ZAGREB, 2. svibnja - Dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova, akter je i svjedok vrlo žive i intenzivne diplomatske aktivnosti Republike Hrvatske u posljednje vrijeme. U tri posljednja tjedna imao je tri važna posjeta, bio je, naime, u Luxembourgu, u Izraelu i u Erfurtu, s mnogo susreta i razgovora. Ekskluzivno za Vjesnik opisao nam je svoje dojmove i rezultate sa svih tih posjeta.

• Gospodine Sanader, u svjetlu zračnih akcija NATO-a na SRJ došlo je do izuzetne diplomatske aktivnosti u koju je uključena i Hrvatska kao susjedna zemlja. Ministar Granić u više je navrata boravio u SAD, a Vi ste vodili hrvatsko izaslanstvo na susretu Vijeća ministara Europske unije (EU) sa zemljama susjedima SRJ. Kakvi su Vam dojmovi s toga sastanka u Luxembourgu?
- Uistinu je intenzitet diplomatskih aktivnosti izuzetno pojačan od početka NATO-napada na SRJ. Pritom je vidan uspon odnosa Hrvatske i NATO-a te Hrvatske i SAD. Hrvatski partnerski i saveznički odnos pozitivno je ocijenjen, ali je važnije od toga da je međunarodna zajednica, a ponajprije Europa, priznala kako je upravo Hrvatska politički, gospodarski i sigurnosno čvrsta i stabilna točka u susjedstvu SRJ. Sada se naša stajališta pomno slušaju, iskustva vrednuju, i prihvaćeni smo kao ključan partner u dijalogu s ciljem traženja rješenja za krizu. Sastanak u Luxembourgu uistinu je povijestan, jer je hrvatsko izaslanstvo, koje sam vodio, prvi put sudjelovalo u radu ministarskoga vijeća EU-a. Naš je nastup pozitivno primljen i imao je značajan odjek na samom sastanku dok se na margini otvorila prigoda za mnoge kraće ili dulje bilateralne susrete.
 

