviješten i stvoren je zakonodavni okvir kako bi se do 2020. smanjila potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova za po 20 posto, te da se na 20 posto poveća udjel energije dobivene iz obnovljivih izvora, kao što su vjetar, sunce, termalne vode i biomasa, a predviđa se i gradnja manjih hidroelektrana. Trenutačno iz obnovljivih izvora dobivamo samo 0,57 posto energije, a cilj je do 2012. podići proizvodnju na najmanje 5,8 posto. Fond je već uložio više od 270 milijuna kuna u više od 500 takvih projekata.
• Koji su potencijali Hrvatske u tom pogledu?
- Kad bi se izgradile sve vjetroelektrane za koje se već prijavilo 250 investitora, Dalmacija bi mogla proizvoditi čak 1300 megavata električne energije godišnje. To je usporedivo s količinom električne energije koje bi godišnje proizvele dvije nuklearke Krško. No, ne mogu se svi projekti ostvariti jer bi se okoliš devastirao, ali je realno da će se za pet-šest godina u Dalmaciji proizvoditi 300 do 400 megavata električne energije iz vjetroelektrana godišnje. To je, opet, gotovo jednaka količina energije, proizvedena u nuklearki Krško. Riječ je o zaista velikom kapacitetu.
• Kakav je interes naše države za energetsku učinkovitost?
- Zanimanja je sve više, a Fond s UNDP-om već ostvaruje projekte za podizanje energetske učinkovitosti u objektima čiji su vlasnici država, županija, grad ili općina. U njih se ulaže 76 milijuna kuna, s naglaskom na kvalitetnu izolaciju u zgradama u javnom sektoru - vrtićima, školama i bolnicama, u kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije. U zgradama se gubi između 30 i 40 posto toplinske energije, što je zaista mnogo. Vjerojatno ćemo uskoro javnim natječajem omogućiti da se i građani samostalno javljaju s projektima kojima dokazuju da će smanjiti energetsku potrošnju u svom objektu.
• No pojedini projekti za građanima već postoje.
- Otočanima se putem natječaja omogućuje subvencija za gradnju sustava korištenja ukapljenog naftnog plina u domaćinstvu kao ekološki prihvatljivog energenta te solarne energije za dobivanje toplinske energije. Raste i zanimanje za gradnju fotonaponskih kolektora za proizvodnju električne energije. Svijest građana se očito budi, ne samo u ekološkom smislu, nego i u pogledu uštede energije, a onda i novca. Ulaganje u solarne kolektore vraća se već za dvije do tri godine nakon čega je energija praktički besplatna, dok se ulaganje u fotonaponske kolektore vraća nakon duljeg razdoblja ali se sav dobiveni višak električne energije može prodavati.
• Hoće li se smanjiti naknada za ambalažni otpad zbog gospodarske krize?
- Naknade su već smanjene jer su zadržane na lanjskoj razini, a snižena je poticajna naknada koju poduzetnici moraju plaćati. No, naknadu za ambalažu od 0,50 lipa ne može se smanjiti jer bi se doveo u pitanje poticaj građana da vraćaju ambalažu. Zanimljivo je da su gospodarstvenici tražili da se povratna naknada smanji na 30 lipa, dok su građani istodobno htjeli da se u kriznoj godini ona poveća na 70 lipa kako bi preživjeli ovu godinu. No, ona će ostati ista, dakle 50 lipa.
• Prikupi li se sva ambalaža koja se plasira na tržište?
- Gotovo u potpunosti pa ostvarujemo bolje rezultate nego zemlje koje su bile naše učiteljice. Primjerice, Švedska prikupi 90 posto ambalaže, Njemačka i Švicarska između 70 i 75 posto, a Hrvatska gotovo 100 posto. Ipak, otkad je uspostavljena kontrola povrata smanjene su količine ambalaže za 45 posto jer se ne može više uvoziti ambalaža iz okolnih zemalja i na njoj dobivati naknada. Prikuplja se i ambalaža koju uvezu turisti, odnosno tri do pet jedinica ambalaže koju uveze svaki od 12 milijuna turista koji godišnje posjete Hrvatsku.
• Novost je i prikupljanje ostale plastike.
- Zadarska županija, Zagreb, Slavonski Brod i Virovitica započeli su s probnim prikupljanjem otpadnih polimera - boca od ulja, deterdženata, lijekova i šampona - u odvojenim i kodom označenim vrećicama. Dosad smo prikupili čak 9000 tona tog otpada koji će se oporabljivati u novoj tvornici u Gračacu u kojoj će raditi 30 radnika. Dakle, u vrijeme gospodarske krize mi otvaramo nova radna mjesta i gradimo nove pogone.
• Koliko je zaposleno radnika zahvaljujući programima Fonda?
