U nedjelju je na skupu »Hrvatska i međunarodne integracije«, SDP-ova saborska zastupnica Željka Antunović izjavila da se privatizacija po svaku cijenu u Hrvatskoj nije pokazala dobrom.
Što je trebalo učiniti namjesto toga?
- SDP-ov model privatizacije bazirao se na podjeli vlasništva među onima koji su ga stvarali - bivših vlasnika, radnika i umirovljenika. On je star koliko i priča o privatizaciji. Ali, privatizacija u Hrvatskoj provedena je po HDZ-ovu modelu sa svim posljedicama - nepodnošljiv gubitak radnih mjesta, nedopustiva tehnoliška i gospodarska devastacija i sl. Zato je danas pametnije razgovarati o modelima revizije takve privatizacije, no se vraćati na teoretiziranja o prošlosti.
• Što podrazumijevate pod pojmom »postepene privatizacije« koju ste sugerirali?
- Pojam »postepene privatizacije« izrekla sam u kontekstu kritike zahtjeva međunarodne zajednice koja je inzistirala na brzoj privatizaciji, a nije se osvrtala na realne teškoće koje je trebalo prevladati. Model privatizacije koji je podrazumijevao prodaju mogao se ostvariti tek pod pretpostavkom dostatnog zainteresiranog kapitala. U Hrvatskoj ga nije bilo, a strani investitori zazirali su od investicija najprije zbog rata, a onda uz političkih razloga. Pod postepenom privatizacijom mislila sam da se gospodarstvo moglo postepeno prodavati, ovisno o zainteresiranom kapitalu, a ne dozvoliti da se »odglumi« prodaja. Rezultati su poznati - devastirano gospodarstvo vraća se natrag državi, ovog puta ne da bi ga prodavala, već da bi sanirala pljačku.
• Ministar privatizacije Milan Kovač izjavio je da bi situacija oko privatizacije bila još gora da je prihvaćen prijedlog SDP-a o besplatnoj podjeli dionica.
- Ministar Kovač već je i ranije za privatizacijske promašaje pokušao optužiti one koji su najmanje krivi - male dioničare. Sad je iste optužbe htio usmjeriti i na kompromitaciju SDP-a. Njegove izjave o SDP-ovu modelu ne želim komentirati, a kad je riječ o optužbama malih dioničara, držim ih vrhunskom bahatošću.
• Ako odbacujete kompatibilnost s privatizacijom u Europi, znači li to da odbacujete i njihove prijedloge za izlazak Hrvatske iz privatizacijskih problema?
- Vaša tvrdnja nije točna, jer je kompatibilnost jedna, a unificiranost druga priča. Zalažem se da Hrvatska temeljem specifičnih iskustava ponudi svoja rješenja koja bi sutra možda mogla postati i europski standard.
• Kako bi trebala izgledati suradnja stranaka i sindikata ako se, primjerice, šestorica ne žele uplitati u radničke prosvjede?
- Postoji čitav niz modela po kojima mogu surađivati sindikati i stranke. SDP se nikad nje ograđivao od sindikalnih akcija. Neke je neposredno podupirao, ali u njima nikad nije sudjelovao više no što je primjereno parlamentarnoj stranci. Odgovornost stranaka šira je od sindikalnih zahtjeva koji se, grubo rečeno, svode na plaće i radna mjesta.
Dean Sinovčić |
