savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=58&sudac-sramotnjak=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=58&sudac-sramotnjak=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=58&sudac-sramotnjak=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=58&sudac-sramotnjak=

Ante  Klarić

../intervjui/intervjui.php?osoba=299&ante-klaric

Klarić Ante
Datum:
31.05.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 

ANTE KLARIĆ, PUČKI PRAVOBRANITELJ REPUBLIKE HRVATSKE, KOMENTIRA KAMPANJU KOJOM SE ANTU ŠARIĆA ŽELI ZADRŽATI NA MJESTU PREDSJEDNIKA SPLITSKOGA OPĆINSKOG SUDA
 
Ne znam što je sve gospodin Šarić organizirao u Splitu za svoju obranu. Ako je ovo njegov scenarij, očito je da zlorabi osjećaje branitelja iz Domovinskog rata. Manipulacija tim ljudima isto je tako nemoralan čin kao što je nemoralan čin da predsjednik Općinskog suda ne izvršava odluke vlastita suda i širi atmosferu nacionalne i vjerske nesnošljivosti među građanima Hrvatske l U raspravu o izvješću OESS-a o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj uključio bih se tek jednom rečenicom: mnoga su međunarodna izvješća o stanju ljudskih prava bila rezultat naše stvarnosti

 

     “Veliki problem uspostave pravne države u Hrvatskoj jest to što se još uvijek služimo prijetnjama.”
 
     “Mnogi su umislili da su baš oni jedini branitelji državnih vrijednosti i sloboda, pa voluntarizmom dovode do još većih problema.”
 
 
 tekst
 
* nakon što je dopis predsjednika Općinskog suda u Splitu Ante Šarića objavljen u javnosti, a potom iznuđena njegova ostavka, u Splitu je pokrenuta prava hajka na sve koji su se usprotivili Šarićevu načinu rada. Može li netko tko piše dopise u kojima broji krvna zrnca i zalaže se za protuzakonita rješenja, predsjedati sudom?
- Ne može se ovakvim dopisima prikrivati neefikasnost svoga rada i bavljenje sitnom politikom, a nesmotrenim izjavama dovoditi u pitanje poziciju suca, predsjednika Suda, pogaziti zakletvu na Ustav, na sve vrijednosti zapisane u Ustavu. Gospodin Šarić svojom je nesmotrenošću, svojim neznanjem i svojim svjetonazorom doveo u pitanje ugled i čast Suda, što se reflektira na ugled hrvatske države pred svijetom i poništava naše napore da stvorimo demokratsko društvo u kojem će vladati atmosfera dijaloga, poštivanja i snošljivosti, vrijednosti koje su nam svima na srcu. Ovakav potez predsjednika Općinskog suda u Splitu zavrjeđuje pozornost svih odgovornih u strukturama sudbene vlasti u Hrvatskoj. Nakon ovakvoga gafa, predsjedniku Suda više nije mjesto u pravosuđu.
* Međutim, neslužbene informacije govore da Šarić odlazi na mjesto u Županijski sud. Što bi za sudstvo značilo njegovo premještanje na višu dužnost?
- Za sada je to tek glas ulice. Tražio sam od ministra pravosuđa da se protiv Šarića pokrene stegovni postupak, a ne da ga se premješta s jedne sudačke funkcije na drugu. Ovaj je slučaj zavrijedio veliku pozornost, ali ne toliko zbog nesmotrenosti same osobe. Mene ta osoba ne zanima, zanima me slučaj, postupak, kakve treba spriječiti kao zlu pojavu, posebno u sudbenoj vlasti i u sustavu, gdje treba provoditi načela Ustava, zakone i izvršavati odluke suda, što se ovdje nije radilo. Dakle, slučaj zaslužuje pozornost, a i osudu aktera.
 
UPITNI CILJEVI
Tražio sam od ministra pravosuđa da se protiv Šarića pokrene stegovni postupak, a ne da ga se premješta s jedne sudačke funkcije na drugu. Ovaj je slučaj zavrijedio veliku pozornost, ali ne toliko zbog nesmotrenosti same osobe. Mene ta osoba ne zanima, zanima me slučaj, postupak, kakve treba spriječiti kao zlu pojavu
 
* Splitska podružnica UHVDDR-a tvrdi da je Šarić “štitio interese hrvatske države”, da je on “moralan, human i pošten čovjek” s “hrvatskom nacionalnom sviješću”. Vas su pak, zbog zahtjeva za smjenjivanje Šarića proglasili “dokazanim neprijateljem hrvatskih branitelja”.
- Ne znam što je sve gospodin Šarić organizirao u Splitu za svoju obranu. Ako je ovo njegov scenarij, očito je da zlorabi osjećaje branitelja iz Domovinskog rata, koji nisu dovoljno informirani, ne znaju i niti mogu znati sve dimenzije i ozbiljnost ovoga slučaja. Zloupotreba osjećaja i neinformiranosti građana te manipulacija tim ljudima isto je tako nemoralan čin kao što je nemoralan čin da predsjednik Općinskog suda ne izvršava odluke vlastita suda i širi atmosferu nacionalne i vjerske nesnošljivosti među građanima Hrvatske. Njegovi postupci dovode u pitanje čast, dignitet i ugled ove države, a pogotovo pravosudne vlasti. Takve manipulacije ljudima, kao i pisanje da se vraćaju srpski generali, razapinjanje Ustavnog suda po novinama, proglašavanje protuhrvatskima onih institucija koje brane pravni sustav i ustavna načela, podmetanje ljudima i stvaranje atmosfere nepovjerenja - sve su to pojave čiji su krajnji ciljevi vrlo upitni, baš kao i moralnost ljudi koji to rade.
* Ako i prihvatimo tezu da su branitelji neinformirani i manipulirani, ostaje nam izjava splitsko-dalmatinskog župana Branimira Lukšića koji doslovce kaže: “Ovdje je riječ o važnom dijelu prava i ne bi se smjelo dopustiti da ga kreiraju samo pravnici, nego svi građani Hrvatske.” Kakvo je to pravo koje će kreirati ulica?
- To je vrlo čudna izjava za čovjeka tog obrazovanja, za sveučilišnog profesora, za pravnika i župana. Komentar nameće izjava sama od sebe. Kao da ju je dao netko tko sjedi u parku na klupi i nema pojma što se oko njega događa, pa razgovara sa svojim prijateljima o nečemu bez glave i repa. Ne postoji nijedna činjenica koja bi potkrijepila takvu županovu izjavu, kojoj se ne mogu načuditi, ako je doista izrečena.

TERET EMOCIJA
Izjava Branimira Lukšića kako pravo ne smiju kreirati samo pravnici nego svi građani Hrvatske vrlo je čudna za čovjeka tog obrazovanja, za sveučilišnog profesora, za pravnika i župana. Kao da ju je dao netko tko sjedi u parku na klupi i nema pojma što se oko njega događa, pa razgovara sa svojim prijateljima o nečemu bez glave i repa. Ne postoji nijedna činjenica koja bi potkrijepila takvu županovu izjavu
 
* Dopredsjednik splitsko-dalmatinske podružnice UHVDDR-a Zoran Ilić kaže da je “jedno sjediti u nekom uredu i suspendirati članak 102, a drugo provesti ga na terenu bez ijedne kapi krvi”. Znači li to da se trebamo nadati prolijevanu krvi zbog provođenja mišljenja Ustavnog suda i funkcioniranja pravne države?
- Veliki problem uspostave pravne države u Hrvatskoj jest to što se još uvijek služimo prijetnjama. Međutim, nije točno da je Ustavni sud suspendirao odluku bivšeg Zakona o stambenim odnosima, nego je dao tumačenje te odluke po kojoj se onome za koga se tvrdi da je napravio kazneno djelo protiv čovječnosti, morala, ljudi ili hrvatske države, to mora dokazati, i o tome mogu odlučivati sudovi, a ne ulica, pojedinac, netko tko je frustriran, neinformiran ili netko tko u ovoj zemlji živi od emocija, umjesto da poštuje pravni sustav i da se ponaša razumno i dostojanstveno.
* Najnoviji izvještaj OESS-a o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu Vlada je odbacila kao tendenciozan. Kako vi komentirate taj izvještaj?
- Taj izvještaj još nisam dobio, ali, poučen ranijim izvještajima, mogu reći da se oni najčešće nalaze u sferi dobrih namjera, ma koliko bili predimenzionirani ili sastavljeni po nejasnim kriterijima. I OESS-ov izvještaj shvaćam u funkciji dobrih namjera, i nema razloga politizirati taj dokument. U raspravu o tom izvješću uključio bih se tek jednom rečenicom: mnoga su međunarodna izvješća o stanju ljudskih prava bila rezultat naše stvarnosti, a samo je bilo pitanje različitih pristupa njihovu pisanju.
 
PAT POZICIJA
 
* Postoji i dokumentirani izvještaj Hrvatskoga helsinškog odbora o zločinima počinjenima za vrijeme i nakon Oluje na području biše RSK. Ministri Ivan Penić i Zvonimir Šeparović HHO-ov su dokument proglasili “tendencioznim”. Kako tumačite tu njihovu ocjenu?
- Najveći broj slučajeva spomenutih u izvješću HHO-a, prema našim saznanjima, nastao je nakon Oluje. Na žalost, tada je došlo do pojava o kojima se govori u ovim izvješćima, do stanja na koje smo upozoravali i mi prije dvije godine, što je također dočekano s velikim negodovanjem u javnosti. Međutim, nemam podataka da su to napravili oni koji su uzeli pušku i branili Hrvatsku i oslobađali je. Ali nekoliko mjeseci poslije Oluje događale su se pojave koje nisu bile poznate hrvatskoj javnosti, a s kojima su međunarodne organizacije bile dobro upoznate i što se negativno odrazilo na politički položaj Hrvatske u svijetu. Nitko nije imao pravo u pljačkaškim akcijama oduzimati tuđu imovinu, zlostavljati i ubijati ljude. Uostalom, i ministar pravosuđa Šeparović je izjavio da je procesuirano pet tisuća takvih slučajeva. Je li pet tisuća slučajeva malo? Ako hoćemo braniti svoj obraz, moramo dignuti glas protiv toga. Mora se reći da je tih djela bilo, da su pojedine skupine kopirale upravo one metode po kojima su Hrvati stradavali tokom rata.
* Aktivisti nevladinih organizacija koje djeluju na terenu upozoravali su nekoliko puta da još uvijek nema rezultata rada komisija za povrat imovine. Koliko će dugo povrat imovine njihovim vlasnicima biti problem?
- Problem je što Hrvatska ne može tako brzo riješiti pitanja vraćanja imovine u posjed njihovim vlasnicima jer još uvijek postoji velik broj građana čiji su domovi porušeni, kuća koje nisu obnovljene, kuća u kojima su izbjeglice i prognanici iz naše i susjedne države, a među njima ima i onih koji se više ne žele vratiti. Zajedničko rješavanje svih slučajeva odjednom više nije moguće. Taj se problem rješava polako, pilot-programima, što otežava brže i efikasnije vraćanje građana svojim domovima. Komisije koje rade donose rješenja da se ukida korištenje tuđih kuća, ali zakon kaže da se rješenja ne provode dok se ne nađe odgovarajući smještaj za te nesretnike koji su u tuđim kućama. Stvara se pat-pozicija i ništa se pozitivno ne događa, bar ne u onom smislu u kojem je išla intencija vraćanja ljudima u posjed njihovih kuća i imanja.

GRIJESI LOKALNIH MOĆNIKA
 
* Drugim riječima, ovdje je privatno vlasništvo jedna vrlo nesigurna i slobodno tumačena kategorija?
- Vlasnička prava nisu sporna, ali je sporna uspostava sadržaja tog vlasničkog prava, jer Hrvatskoj danas nedostaje oko 50 tisuća stambenih jedinica za rješavanje ovog problema. Recimo, Hrvati se ne mogu vratiti u Podunavlje jer su tamo Srbi koji su izbjegli za vrijeme Oluje ili u drugim situacijama. Njihove su pak kuće zauzele izbjeglice iz Bosne koje se ne mogu vratiti u Bosnu, i tako se zatvara jedan krug koji se ne može riješiti bez radikalnog ulaganja u obnovu i izgradnju stambenih jedinica za sve stradalnike. To je sada strateško pitanje Hrvatske jer bi ono uvjetovalo i brže procese našeg uključenja u međunarodne asocijacije. To može biti političko pitanje tek u glavama lokalnih moćnika koji ne priznaju hrvatske zakone i koji sami sebe smatraju državom.
* Ali upravo i jest problem u tim lokalnim moćnicima koji svako pitanje o daljnjem raspolaganju tuđom imovinom smatraju nedopuštenim i uopće ne žele o tome razgovarati. Poznati su slučajevi ljudi koji se nisu ogriješili o nijedan zakon, imaju sve dokumente, ali ne mogu u svoju kuću jer se u nju smjestio netko tko nije izbjeglica; neke su kuće čak pretvorene u crkve, a njihovi se vlasnici stigmatiziraju kolektivnom krivnjom?
- Svim ljudima treba biti jasno da ne postoji kolektivna odgovornost, već samo odgovornost zločinaca, bez obzira kojem narodu pripadali. Ako želimo biti pravna država, možemo govoriti samo s aspekta poštivanja zakona. Mnogi na lokalnoj razini nemaju čime riješiti takve probleme. Mnogi su umislili da su upravo oni jedini branitelji državnih vrijednosti i sloboda, pa voluntarizmom, neznanjem i nepoštivanjem pravnog sustava dovode do još većih problema. Nastalo stanje mora rješavati država preko svojih županijskih ureda, koji trebaju biti kontrolori rada tijela lokalne samouprave. Državna vlast je na lokalnu samoupravu, nemoćnu, nedovoljno stručnu i nedovoljno organiziranu, prenijela dio obveza da bi sa sebe skinula odgovornost. Svi plaćamo visoku cijenu takvog stanja. Postoje materijalna ograničenja zbog kojih se nastala situacija teško rješava.
 
SUMNJIVI KRITERIJI
 
* Jeste li zadovoljni reakcijama organa vlasti nakon što ih upozorite na nepravilnosti i kršenje zakona?
- S državnim tijelima uprave uspostavili smo dobru suradnju, jer tamo su ljudi koji probleme sagledavaju u svoj njihovoj širini, koji su obrazovani, koji mogu brzo reagirati i koji prepoznaju što je državni i nacionalni interes. S druge strane, na lokalnoj razini imamo lokalne vlasti koje nisu sposobne reagirati u svakoj situaciji i primjenjivati zakone, niti prepoznati državne interese jer imaju neke svoje kriterije, koji su katkad ozbiljno vezani za neka stanja emocija koje smo naslijedili iz Domovinskog rata.
* Zbog slučaja s predsjednikom suda Šarićem sada je i stanarsko pravo proglašeno “socijalističkom kategorijom” koju “treba zaboraviti”. Unatoč izmijenjenim zakonskim propisima, može li se institucija stanarskog prava zaboraviti?
- Stanarsko pravo jedno je od naslijeđenih prava koje je pretočeno u mogućnost građana da to pravo pretvore u vlasničku kategoriju. Zna se pod kojim se uvjetima gubilo stanarsko pravo, i pod kojim uvjetima su stanarska prava vraćana ljudima koji su napuštali Hrvatsku tokom rata. Mislim da je najveći dio toga reguliran na zakoniti način. Ako i postoje neke osobe koje još uvijek traže povrat stanarskog prava, detaljnu evidenciju o tim slučajevima nemam. Eventualno je može imati Ministarstvo pravosuđa ili Ministarstvo uprave, možda Ministarstvo obrane za one koji su pripadali skupini vojnih osoba. Sve je manje takvih slučajeva, pramda i taj mali broj zna biti drastičan, pogotovo ako građanin Hrvatske, s reguliranim državljanstvom i bez ikakvih drugih zakonskih prepreka, traži da mu se vrati njegovo stanarsko pravo. Zakon o stambenim odnosima više nije u pravnom sustavu RH, a ova halabuka koja se digla oko tumačenja Ustavnog suda inspirirana je sasvim drugim pobudama ljudi koji ne čitaju odluke Ustavnog suda, koji to ne žele ili rade na zlonamjeran način, dakle, koji ne žele poštivati odluke institucija hrvatske države. Onda imamo ovo što imamo, da pokušavaju izvesti na ulicu nezadovoljne i neinformirane građane, koji nemaju zle namjere, ali mogu biti opasno zavedeni.
 
PUT U DEMOKRACIJU
 
* Ministar Ivan Penić je prije nekoliko dana na press-konferenciji najavio mogućnost tužbe protiv Feral Tribunea samo zato što smo od njega tražili očitovanje o popisu navodno nestalih ljudi, na što nikada nismo dobili odgovor. Kako komentirate Penićev istup?
- Na tisku je da postavlja pitanja, koja su često u funkciji rješavanja nekog problema, a ne u funkciji vrijeđanja pojedinih dužnosnika. Kao pravnik, mislim da takva tužba može biti upitna.
* Tokom razgovora nekoliko ste puta spomenuli emocije i njima pokušali ublažiti neke postupke državnih dužnosnika. Ne mislite li da naši ministri, predsjednici sudova i općina imaju previše emocija, a premalo rade na uspostavi pravne, građanske države?
- Mi smo na putu uspostave građanske države. Došli smo do slobode, i sada treba uspostaviti kulturu odnosa i snošljivosti, a masovno grubijanstvo zamijeniti bogatstvom različitosti i razmjenom mišljenja. Od Hrvatske treba napraviti mjesto utakmice za budućnost, a ne ring u koji ćemo izlaziti iščašenih mozgova. Mi tek sada tražimo putove za uspostavu demokratskog društva.
 
Milivoj Đilas - 715

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.04.1969  Lamer Nenad
28.04.1962  Ćorić Pero
28.04.1956  Mikša Branko
28.04.1956  Plačko Krunoslav
28.04.1950  Lončar Ante
28.04.1948  Črnja Miroslav
28.04.1945  Bežen Ante
28.04.1944  Juras Josip