• Znači li to da je Hrvatska sada znatno bliža euroatlantskim integracijama?
- Ne treba misliti da se vrata integracija sama od sebe otvaraju. U sadašnjim je uvjetima uistinu omogućeno ubrzavanje tih procesa, ali sadašnja otvorenost zapadnih saveza prema Hrvatskoj ne znači da se odustalo od kriterija, no može se očekivati određena fleksibilnost. Stoga su, na ovome pozitivnom valu, hrvatsko državno vodstvo i predsjednik Tuđman pokrenuli nužne procese kako bi se ispunili kriteriji te učinio iskorak u strateškom cilju hrvatske državne politike - približavanju euroatlantskim integracijama.
• Zna se da ste Vi, gospodine Sanader, prije manje od dvije godine u Budimpešti potpisali sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa između Hrvatske i Izraela. Nedavno ste imali vrlo važan posjet Izraelu?
- Tijekom službenoga uzvratnog posjeta Izraelu, od 16. do 19. travnja, susreo sam se s ministrom vanjskih poslova Arielom Sharonom, njegovim zamjenikom Eytanom Bentsurom i predstojnikom Ureda predsjednika Weizmana Ariehom Shumerom. Razgovarao sam s nekoliko istaknutih predstavnika Lige izraelsko-hrvatskog prijateljstva te s nekoliko drugih uglednih Izraelaca povezanih kroz posao ili kulturu s Hrvatskom. Posjetio sam i Memorijalni centar Yad Vashem, gdje sam položio vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta i upisao se u spomen-knjigu.
• Koji su Vam glavni dojmovi s toga posjeta kada je riječ o stanju i perspektivama hrvatsko-izraelskih odnosa?
- Valja odmah naglasiti da su svi razgovori protekli u vrlo otvorenom i izrazito prijateljskom ozračju. Zajednički je zaključak da u odnosima između dviju zemalja više nema otvorenih pitanja te su i jedna i druga strana izrazile zadovoljstvo razinom međusobnih odnosa i činjenicom da je u roku manjem od dvije godine, od kada su uspostavljeni službeni odnosi, učinjen značajan napredak na svim područjima od obostranog interesa. Obje su strane iskazale i spremnost za daljnje produbljenje i dinamiziranje međusobne suradnje.
• Kako danas službeni i neslužbeni krugovi u Izraelu gledaju na Hrvatsku?
- Između hrvatskoga i izraelskoga naroda postoje brojne sličnosti, od dugotrajne borbe za stvaranje vlastitih država do brojne dijaspore, koju imaju i jedna i druga zemlja. Iz svih razgovora koje sam vodio mogu zaključiti da prepreka za daljnji razvoj odnosa nema. Naprotiv, stvoren je dobar temelj za njihovo jačanje i razvijanje. I Hrvatska i Izrael dvije su zemlje srednje veličine te kao takve zainteresirane su za suradnju sa svim onim državama koje to žele, i to na osnovi uzajamnog uvažavanja, potpomaganja i reciprociteta. Istina je da na objema stranama postoje krugovi i pojedinci kojima se takav razvoj ne dopada, no očito je da oni ostaju u manjini i više nisu ozbiljna prepreka razvoju svekolike suradnje između dviju zemalja. S tim u svezi ponovo bih ukazao na vrlo jak prosrpski lobi koji je širio laži o Hrvatskoj i tako znatno otežavao razvoj hrvatsko-izraelskih odnosa.
• Jeste li postigli neke konkretne dogovore i možete li navesti neke konkretne poteze koji će slijediti idućih mjeseci?
- Kao što sam već kazao, u odnosima između Hrvatske i Izraela u posljednje je vrijeme ostvaren vidan napredak. To se posebno odnosi na vojnu, kulturnu i znanstvenu suradnju te suradnju u okviru sustava UN-a i drugih međunarodnih organizacija. U razgovorima smo potvrdili zajedničku spremnost da se nastavi na isti način, a sa zamjenikom ministra Bentsurom dogovorio sam nastavak političkih konzultacija dvaju ministarstava vanjskih poslova. Dogovorili smo se također da će obje strane uložiti dodatne napore kako bi se u što skorije vrijeme završili pregovori i potpisali sporazumi o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, o poticanju i zaštiti ulaganja i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. I, što je posebno važno, izraelska će strana razmotriti mogućnost ukidanja viza za hrvatske državljane.
• U kratkim agencijskim izvješćima o Vašem posjetu naglašavali su se razgovori i dogovori o turističkoj suradnji. Što to konkretno znači, imajući na umu da su Izraelci vrlo poželjni turisti?
- Prije Domovinskog rata godišnje je u Hrvatskoj i Sloveniji boravilo, u prosjeku, oko 70.000 gostiju iz Izraela, ali tijekom toga rata turistička suradnja, iz razumljivih razloga, gotovo i nije postojala. Prvi organizirani povratak gostiju iz Izraela u Hrvatsku bilježi se 1997., kada je, nakon uspostave diplomatskih odnosa, na kraju turističke sezone Hrvatsku posjetilo njih oko 2000. U cilju unapređenja suradnje, prigodom posjeta ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Izraelu u svibnju 1998. potpisana su dva sporazuma: o suradnji u turizmu i o zračnom prometu.
• Na koncu, gospodine Sanader, zamijećeno je da i kao međunarodni tajnik i član Predsjedništva HDZ-a vrlo često boravite u inozemstvu i susrećete se sa stranačkim vođama. O čemu je riječ?
- Proces integracije nije jednoslojan, već se odigrava na nekoliko jednakovrijednih razina. HDZ je kao stranka slijedio prioritete državne politike i nakon uspješnog rješavanja vitalnih problema za opstojnost države, okrunjenih uspješnim dovršetkom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, počeo je dodatno jačati i svoje međunarodne kontakte. HDZ je narodna stranka centra i jasno je da traži sugovornike među europskim strankama srodnoga profila, ali ne bježi ni od drugih kontakata.
• U tome kontekstu valja promatrati i Vaš prošlotjedni boravak u Erfurtu, zar ne?
- U posljednje sam vrijeme kontaktirao s čelništvom bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), austrijske Narodne stranke (ÖVP) te sam na poziv predsjednika njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) dr. Wolfganga Schäublea vodio stranačko izaslanstvo na konvenciji u Erfurtu, 26. i 27. travnja. Nastavljamo i dalje te mogu najaviti skore susrete sa srodnim strankama u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Mađarskoj i Izraelu, a sve u cilju stvaranja što jačih kontakata i daljnjeg ubrzanja uključivanja Republike Hrvatske u integracijske procese.
• Ima li kakvih konkretnih novosti u svezi s dogovorenim posjetom predsjednika Tuđmana Izraelu?
- S velikim zadovoljstvom mogu reći da je sve spremno za posjet predsjednika dr. Franje Tuđmana Izraelu. Dogovorili smo se, međutim, da o terminu razgovaramo nakon skorašnjih parlamentarnih izbora u Izraelu. Predstojnik Ureda predsjednika Weizmana Shumer zamolio me da predsjedniku Tuđmanu ponovo prenesem poziv za posjet. Dakle, preostaje još samo utvrđivanje točnog termina posjeta, što ovisi ponajprije o slobodnim terminima dvojice predsjednika.

Mihailo Ničota