Zlatko Tomčić |
|---|
 |
ZLATKO TOMČIĆ, PREDSJEDNIK HSS-a, GOVORI O IZGLEDIMA ZA OPSTANAK OPORBENE ŠESTORICE I KOMENTIRA “SUKOB DVAJU EKSTREMIZAMA” Ako se povezivanjem SDP-a i HSLS-a stvara nekakav lijevi blok unutar šestorice, sigurno ima logike razmišljati i o osnivanju centrističkog bloka. On bi zauzeo poziciju između tog lijevog bloka i desnog oko HDZ-a, i tako spriječio bipolarizaciju političke scene, koju smatramo vrlo štetnom l Sporazum SDP-HSLS ne narušava strateška opredjeljenja šestorice. Ako nešto narušava ta opredjeljenja, to su puno prije neriješena pitanja suradnje na lokalnoj razini l Ako HDZ ne ponudi ništa novo, apsolutno sam za prekid pregovora
“Sizifov je posao uvjeravati HDZ da Hrvati u Bosni nisu nikakva dijaspora.”
“Okrenimo se budućnosti. Tako ćemo najpoštenije ispraviti nepravde prošlosti.”
tekst
* počnimo s novinskom najavom da će se HSS priključiti Porečkoj skupini. Je li to točno?
- Prije svega, HSS je toliko samostalan i autentičan da se nikada nikome nije priključivao. To ne znači da nismo spremni surađivati sa strankama sličnih političkih ciljeva, pa smo tako spremni i na suradnju s Porečkom skupinom. Ali, to ne mijenja ništa u našem strateškom opredjeljenju, a to je ostati prije, za vrijeme i poslije izbora u šestorici. Hoće li se unutar šestorice ostvarivati neki uži oblici suradnje, kakva je Porečka skupina i sada SDP-HSLS, to je druga stvar i ovisi prije svega o tome kakav će se izborni zakon donijeti. Ovisno o tome i HSS će donijeti odluku hoće li se, kako vi kažete, priključiti nekim užim stranačkim grupacijama.
* Nema razloga da se lecnete zbog tog izraza, jer je HSS činio okosnicu slične grupacije, Novog Sabora 95, koja je prestala postojati kada je vaša stranka tako odlučila. To je sigurno najbolja opozicijska koalicija dosad. Mislite li da sadašnje prilike opravdavaju njezino obnavljanje?
- Pa ako se povezivanjem SDP-a i HSLS-a stvara nekakav lijevi blok unutar šestorice, sigurno ima logike razmišljati i o osnivanju centrističkog bloka. On bi zauzeo poziciju između tog lijevog bloka i desnog oko HDZ-a, i tako spriječio bipolarizaciju političke scene, koju smatramo vrlo štetnom. U tom smislu, doista ima usporedbe sa situacijom 1995. godine, ali s razlikom koju sam već istakao, a to je da bi nova centristička grupacija bila taktičko opredjeljenje unutar šestorice, dok je Novi Sabor 95 bio strateško opredjeljenje stranaka izvan takvih grupacija.
BESMISLENA RASPRAVA
* Ali odakle vam jamstvo da je povezivanje SDP-a i HSLS-a samo taktički potez unutar šestorice? Te dvije stranke realno mogu računati na relativnu većinu na izborima, i sada je samo pitanje kako će to ostvariti. U tome im HDZ još uvijek može pomoći puno više nego vi ostali u šestorici.
- Ne vjerujem u to. Nije riječ samo o tome što držim do zadane riječi, nego još više o tome da sporazum SDP-HSLS ne narušava strateška opredjeljenja šestorice. Ako nešto narušava ta opredjeljenja, to su puno prije neriješena pitanja suradnje na lokalnoj razini. Mi smo dugo odgađali da odnose na lokalnoj i županijskoj razini uskladimo s odnosima na državnoj razini, i sada se, na žalost, suočavamo s posljedicama toga. Zato sam ovih dana i rekao da ako nismo u stanju naći prikladne modele suradnje na svim razinama, onda je bolje da se šestorica raziđu sada nego onda kada od toga može biti više štete. Pred nama je zadaća da to što prije riješimo, i ako mogu staviti prigovor na sporazum Račana i Budiše, on se odnosi jedino na to što je on došao uoči sastanka o toj temi.
