Jakovčić Ivan

26.01.2008

Vjesnik

Tweet

 

• Što IDS očekuje u prvih sto dana Vlade a da je vezano uz Istarsku županiju?
- Od Vlade doista mnogo očekujemo. Činjenica je da smo u proteklome mandatu Sanaderova kabineta pokrenuli zaista velik broj projekata jako bitnih za Istru i očekujem da se oni nastave još jačim i tempom te da se u ovome mandatu Vlade praktički realiziraju. Spomenut ću neke kapitalne projekte za Istru za koje očekujem Vladinu podršku - nova bolnica, sveučilišni kampus, izgradnja cestovnog ipsilona, plinofikacija Istre, gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti.
• Možete li komentirati tezu koja je prisutna u dijelu javnosti da će IDS podržati Vladu jer Vlada podržava projekt Brijuni rivijera?
- Brijuni rivijera sigurno je najvažniji projekt za razvoj istarskoga gospodarstva. Poznato je da se mogu očekivati ulaganja vrhunskih svjetskih i domaćih kompanija u iznosu od najmanje milijarde eura, što će dati i 5000 novih radnih mjesta. Takav projekt, odnosno program razvoja, javni sektor nije nikad prije kreirao i prezentirao. Treba reći kako su i HDZ, i SDP i IDS, pa i drugi, svjesni da je riječ o tako velikom projekt da trebamo biti jedinstveni u njegovoj realizaciji. Zato je potpuno deplasirano povezivati IDS-ovu podršku s projektom Brijuni rivijere. Mi ćemo podržati sve ono kvalitetno što Vlada predloži i za što mislimo da je dobro za građane Istre. To mogu biti zakoni koji se tiču novog načina financiranja lokalne samouprave ako budu išli u korist i povećanje proračuna regionalne i lokalne samouprave, to mogu biti i drugi primjeri, ulazak Hrvatske u NATO. Niz je projekata koje će Vlada predložiti a koje ćemo rado podržati. Ali temeljiti našu podršku na projektu Brijuni rivijera nije moguće. Tako je i s proračunom. IDS može podržati državni proračun ako u njemu budu jako financirani lokalni i regionalni istarski proračun. Još nikad nismo podržali državni proračun jer u njemu Istre nije bilo, ali ako Istre bude, zašto ne.
• Damir Kajin je izjavio da se Vlada počela gubiti u vanjskoj politici, a i vi ste govorili kako je moguć ponovljen uzorak Turske na Hrvatskoj. Kako vi gledate na poziciju Hrvatske i hoće li IDS ili Istarska županija zatražiti što skorije rješavanje nedoumica oko ZERP-a?
- Hrvatska trenutačno nije u dobroj poziciji i vrijeme nam postaje sve ozbiljniji problem. Ako ove godine ne otvorimo i zatvorimo sva poglavlja pregovora - a to sigurno nije jednostavan zadatak čak ni u tehničkom smislu - i ako se ne pripremi sporazum s EU-om koji bi Europski parlament usvojio najkasnije na proljeće 2009. godine, izgubit ćemo najmanje godinu, a možda i dvije. To u ovom slučaju i nije krivnja Hrvatske, ali naš je problem što nismo napravili dovoljno široku diplomatsku ofenzivu kako bismo otvarali i zatvarali sva poglavlja iz mjeseca u mjesec da bismo do kraja 2008. završili s pregovorima. Bojim se da nećemo uspjeti u tome ako ne učinimo zaista velike korake i političke pritiske i pozovemo na maksimalnu podršku sve u Europi koji su za Hrvatsku. Dijelom je to, naravno, prouzročeno i situacijom sa ZERP-om. Ipak, smatram da je priča šira i ide prema tome da se Europa usmjeri prema novom valu proširenja, a to je proširenje na Balkan u paketu. Tu je moguća jedna vrsta klopke za Hrvatsku.
• Je li se u okvirima Jadranske euroregije, kojom predsjedate, raspravljalo o hrvatskom proglašenju ZERP-a i što se predlaže u kontekstu dijaloga s Europskom komisijom?
- O tom sam problemu razgovarao s predsjednikom talijanske regije Molise i potpredsjednikom Jadranske euroregije Angelom Michelom Iorio. Složili smo se da je naša uloga pozvati Vlade naših država na zajednički susret s Europskom Komisijom, koji bi bio vrlo koristan.
• U Bruxellesu ste razgovarali s Davidom Levyjem, načelnikom Radne skupine za Hrvatsku pri Odjelu za proširenje EU-a iz kojeg je poslano pismo pritiska na Hrvatsku zbog Rockwoola. Mislite li da će prestati pritisci na Hrvatsku zbog nastavka probne proizvodnje u toj tvornici kamene vune u Istri?
- Rockwool ne može raditi pritisak jer njihovi argumenti nemaju nikakvu težinu. I njima je potpuno jasno da način na koji su pokrenuli proizvodnju ne može biti način na koji mogu proizvoditi bilo što u Hrvatskoj. Senzibiliziranost za okoliš je u Hrvatskoj velika, Istra u okoliš ulaže golem novac jer smo ipak turistička regija i svaka tvornica koja želi djelovati u Istarskoj županiji mora se prilagoditi našim propisima najstrože razine ili jednostavno neće raditi.
• Nakon Rockwoola, građani u Istri kao ekološki problem sve više spominju Kaštijun, komunalno odlagalište otpada u sanaciji pred zatvaranjem na čijem će se mjestu graditi županijski centar za gospodarenje otpadom. Kažu da o tome nisu bili na vrijeme obaviješteni. Što kanite učiniti?
- Kaštijun je kao lokacija izabrana prije 15 godina, dok je župan bio Luciano Delbianco, pa kasnije Stevo Žufić, i ta je lokacija prihvaćena kao pogodna za zbrinjavanje otpada na razini Županije. Ja se u taj problem ne razumijem previše, dobio sam ga na stol, on je jednoglasno prihvaćen u županijskoj skupštini kroz Prostorni plan i ne mogu ga mijenjati. Dakle, lokaciju kao i tehnologiju određuju stručnjaci, i to stručnjaci koji će odlučivati i o tome je li Hrvatska spremna za ulazak u EU i glede okoliša.
Dakle, što može učiniti jedan župan? Spremni smo preispitati veličinu odlagališta, učiniti sve da to bude centar, postrojenje kakvih ima mnogo u Europi, a koji su zapravo transformirani u zelena područja gdje okoliš u osnovi ne trpi.
• Kako komentirate packe EU-a o potrebi rješavanja pitanja hrvatske brodogradnje, a s obzirom i na to da je u Puli naše najuspješnije brodogradilište Uljanik, koje se uvijek prvo spominje kada je u pitanju privatizacija?
- Brodogradnja je jedan od problema za Europsku komisiju, a za mene taj problem nije do kraja jasan. Traži se privatizacija brodogradilišta u Hrvatskoj, dočim u Europskoj uniji ima niz brodogradilišta koja su u javnom sektoru. Prema tome, kada govorimo o Uljaniku, takozvana privatizacija može se dogoditi jedino u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima Istre.

 

Saša Brnabić