savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=496&osudujemo-politicku-iskljucivost-haaskog-suda-ali-jesmo-za-suradnju=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=496&osudujemo-politicku-iskljucivost-haaskog-suda-ali-jesmo-za-suradnju=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=496&osudujemo-politicku-iskljucivost-haaskog-suda-ali-jesmo-za-suradnju=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=496&osudujemo-politicku-iskljucivost-haaskog-suda-ali-jesmo-za-suradnju=

Ivica  Kostović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3108&ivica-kostovic

Kostović Ivica
Datum:
05.01.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 4. siječnja - U nešto više od dva mjeseca, koliko je na funkciji predstojnika Ureda Predsjednika, prof. dr. Ivica Kostović dao je samo jedan intervju, i to više osobne naravi. Ovog puta, za Vjesnik govori sa svoje političke funkcije o slučaju Martina Broda, izborima, vanjskoj politici, predsjedničkim putovanjima, haaškim optužnicama...


• Kako ste se snašli na novoj funkciji u Uredu Predsjednika? Kolika je Vaša politička moć i kolike su Vam ovlasti?
- Dobro sam se snašao i po ocjeni ljudi koji prate događaje i moj rad. Zadovoljan sam, ali je činjenica da mi je kao liječniku i znanstveniku više odgovarala prethodna funkcija ministra i potpredsjednika Vlade, zaduženog za humanitarna pitanja. Politička moć je sigurno veća nego prije, ali ja ne želim biti politički moćan. Već i činjenica da sam član Predsjedništva HDZ-a i najbliži Predsjednikov suradnik govori o mogućoj političkoj moći. Moj politički utjecaj, neću reći moć, je znatan. A što se ovlasti tiče, provodim odluke Predsjednika. Budući da unaprijed znam kako Predsjednik želi da se riješe određeni problemi - gospodarski, bankarski, politički..., djelujem isključivo u tom sklopu.
• Nedavno ste sudjelovali u rješavanju slučaja Martina Broda. Zašto je i kojim pravom SFOR demonstrirao silu u hrvatskome Martinu Brodu?
- Zašto? Očito su Hrvatskoj htjeli dati neku vrstu lekcije, a s nikakvim pravom, jer je SFOR tamo zato da održava mir, a ne da izaziva napetosti. Bio je dogovoren način rješavanja tog spora posredstvom Državnog povjerenstva za granice i baš zato nisu imali pravo demonstrirati silu. Ni nakon Sporazuma o posebnim odnosima nisu smjeli na takav način, tajno, upasti u Martin Brod. Gotovo sam siguran da su bila podijeljena mišljenja o takvom djelovanju SFOR-a i kod samog visokog predstavnika Carlosa Westendorpa i u NATO-u budući da je prethodno već postignut dogovor o sporazumnom načinu rješavanja problema.
 

Nema nikakvih optužnica Haaškoga suda protiv hrvatskih generala niti službenih naznaka o tome / SFOR nije smio demonstrirati silu u Martinu Brodu, jer je već bilo dogovoreno kako će se riješiti taj spor / HDZ će ispraviti sve pogreške u funkcioniranju države i pobijediti na idućim, redovnim izborima