- Zahvaljujući dosadašnjem odvojenom prikupljanju otpada i ulaganjima u pogone za njegovu oporabu, dosad smo otvorili čak 4000 radnih mjesta. U vrijeme recesije kad tvrtke propadaju, tvornice za oporabu rade punim kapacitetom jer im država osigurava sirovinu za rad. Već sad imamo oko 3000 takvih projekata u koje smo uložili pet milijardi kuna. Fond ulaže i u čistu tehnologiju i tvrtke koje ju proizvode, kao što su solarni kolektori. Primjerice, vjetroelektrana kod Splita 70 posto je sagrađena domaćom tehnologijom.
• Koje su crne točke u okolišu?
- Strategija gospodarenja otpadom zabilježila je devet crnih točaka visokog rizika, a Fond je pridodao još dvije. Sanacija lužnatih voda i mulja je u tijeku kod bivše Tvornice glinica u Obrovcu, kao i tla kod Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku, azbestne vode u Kavi u Vranjicu, a uskoro će početi dekontaminacija tvornice azbesta Salonit u Vranjicu. Tamo će se graditi veliki stadion i rekreacijski centar na 65.000 četvornih metara što su donedavno bili žarištem velike opasnosti za zdravlje ljudi. Sanira se i koksara Bakar kao i tvornica Borovo u Vukovaru, odlagalište otpada Lemić Brdo kod Karlovca, odlagalište fosfogipsa iz Petrokemije u Kutini, crna jama u Botovu gdje su se prali željeznički vagoni i lokomotive, radioaktivna šljaka tvornice Jugovinil u Kaštel Gomilici te jame Sovjak kod Rijeke. Za sve sanacije planiralo se 170 milijuna kuna, no na kraju će koštati znatno više jer je samo za sanaciju koksare Bakar, Obrovca i Salonita u Vranjicu potrebno oko 300 milijuna kuna.
• Kako se saniraju odlagališta komunalnog otpada?
- Strategija gospodarenja otpadom predviđa izgradnju petnaestak centara za gospodarenje komunalnim otpadom u vrijednosti 200 milijuna eura. Opredijelili smo se za mehaničko-biološku obradu otpada pa će nestati klasična odlagališta. Sustav će se sagraditi do 2012. ili najkasnije do 2015. godine. Već je sanirano više od 50 odlagališta komunalnog otpada od njih 299, a radi se i na sanaciji 700 divljih odlagališta kojih je registrirano 3000 do 4000. Hrvatska je zaista odlučno prionula pospremanju svog dvorišta zahvaljujući Vladi koja naprosto gura te projekte i njezinoj Strategiji gospodarenja. Mnogi od tih projekata se realiziraju upravo na Vladinu inicijativu.
• Je li ekologija hrvatska karta uspjeha?
- Čista i lijepa priroda ono je što će sutra Hrvatskoj dati snažnu poziciju kad uđe u Uniju. Prije svega, zbog razvoja turizma, a sanacijom odlagališta i ulaganjem u nove izvore energije, stvorit ćemo preduvjete za očuvanje tla kao pretpostavku za ekološku poljoprivredu, a onda i očuvanje svog najbogatijeg prirodnog resursa - pitke vode. Po rezervama pitke vode naša je zemlja peta u Europi pa će voda, ekološka poljoprivreda i turizam biti strateške vrijednosti budućeg pozicioniranja Hrvatske.
• Koje su novosti u pogledu ekoloških projekata?
- Upravo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture ostvarujemo projekt Euro 5. Svi će prijevoznici, da bi mogli prevoziti unutar Europske unije, za svoje kamione, autobuse i druga vozila od listopada morati imati licencu Euro 5, kojom dokazuju da njihova vozila ispuštaju manje stakleničkih plinova od dopuštenog. Fond je ove godine namijenio 50 milijuna kuna za poduzetnike, a vjerojatno ćemo isto toliko osigurati i iduće godine. Po vozilu će se moći dobiti između 50.000 i 70.000 kuna, najviše za pet vozila u godini, pa će poduzetnici moći obnoviti svoj vozni park kako bi dobili licencu.
• Uočava li privatni sektor važnost energetske učinkovitosti?
- U posljednje vrijeme poduzetnici sve više ulažu u ekološki prihvatljivu tehnologiju koja manje emitira stakleničkih plinova i ostalih otpada u proizvodnji, a troši i manje energije za rad. Sve to smanjuje ulazne troškove proizvodnje pa tvrtka ostvaruje veću dobit i postaje konkurentnija na tržištu. Poduzetnicima je bitno kakvu će proizvodnu tehnologiju danas odabrati, naročito uslijed svjetske gospodarske krize. Ipak, suočeni smo s pojavom takozvanog kineskog sindroma, gdje se za podizanje proizvodnje i zapošljavanja koristi stara postojeća tehnologija koja više zagađuje, a istodobno se ne ulaže u novu. Međutim, Sjedinjene Države su uz predsjednika Baracka Obamu shvatile da su energetska učinkovitost i novi energetski izvori pretpostavka za održivi razvoj te ulažu više od 170 milijardi dolara u obnovljive izvore energije. To je zaokret u odnosu na politiku prethodnog predsjednika Georgea Busha koji tome nije pridavao veliku pažnju pa je SAD jedna od onih zemalja koje nisu ratificirale Kyotski protokol.

 

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš