ZAGREB, 11. svibnja - S novoimenovanim ministrom pravosuđa dr. Zvonimirom Šeparovićem razgovarali smo o aktualnostima u sudbenoj vlasti. Povod za razgovor je i činjenica da sudbena vlast ima »biljeg» od više od milijun neriješenih predmeta, a rješenja se još ne naziru.

• Iz nekih međunarodnih krugova bilo je prigovora na rad sudbene vlasti u Hrvatskoj. U tom kontekstu, bilo je tvrdnji da Hrvatska nije procesuirala zločine nakon »Oluje». Kako to komentirate?
- Zamjerke međunarodne zajednice uglavnom se upućuju zbog sporosti i neažurnosti sudstva. Zanima ih i položaj pojedinca pred zakonom, posebno pripadnika manjina. Slika koju je stvorio Hrvatski helsinški odbor o navodnim zločinima poslije »Bljeska« i »Oluje«, porazna je. Uskoro ćemo objaviti odgovor, jer se u mnogim slučajevima radi o manipulacijama i neistinama. Malo se zna da se vodilo tisuće kaznenih postupaka i da su mnogi u zatvoru. O tomu ćemo, istine radi, izvijestiti našu i međunarodnu javnost. Tamo gdje je izostao progon, tražit će se otvaranje ili nastavak postupka, jer najteži ratni zločini, kao što se zna, nikada ne zastarijevaju.
 

• Je li sudbena vlast neovisna ili je pod utjecajem politike i izvršne vlasti?
- Bilo bi veliko zlo kad bi se politika i uprava miješale u sudbenu vlast. Izbor sudaca bez vremenskog ograničenja, poboljšanje njihova materijalnog položaja, dolazak mladih pravosudnih djelatnika... jamče da će se osigurati nezavisnost sudbene vlasti. Iskušenja je uvijek bilo, ali se danas ona mogu amortizirati.
• Veliku pozornost izazvala je vaša izjava da odluku o postupku Nadi Šakić nije trebao donijeti državni odvjetnik, nego sud. Kako to komentirate?
- Nada Šakić je izručena Hrvatskoj za navodna kaznena djela počinjena u Drugom svjetskom ratu u kaznionici Stara Gradiška. U to vrijeme ona je bila šesnaestogodišnjakinja. Nakon provedenog prethodnog postupka, županijski državni odvjetnik, kao što je poznato, nije našao dovoljno dokaza za podizanje optužnice te je odustao od daljnjeg progona. Ta odluka izazvala je različita reagiranja, posebno u nekim međunarodnim krugovima. Primjerice, Ephraim Zuroff je i mom prethodniku Ramljaku iznio nove dokaze, predložio nove svjedoke, koji bi navodno bili mogli dokazati da je Nada Šakić počinila određena kaznena djela. Ona je u međuvremenu, što je i razumljivo, puštena na slobodu.
• Izrazili ste dosta nezadovoljstva zbog odluke županijskog državnog odvjetnika Radovana Šanteka da odustane od daljnjeg progona Nade Šakić?
- U povodu tog slučaja iskazao sam mišljenje da bi bilo bolje i ispravnije da je odluku donio sud, a ne državni odvjetnik. Ne dvojim da je državni odvjetnik postupio po zakonu i po svojoj savjesti, u sklopu svojih zakonskih ovlaštenja. Međutim, sudbenu vlast, prema Ustavu, ostvaruju sudovi. Sudska je odluka ono što ima težinu. Ona dolazi nakon zakonito provedenog kaznenog postupka, sa svim jamstvima ljudskih prava optužene osobe. U ovom slučaju, državni odvjetnik je mogao proslijediti slučaj nadležnom sudu da on donese pravorijek. Ovako je došlo do prigovora sa strane, s prijedlozima za dopunu dokaznoga postupka. Dodatni element tog slučaja je akt o ekstradiciji Nade Šakić. Naime, u stvarima izručenja, taj akt ima veliku težinu, jer se njime ograničava domaći sud da ne smije izlaziti izvan okvira djela za koja je osoba izručena.
• Dakle, uvjereni ste da je o krivnji Nade Šakić ipak trebao odlučivati sud?
- Mislim da bi bilo primjerenije da je o tome odlučivao sud koji bi, uz dokaze kojima je raspolagao državni odvjetnik na kraju istrage, vjerujem odlučio jednako, odnosno oslobodio bi Nadu Šakić zbog nedostatka dokaza, jer nije dokazano da je optuženica počinila djelo za koje se optužuje.
• Više puta ste izrazili zadovoljstvo zbog načina suđenja Dinku Šakiću?
- Taj se postupak vodi temeljito, uz puno uključenje domaće i svjetske javnosti. Obilazeći zatvore i zatvorsku bolnicu, razgovarao sam s optuženim Dinkom Šakićem, koji nema pritužbi na postupanje zatvorskih i sudbenih vlasti prema njemu. Posebna se pozornost u tom postupku posvećuje sigurnosti njegovih sudionika, posebno optuženika i svjedoka. Ministarstvo pravosuđa je učinilo sve da se taj i slični postupci vode zakonito i nesmetano, uz punu sigurnost. Hrvatsko pravosuđe mora i u tom slučaju položiti ispit pred domaćom i svjetskom javnošću. Tako ćemo dokazati da smo pravna država, s vladavinom prava i zaštitom prava čovjeka.
• Kako ocjenjujete sukobe u sudbenoj vlasti? U tom smislu, donedavno su se vrlo često spominjali i Ustavni i Vrhovni sud.
- Sukoba u sudbenoj vlasti nema. Neke naznake nesporazuma sudbene vlasti i Ustavnoga suda su marginalne i nisu ozbiljan problem. Treba se samo vratiti na načela predviđena Ustavom i nesporazumi će biti izglađeni. Nedvojbena je uloga Ustavnoga suda u zaštiti prava čovjeka, ali, također, treba ojačati središnju ulogu Vrhovnoga suda u ukupnom ostvarivanju sudbene vlasti.

Biljana Bašić