• Kriju li se iza toga politički pritisci na Hrvatsku?
- Da, sama činjenica da se postupilo izvan dogovora koji je postignut uoči Madridske konferencije izaziva određeni pritisak. A komentari u Sarajevu o tome da je time oslobođen Martin Brod, u najmanju su ruku neukusni. Postoje i druga sporna područja - Hrvatska Kostajnica, Željava - i svuda je dogovoreno da se granični problemi rješavaju dogovorom, argumentima, stručnim procjenama Državnog povjerenstva za granice. A i za Martin Brod postoje određeni ugovori, doduše stari, koji pokazuju da je to područje pripadalo Hrvatskoj.
• Jesu li do Vas došle reakcije iz svijeta o slučaju Martina Broda?
- Ima reakcija koje nisu i ne ne mogu biti pozitivne, jer se stvorio umjetni dojam o nekakvoj napetosti i nesigurnosti. To nije dobro za Hrvatsku, ali tome su pridonijeli i mediji koji su uvijek pod utjecajem neke politike, posebice velike svjetske televizijske kuće poput CNN-a.
• Kada će i kako mješovito hrvatsko-bosansko Državno povjerenstvo za granice riješiti martinbrodski problem?
- Počet će ga rješavati odmah, a kada će se riješiti, nemoguće je procijeniti. To može potrajati. Svaka rasprava o granici zahtijeva više vremena.
• Očekujete li još problema o tome?
- Problemi su mogući uvijek kad je u pitanju dogovor o granici. Mislim da će se ipak sve riješiti u duhu argumenata, stručnih razgovora, dobrosusjedskih odnosa...
• Što mislite o haaškim optužnicama protiv hrvatskih generala?
- Dobro ste pitali, što mislim. O tome, naime, imam svoje mišljenje. Na svojoj funkciji u Vladi bio sam svjedokom suradnje najprije s Basiunojevoj komisijom, a kasnije Haaškim tribunalom. Vrlo dobro poznajem tu materiju iako nisam pravnik. Moje je mišljenje da je Sud specijalno uspostavljen ne samo kao neka privremena vrsta pravnog, nego i moćnog političkog čimbenika: u slučaju kad se već nije moglo fizički intervenirati na prostorima bivše Jugoslavije, da se to učini posredstvom Suda i Vijeća sigurnosti, odnosno prijetnjama sankcijama. Moje je mišljenje da je Sud u Haagu vrlo nepravedan. To dokazuje i činjenica da u Haagu postoje dokumentirani zločini iz cijele '91. godine o masovnim ubojstvima i etničkim čišćenjima nad Hrvatima, velikim zločinima na Ovčari, u cijelom Podunavlju, u Voćinu i Humu, Petrinji, Bačinu, Saborskom pa sve do Nadina, Škabrnje... Sve je to vrlo dobro dokumentirano, ekshumacije su dale jasne dokaze, a samo četiri osobe (Šljivančanin, Mrkšić, Radić, Dokmanović, Martić) su optužene za sve te zločine nad civilima i etničko čišćenje. Time se pokazuje da je međunarodna zajednica, kad je u pitanju zločin nad Hrvatima, zakasnila, a glede broja optužnica i zakazala. Trenutačno se 50 posto postupaka vodi protiv Hrvata zato, jer su Hrvati bili kooperativni i pristali na izručenje nekih optuženih. A za druge nisu pokrenuti mehanizmi jer očito nije bilo veće političke volje.
• A što je s optužnicama protiv hrvatskih generala?
- Nema nikakvih optužnica ni službenih naznaka o tome. No, sama činjenica da više istražnih timova Haaškog suda sada radi na »Oluji« nego na zločinima iz '91. također pokazuje u kom smjeru bi Sud mogao ići.
• Znači, mislite da je i Haaški sud u funkciji političkih pritisaka na Hrvatsku?
- Da, jer samom činjenicom da podižu optužnice kako žele i kada žele, te redosljed tih optužnica, način i kriteriji, jasno i dovoljno govore o tome u čijem interesu radi Haaški sud, a to nije - opći interes. Naime, Sud nije ispunio opća očekivanja i nije spriječio zločine poput nog u Srebrenici, makar je već tada bio uspostavljen.
• Koliko je ozbiljna nedavna najava gospodina Pašalilća da će Hrvatska, u slučaju da Haaški sud podigne optužnicu protiv nekih hrvatskih generala, prekinuti suradnju s Haagom?
- Ne bih ocjenjivao ozbiljnost takvih izjava. Ostaje činjenica da mi sada imamo Ustavni zakon o suradnji sa Sudom i da se tog zakona držimo.
• Na jednoj od sljedećih sjednica Sabora o toj bi se suradnji trebalo raspravljati. Mislite li da je moguće postići konsenzus o tom pitanju?
