Krajem prošlog tjedna ministar zdravstva dr. Željko Reiner i zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović Dropulić potpisali su sporazum kojim se nakon 10 godina stanke nastavlja izgradnja Sveučilišne bolnice. Sporazumom se predviđa da Zagreb i država dijele troškove dovršetka bolnice, a samo za njezino preprojektiranje trebat će oko 30 milijuna kuna. Građevinski radnici trebali bi se krajem godine vratiti u Blato, naselje preko Save gdje je bolnica smještena, a prve pacijente bolnica će primiti 2001. godine.

- U Sveučilišnu bolnicu preselit će se tri zagrebačke bolnice: Opća bolnica Sveti Duh, Klinika za traumatologiju i Klinika za tumore. Seli se i Hitna pomoć, no u centru grada ipak će ostati istureni dio te skrbi. Preselit će se i nekoliko državnih zdravstvenih zavoda: Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, onaj za kontrolu imunobioloških pripravaka, Zavod za toksikologiju, za zračenje, medicinu rada, kao i većina organizacijskih jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a njegove šalterske službe ostat će u gradu.
• Koliki će dio kompleksa Sveučilišne bolnice biti namijenjen u zdravstvene svrhe?
- Točno 123.000 četvornih metara, što je više od polovice ukupnog prostora bolnice, koja se prostire na 217.000 četvornih metara.
• Što će biti u ostatku prostora bolnice?
- Ostatak će biti iskorišten za hotel, poslovne prostore, urede, trgovački centar... U svakom slučaju, bit će iskorišten za komercijalne sadržaje.
• Koliko će kreveta imati nova bolnica?
- Bolnica će imati onoliko kreveta koliko ih sada zajedno imaju sve ustanove koje se sele. Konkretno, Sveučilišna bolnica imat će oko 800 kreveta. No, mnogo je važnije što će Zagreb konačno dobiti bolnicu za produljeno akutno liječenje koja će biti u prostoru današnje bolnice na Svetom Duhu. U toj se bolnici ne bi izvodili komplicirani operativni zahvati i ne bi bilo skupih aparata, vrijednih milijune maraka ili dolara. Bolnica bi i dalje o bolesnicima vrhunski brinula, liječnika bi bilo nešto manje, a neće im trebati niti toliko opreme.
• Tko će se liječiti u takvoj bolnici?
- U nju će se nakon nekoliko dana premještati pacijenti koji su, primjerice, operirani u nekoj od vrhunskih zagrebačkih klinika i kojima treba produljeno liječenje od možda dva do tri tjedna. Bolnica bi imala 400 kreveta, što će biti dovoljno da se postigne ono za čim Zagreb vapi već desetljećima. Liječnici koji rade u klinikama muče se s prividnim nedostatkom kreveta u Zagrebu. Problem je, zapravo, u tome što pacijenti vrlo često leže u takvim vrhunskim ustanovama dulje no što je to u svijetu uobičajeno, a leže toliko dugo jer kod nas ne postoje bolnice za produljeno akutno liječenje. Baš zato što netko iz medicinsko-socijalnih razloga ostaje dulje u bolnici, liječnici ne mogu primiti na liječenje ili operaciju novoga pacijenta. Zbog toga se stvara prividni nedostatak postelja.
• Što će se dogoditi sa zgradama u kojima se danas nalaze bolnice koje se trebaju seliti. Hoće li se one prodati?
- Jasno, cijelu stvar treba netko i platiti. U tome i jest prednost cijele ove koncepcije. U ovakvoj financijskoj situaciji, u kakvoj se zdravstvo sada nalazi, teško da bi se netko odlučio ulagati nekoliko stotina milijuna maraka, koliko treba da se bolnica završi.
• A koliko još novca treba izdvojiti za dovršenje bolnice?
- U ovom trenutku to je vrlo teško reći. Točan iznos znat će se tek kad se dovrši preprojektiranje bolnice. U pitanju je jedna megalomanski zamišljena ustanova, koju smo već sveli na polovicu prvotno zamišljenog prostora. Dakle, najprije treba znati kako će ona izgledati, a tek će onda biti poznato koliko će koštati. No, mislim da će dovršetak gradnje sigurno koštati oko 900 milijuna kuna.
• Odakle toliki novac?
- Država i Grad Zagreb dignut će kredit, koji će se otplaćivati prodajom prostora u kojima se sada nalaze bolnice i državni zavodi predviđeni za selidbu, te prodajom pola kapaciteta u komercijalne svrhe. Po našoj računici, to bi trebalo biti dovoljno da se otplaćuje kredit.
• Spomenuli ste da bi u sklopu bolnice trebao biti hotel. Je li već netko zainteresiran za njegovu gradnju?
- Ja osobno ne znam, ali je sasvim sigurno da će biti zainteresiranih, jer će u tom kompleksu biti i trgovački centar te različiti uredi. Zagrebu nedostaje hotelskih kapaciteta, a i uobičajeno je svugdje u svijetu da se uz bolnice grade hoteli. U njima je smještena rodbina pacijenata ili čak sami pacijenti kojima nije nužna, primjerice, intenzivna njega. Hotelska soba im je, naime, mnogo jeftinija od bolničke.

Tanja Tolić