* Ali, nemate li osjećaj da se šestorica već previše bakću sami sobom i da se bitnim životnim pitanjima praktički više ne bave. Po toj liniji došli su i ovi pregovori o izbornom zakonu bez glave i repa, koje više nitko ne razumije.
- Na žalost, tu ima istine. Ne možemo poreći svoj dio odgovornosti što smo se dali uvući u besmislenu i bespredmetnu raspravu, koju HDZ namjerno forsira, pokušavajući stvoriti lažni dojam da je pitanje liste za dijasporu, pa i samog izbornog zakona, najvažnija stvar na svijetu. Zato držim da nakon njihovih posljednjih prijedloga nemamo što više razgovarati. Neka sami donesu izborni zakon, s glupostima koje su dosad zastupali ili bez njih, i neka sami snose odgovornost za to.
ODSTUPANJE OD PRINCIPA
* Znači, tražite prekid pregovora?
- Ako HDZ ne ponudi ništa novo, apsolutno sam za to.
* Ali i ponude s kojima je izlazila opozicija daleko su od blistavih, a kada je riječ o listi za dijasporu, jedva da su se i razlikovale od HDZ-ovih.
- Slažem se da su šestorica – pa i ja osobno svojim prijedlogom da najuspješnije stranke u šest-sedam izbornih jedinica “delegiraju” zastupnike dijaspore – dijelom zagovarala neprincipijelan stav. Ali to je cijena koja se morala platiti. Ako se teži rješenju koje bi bilo prihvatljivo za sve, onda unaprijed morate računati s time da ćete morati odstupiti od nekih svojih principa. Da smo htjeli biti do kraja principijelni, trebali smo pokrenuti pitanje ustavnih promjena kojima bi se jasno definiralo tko, gdje i na koji način može glasati na izborima. Ali, tada bismo se unaprijed odrekli svakog sporazumnog rješenja.
* Jeste li razmišljali o tome da se ustupcima HDZ-u oko dijaspore zapravo amnestiralo njegovu politiku u BiH?
- Razmišljalo se i o tome, ali ponavljam, u ovakvim stvarima ne možete sebi postavljati ciljeve za koje je unaprijed jasno da su neostvarivi. Sizifov je posao uvjeravati HDZ u ono što je svakom drugom jasno, a to je da Hrvati u BiH nisu nikakva dijaspora i da njima izborno pravo u Hrvatskoj samo otežava položaj u BiH. Jednostavno, odnos parlamentarnih snaga je takav da se ta pitanja ne mogu otvarati. Mi nemamo izbora.
* Imate – sami ste ga spomenuli – prekinuti pregovore.
- Pa tako će se po svemu sudeći i dogoditi, jer će se u parlamentarnu raspravu najvjerojatnije ući s dva izborna zakona, jednim koji će predložiti HDZ i drugim, koji su već predložila oporbena šestorica.
* Promijenimo malo temu. Je li HSS antifašistička stranka? Ostavili ste ozbiljne sumnje u to suprotstavljanjem povratku spomen-ploče osloboditeljima Splita i povratku imena Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.
- HSS je uvijek bio, a i danas je stranka koja se jasno znala distancirati od svih ekstremizama, a oba događaja koja spominjete upravo to i jesu – sukob dvaju propalih ekstremizama. Mi u tome ne želimo sudjelovati. Da me se ne bi krivo razumjelo, mi vrlo dobro znamo što je antifašizam i koje su mu zasluge za suvremeni svijet, ali mi također ne zaboravljamo da su neke zemlje iskoristile antifašizam za svoj napredak, a neke za novi politički ekstremizam – boljševizam. Nismo valjda zaboravili te primjere krivog antifašizma, kakav je bio onaj u Sovjetskom Savezu, ali i naš vlastiti, s poništavanjem privatnog vlasništva, kolektivizacijom i svim ostalim.