- Smatram da se rasprava o tom pitanju treba voditi u Saboru i ona se već dulje priprema. Moguće je postići konsenzus svih stranaka. Ima jedna granica do koje se može ta suradnja provoditi, a da se ne ograniče ustavna načela. Naime, u 3. članku Ustavnog zakona se navodi da ispunjavanje zahtjeva Međunarodnog suda ne smije biti u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Znači, točno je da Sud ima prioritet u odnosu na procese u Hrvatskoj, ali po tom članku to ne može biti u suprotnosti s našim ustavnim načelima. Moram reći da je mišljenje ljudi o suradnji s Haagom potpuno suprotno od onog koje iznose neki mediji i oporbeni čelnici. Naša javnost vrlo dobro osjeća tu pravednost ili nepravednost Suda te potrebu za suradnjom. Bez rasprave u Saboru nemoguće je prekinuti suradnju s Haagom, a Vlada Republike Hrvatske je ta koja u skladu s Ustavnim zakonom može i mora odgovarati na zahtjeve Haaškog suda.
l S obzirom na to da se u javnosti često govori o prijevremenim izborima na proljeće, možete li potvrditi te najave? Ili će se izbori ipak održati u redovnom roku?
- Čelnici vladajuće stranke dosad su govorili da će se izbori održati na vrijeme. Stoga ne znam zašto to svi pitaju kad je lijepo rečeno da neće biti prijevremenih izbora.
• Neke ankete ukazuju na to da će HDZ izgubiti na izborima. Vjerujete li u pobjedu HDZ-a?
- HDZ ima stalno biračko tijelo što se pokazalo i na zadnjim izborima u Dubrovniku. Uz to, HDZ ima i jasna dostignuća u stvaranju države, sigurnosti, teritorijalne i makroekonomske stabilnosti, socijalnom programu, i stvar je samo da ljudi, birači ta dostignuća stave pred sebe i usporede s onim što nudi oporba. HDZ ima dovoljno vremena da ispravi neke pogreške na koje javnost upućuje. HDZ će ispuniti i očekivanja naroda glede socijalne pravednosti i kažnjavanja onih koji su učinili određene prekršaje. Mislim da uz takvu politiku i vodstvo Predsjednika, HDZ ima sigurnost pobjede na izborima. A što se tiče anketa, uvažavam samo one koje se oslanjaju na znanstveno utemeljene metode, a ona ukazuju na to da je HDZ najjača pojedinačna stranka, bez obzira što tko tvrdio.
• Kakvi su Vaši dojmovi iz Rusije? Neki tvrde da je posjet državnog poglavara Rusiji zapravo znak promjene hrvatske političke orijentacije?
- Takve su tvrdnje odmah jasno odbačene. Već je rečeno da to ni u kom slučaju ne znači zaokret u politici spram SAD-a. To su samo jeftini komentari nekih oporbenih čelnika. Činjenica je da je Rusija velesila s jasnim interesom u jugoistočnoj Europi. Činjenica je i da mi imamo dosta važnih gopodarskih pitanja (duga, plina, energije, turističke zainteresiranosti) glede kojih smo itekako za obostranu suradnju Hrvatske i Rusije.
• Jesu li odnosi Hrvatske i SAD-a u usponu, kako tvrdi veleposlanik Miomir Žužul?
- Moja je osobna ocjena da su ti odnosi bili u stalnom usponu, a sada su na ustaljenoj razini. U budućnosti možemo očekivati poboljšanje odnosa.
l Zna li se kada će predsjednik Tuđman posjetiti Ameriku? Znaju li se sljedeća Predsjednikova državnička putovanja?
- O posjetu Americi ne mogu dati nikakve konkretne podatke. Dogovoren je u cijelosti posjet Predsjednika Turskoj u veljači, s vrlo kvalitetnim programom, a intenzivno se diplomatski razgovara o posjetima Izraelu i Italiji.
• Što mislite o nedavnim eskapadama nekih diplomata, konkretno veleposlanika Montgomeryja na račun Hrvatske?
- Sigurno je da veleposlanik Montgomery zastupa politiku State Departmenta, ali je također činjenica da u sklopu te politike postoje način i ton kojima se nešto govori. Prema vrlo jasnoj ocjeni i samog Predsjednika, veleposlanik Montgomery je u zadnje vrijeme u nekim svojim nastupima prešao uobičajene diplomatske okvire. Način i ton zadnjih nastupa su zapravo uplitanje u unutarnje stvari države. No, budući da je on profesionalni diplomat, možemo i dalje očekivati dobru suradnju s njim.
• Kako doživljavate hrvatsku medijsku scenu u nas? Mislite li da ima medijske slobode?
- Smatram, što se tiče tiskovina, da su medijske slobode čak uzele maha. Svatko izgleda može pisati što hoće, a da se istodobno napadnuti ne može obraniti od onoga što je napisano. Oni koje se napada, praktički su u neravnopravnom položaju, jer se sporo i teško dokazuje neistinitost napisa. Televizija je posebno pitanje i trebamo čekati da Vijeće procijeni koliko je tzv. državna televizija u funkciji državne politike, a koliko eventualno na nju nemaju pristupa drugi. Mislim da je Hrvatska televizija svojim programom sasvim prihvatljiva i određenim standardima kakvi postoje u svijetu.

MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


19.04.1976  Galić Iva
19.04.1973  Kopić Vlatko
19.04.1965  Rendulić Željko
19.04.1962  Šapina Stipo
19.04.1947  Giron Manon
19.04.1941  Iveković Ivan
19.04.1940  Grigić Ivan