Na nedavnoj sjednici Upravnoga vijeća Zavoda za mirovinsko osiguranje, ravnateljica Dunja Vidošević podnijela je izvještaj o poslovanju, naglasivši da ga podnosi dijelom i zbog toga da bi se »ogradila« od dosadašnjih rezultata u poslovanju Zavoda. Predsjednika Upravnoga vijeća Zavoda dr. Željka Potočnjaka zamolili smo za komentar tog izviješća:

- Bili smo orijentirani na poslovanje Zavoda za mirovinsko osiguranje u prva dva mjeseca ove godine. Završni račun Zavoda za 1998., naime, još nije donesen. Njega je trebao donijeti Upravni odbor »staroga« Fonda, zbog čega ćemo zatražiti da se Vlada opredijeli o tome tko će donijeti završni račun triju mirovinskih fondova za 1998. godinu. Ako za to Vlada ovlasti novo upravno vijeće, onda ćemo to učiniti mi. Zaduženost Zavoda je velika. Isplata mirovina u velikom se dijelu financira kreditima kojima se podmiruje deficit u naplati doprinosa za mirovinsko osiguranje još iz 1997. i 1998. godine. Ukupan deficit iz te dvije godine iznosi gotovo 900 milijuna kuna. No, u prva dva mjeseca bilježimo i novih 230 milijuna kuna deficita, koji je dijelom rezultat skupih kredita koje Zavod podiže, a dijelom je to vezano i uz naplatu doprinosa. Podaci pokazuju da se ne uspije naplatiti 70 posto doprinosa od poljoprivrednika, 40 posto od obrtnika te da poslodavci ne plaćaju doprinose za oko 200.000 zaposlenika. Članovi Upravnog vijeća slažu se da treba poduzeti sve da se naplata doprinosa poboljša, da se naplati i dio dugova, te da se pronađe način da se i imovina Zavoda stavi u funkciju osiguranja likvidnosti. Važna je i uloga državnog proračuna, iz kojeg se osigurava 30 posto novca potrebnog za mjesečnu isplatu mirovina.
• Ravnateljica Zavoda najavila je da će se ići i u pljenidbu radi naplate dugova za mirovinski doprinos.
- Nedisciplina u naplati je velika i mislim da je potrebno različitim mjerama zaoštriti to pitanje naplate doprinosa, pri čemu ne vjerujem da će doći do »opće pljenidbe u Hrvata«. No, tamo gdje stručne službe ocijene da ima imovine iz koje se dugovi mogu naplatiti, treba ići u naplatu. Vjerujem da će Zavod pritom imati na umu da se dodatno ne ugrozi odnos obroja umirovljenika i aktivnih osiguranika.
• Od čega poljoprivrednik može platiti doprinos ako nije uspio prodati proizvode ili ako država nije platila naknadu za njihov otkup. Od čega obrtnik može platiti doprinos ako njemu nitko ne plaća?
- To je začarani krug nelikvidnosti kod nas. Na Vladi je odgovornost da odredi gdje će se i kako taj začarani krug prekinuti, no mislim da kod uplate doprinosa, kad je riječ o obrtnicima i poljoprivrednicima, to ipak nije stvar njihove nelikvidnosti, nego financijske nediscipline.
• Koliko bi se od ukupnoga duga, koji prelazi četiri milijarde kuna, uopće moglo naplatiti?
- Stručne službe Zavoda rade te procjene. Tvrdi se da bi realno bilo očekivati da se naplati nešto više od 30 posto duga, ali rade se i detaljnije analize koje će uskoro pokazati pravo stanje stvari.

Marijana Matković