RANE IZ PROŠLOSTI
* Oprostite, ali ovo o sukobu dva ekstremizma već smo čuli od Ivice Ropuša i na Motrištima.
- Mene ne zanima što o tome kažu drugi, jer želim jasno reći što mislimo mi. A, ponavljam, mi smo mišljenja da antifašizam ima svoju povijesnu karizmu, ali da tu karizmu neki zloupotrebljavaju kao osnovicu novih totalitarnih ideologija i režima. Osim toga, uvjereni smo da ovo neprestano okretanje prema prošlosti postaje za Hrvatsku pogubno.
Gurajući prste u rane iz prošlosti, najčešće se gura prste i u osobne rane mnogih pojedinaca. Evo vam i primjera. Ja ne opravdavam istup gospodina Stanka Miluna u Splitu, to nije politika HSS-a, ali moramo biti objektivni i reći da su njemu partizani po ulasku u Split strijeljali dva člana njegove najuže obitelji. Kako onda oni mogu očekivati od njega da ih uvažava ili čak voli. Zato, ponavljam, ne treba nam otvaranje ovih tema ni kroz nekakve pomirbe ni na drugi način. HSS ima povijesni legitimitet da to kaže jer se ni s kim nije posvadio, pa se ne mora ni miriti, a primjer Vlatka Mačeka koji se suprotstavio i jednome i drugom ekstremizmu i danas ima visoku vrijednost.
* Ne mislite valjda da je antifašizam u najboljem smislu oličen u Mačeku?
- Ne, ali mislim da je u njemu najbolje oličeno distanciranje od svih ekstremizama, ponajprije fašističkog, ali i boljševičkog, kakav je prevladao u Rusiji i u nekim drugim zemljama.
* Već drugi put spominjete Rusiju. Nećete valjda nijekati antifašizam zemlje koja je u ratu imala dvadeset milijuna mrtvih, i zbog ideološke superiornosti suprotstavljati mu, recimo, francuski antifašizam, s nekoliko stotina puta manjim žrtvama. Antifašizam treba lučiti od ideologija.
- Ja ga i lučim, i ne pada mi na pamet umanjivati ruski antifašizam, ali ne možete poreći povijesnu činjenicu da neke zemlje nisu iskoristile antifašističke tekovine za dobro svojih naroda, nego suprotno, za to da mu nametnu nove totalitarne jarmove i nova ograničenja ljudskih sloboda. Nema nikakva razloga da danas prešućujemo kako je antifašizam u tim zemljama poslužio kao podloga za izrazito nedemokratske postupke i procese.
POGLED U BUDUĆNOST
* Sve to nije razlog da se distancirate od antifašizma. Pridružite mu se i poboljšajte ga, umjesto što ste ostali jedina stranka među šestoricom koja je izvan toga.
- Preuzimamo taj rizik, jer HSS-u nije prvi put da se nađe na pozicijama koje samo on brani. Mi jednostavno smatramo da antifašizam pripada prošlosti koliko i fašizam i da se tim temama danas više ne treba vraćati. To je najbolje izraženo u stavu Luke Trconića da mi ne bismo 1990. brisali ime Trgu žrtava fašizma, ali nismo ni za to da mu se to ime sada vraća. Vraćanje imena trgu bi, posve sigurno, otvorilo raspravu o žrtvama komunizma, a “stanje duha” u Hrvatskoj to onemogućuje. Okrenimo se budućnosti, tako ćemo najpoštenije ispraviti nepravde prošlosti.
Marinko Čulić |
|||||
