Dr. Nedjeljko Mihanović, filolog i povjesničar književnosti, savjetnik Predsjednika Republike za etička i moralna pitanja, imenovan je ovih dana predsjednikom Državnoga povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama.
• Što Vas je motiviralo da prihvatite to najnovije imenovanje?
- Jedan od temeljnih motiva preuzimanja te odgovorne dužnosti je da u granicama vlastitih mogućnosti i moralno-intelektualnih težnja ostvarimo visok stupanj kulturnoga dijaloga, duh tolerancije i demokratskog humanističkog ozračja na područjima vjerskih, političkih i kulturnih pitanja. Našoj današnjoj hrvatskoj vlasti i demokratskoj hrvatskoj državi je kulturološki i politički važno da se u skladu s našim ustavnim odredbama, na što višoj civilizacijskoj razini, uspostavi harmoničan odnos među vjerskim zajednicama, među različitim vjerskim uvjerenjima, duhovnim spoznajama i svjetonazorima. Hrvatska država to svakim danom sve jače na sociopolitičkom i kulturnom planu uspostavlja i u životu provodi. U skladnom odnosu svih građana Hrvatske, koji su iskreno spremni na duh tolerancije i istinski dijalog te postizanje moralno-intelektualne i duhovne ravnoteže, temelji se i demokratska budućnost hrvatske države i hrvatskog naroda.
• U javnosti se često čuje da država zagovara katoličku prema ostalim vjeroispovjestima. Što mislite o tome?
- Čini mi se da dio našeg neuravnoteženog novinstva neutemeljeno proizvodi takve neutvrđene, politikantske manevre i intrigantske prognoze. Povjerenstvo neće provoditi ni za koju vjersku zajednicu nikakvu diskriminaciju u smislu nekoga ideološkog, političkog i financijskog protektora. Provodit ćemo u djelo pravedna državnopravna jamstva i zakonske regulative radi ostvarivanja legitimnih kulturnih i socijalnih probitaka svih vjeroispovijesti koje imaju svoj kulturološki supstrat u našoj kulturi i civilizaciji.
• Kakav utjecaj, prema Vašim spoznajama, religija danas ima na etičku i moralnu svijest pojedinca i zajednice?
- Temeljne moralne i duhovne konstante su kod naših vjerskih zajednica takve, da na crti univerzalnih moralnih načela ljudske misli, mogu usavršavati i podizati našu etičku i moralnu svijest. Ta etička načela nas mogu na visokom stupnju moralnointelektualnog povjerenja povezivati.
• Što mislite prvo učiniti nakon stupanja na tu novu dužnost?
- Prije svega je potrebno na temelju općečovječanskih etičkih principa usuglasiti naša stajališta i poglede. Uočiti probleme koji su se na našoj zajedničkoj povijesnoj magistrali javljali i nametali, da bi se prevladala izvjesna gravitacija nekih previranja svijesti i spoznajnih preživjelosti. Provoditi u djelo taj svježi proplamsaj papinske misli Ivana Pavla II. o duhu tolerancije i moralne obnove. Ostvarivati načelo slobodnoga ispovijedanja vjere, ljudske misli, moralnoga i intelektualnog uvjerenja i da papinsku ekumensku svijest i poruku pretvorimo u djelo. Na premisama univerzalnih moralnih načela usuglašavati naša stajališta i poglede, i da u neposrednom otvorenom dijalogu ponekad provjeravamo i naše vlastite spoznaje.
Gordan Pandža |
