ZAGREB, 7. siječnja – Šef saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini VE-a Nikola Obuljen u četvrtak je uputio VE-u pismo kojim traži odgodu rasprave u Odboru za monitoring o tome kako Hrvatska ispunjava preuzete obveze. Razlog tom zahtjevu su oporbene ostavke u saborskim tijelima, pa i u tom izaslanstvu. Naime, u ovim raspravama Odbora za monitoring nužna je prisutnost i vladajuće i oporbenih stranaka. O tom zahtjevu i predstojećoj sjednici Parlamentarne skupštine VE-a, u svjetlu oporbenih ostavki, razgovarali smo s predsjednikom Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom dr. Žarkom Domljanom.

• Gospodine Domljan, na kakve će reakcije naići zahtjev za odgodu rasprave u Odboru za monitoring?
– Tu nema nikakvog problema. To je kao svaki sastanak, ako tražite da se neka točka tog sastanka izostavi iz opravdanih razloga, onda će se ta točka izostaviti i raspraviti na nekom drugom sastanku.
• Vi ne mislite da je to svojevrstan problem ili izniman slučaj?
– Ne.
 

• Dakle, zahtjevi za odgodu rasprave su česta pojava?
– Ne događa se često da članovi parlamenta bojkotiraju vlastiti parlament. Oni su izabrani, pa to nije dio uobičajene parlamentarne prakse. To jest nešto neobično, ali to se moglo dogoditi i iz drugih razloga, da su ljudi bolesni ili da imamo zasjedanje parlamenta s važnom temom, pa zato nismo mogli tamo doći. Prema tome, mi samo javljamo da ne možemo doći iz razloga što je došlo do tog nezgodnog i nesretnog bojkota. Ali, da je i bilo koji drugi razlog u pitanju, mi bismo isto tako javili da ne možemo na toj sjednici osigurati potreban broj ljudi i zamolili da se ona odgodi. Tako će se i dogoditi. Ta će rasprava biti, ona mora biti, a isto tako po statutu Vijeća Europe na njoj mora biti zastupljena pozicija i opozicija, što mislim da je u redu kako bi članovi monitoringa dobili što potpuniju sliku o Hrvatskoj. Važno je da u raspravi koja se tiče Hrvatske u cjelini, Odbor čuje mišljenje i jednih i drugih.
• Što će biti sa zasjedanjem Parlamentarne skupštine krajem siječnja, hoće li hrvatsko izaslanstvo ići bez oporbenih članova?
– Da, mi ćemo ići. Izaslanstvo je imenovano, ono je potpuno isto kakvo je bilo i prošle godine, nije se ništa promijenilo. Ako neki članovi tog izaslanstva ne dođu i ne prisustvuju, to nema nikakvog utjecaja.
• Vi ste, dakle, na verifikaciju poslali izaslanstvo u kojem su i oporbenjaci?
– Da, jer je takav zaključak Odbora za izbor i imenovanja.
• Kako to, s ozbirom na njihove ostavke u svim saborskim odborima i drugim tijelima?
– Oni bojkotiraju delegaciju i neće u njoj sudjelovati, ali su i dalje njezini članovi. To se odnosi i na članstvo u odborima. Oni su formalno dali ostavke na članstvo, ali su i dalje njihovi članovi, jer ih je Sabor imenovao. Sabor nije prihvatio njihove ostavke, pa ih onda zamijenio drugim ljudima.
• Kako će nedolazak oporbe biti prihvaćen u Parlamentarnoj skupštini?
– To će se sigurno negdje registrirati, ali oni to neće ni znati. Jer, mandati svih 40 izaslanstava se verificiraju u dvije sekunde. Predsjednica kaže - primili smo to i to, ostaju svi isti, ima li tko što protiv... I, to je to. Turska delegacija, primjerice, već dvadeset i nešto godina, koliko god traje sukob na Cipru, nema dva člana u svojoj delegaciji turskog dijela Cipra, ali oni ta dva mjesta uvijek drže otvorenim. I to se tako prihvaća.
• Mislite da izostanak oporbenih članova uopće neće pobuditi pozornost Parlamentarne skupštine?
– Ne, ako bi i pobudilo neku pozornost tamo negdje u administraciji, to će sasvim sigurno ići na štetu tih koji bojkotiraju. Jer, oni to gledaju s nesimpatijama, to nije dio demokratske borbe. Jednom sam zaprijetio da nećemo doći, ako se naši argumenti ne prihvate, pa mi je šef naše političke skupine rekao - nemojte to raditi, to rade samo Turci.
• Ne mislite da će ih zanimati razlozi oporbenog bojkota?
– Ne, to se njih ne tiče. Njih se unutarnje stvari pojedinih zemalja ne tiču i time ne razbijaju glavu.
• Pa, čak ni s obzirom na činjenicu da je na dnevom redu Parlamentarne skupštine rasprava o tajnim službama, a oporbene ostavke se neposredno tiču upravo djelovanja tajnih službi u Hrvatskoj?
– Trećeg dana je na dnevnom redu rasprava o »Internal Security Services«, ali to se ne odnosi na državne službe sigurnosti.
• Najavili ste riješenje krize u Saboru do veljače. Je li to realna procjena?
– Ne mislim. Čuo sam iz više izvora da je atmosfera na tim pregovorima vrlo povoljna, međutim, to se sve ide polagano, puževskom brzinom. Tek 18. siječnja je sastanak sa Šeksom, jer se nisu mogli prije uskladiti. No, bilo bi dobro da se to što prije riješi, jer je načelno stvar razriješena. Rasprava o sigurnosnim službama će se održati plenarno. Prema tome, ne bi trebalo biti razloga da se ne postigne konsenzus, ali je došlo do vremenskog škripca budući da mi do 18. siječnja moramo sve riješiti. Mi ćemo stoga poslati delegaciju koja je određena, a hoće li oporba doći ili ne, to je stvar njihove slobodne volje. Nije to tako dramatično kao što nekad izgleda, ali bi svakako bilo bolje da do toga nije došlo. Uostalom, ja u svom pismu, a i kolega Obuljen, nismo krili činjenicu da oni bojkotiraju delegaciju, neka se zna.

MARIJA PULIĆ