Slavko Linić |
|---|
 |
SLAVKO LINIĆ, GRADONAČELNIK RIJEKE, GOVORI O POJAVI CRNOKOŠULJAŠA NA RIJEČKIM ULICAMA TE O SVOJEMU GRADU KOJI U SOCIJALNOM POGLEDU VEĆ DIŠE NA ŠKRGE
Kad sam na pojedinim sudionicima mimohoda hrvatskih branitelja vidio fašistička obilježja, a živim u gradu koji je antifašizam oslobodio i vratio u Hrvatsku, nisam mogao u tome sudjelovati. Ja sam na mimohod došao kao sudionik, ali kad sam ugledao crne uniforme, okrenuo sam se i otišao, zato što Rijeka, koja je i sama dala obol Domovinskom ratu, to nije zaslužila * Rijeka dosta uspješno skriva svoju tragičnu gospodarsku situaciju, a tu bih na prvo mjesto stavio Luku. U Luci sad imamo rat između državne ustanove i privatnog interesa pojedinaca da pokradu imovinu tog dioničkog društva. Politika tog poduzeća je očita: brodovi se ne prekrcavaju, nego tjeraju u Kopar, radnici se tjeraju van...
"Ne stidim se svojega antifašizma, ali se i te kako stidim hrvatskog fašizma"
"Apsurd je da državnu ustanovu vode ljudi koji tu imaju svoj privatni interes, a država ih još i plaća za to"
tekst
* zašto ste odbili prisustvovati službenom dijelu Prvog mimohoda hrvatskih branitelja, koji se na Dan državnosti održao u Rijeci i u sklopu kojega je bilo predviđeno da se i sami obratite sudionicima u mimohodu? Je li pojavljivanje pripadnika HOS-a u crnim košuljama bio jedini razlog?
- Gradonačelnik koji će u ovakvo vrijeme branitelje samo pozdraviti dobrodošlicom, dakle u vrijeme kad branitelji imaju toliko problema i kad su njihovi problemi toliko podcijenjeni, to je nešto što ja ne mogu sebi dopustiti. Isto tako, kad sam vidio na pojedinim sudionicima mimohoda fašistička obilježja, a živim u gradu koji je antifašizam oslobodio i vratio u Hrvatsku, nisam mogao u tome sudjelovati.
* Organizatori mimohoda optužuju vas da ste svojim nedolaskom pokazali nedostatak sluha za hrvatske branitelje?
- Organizator mimohoda je puno prije znao da gradonačelnik neće govoriti, ja sam to rekao još u petak. U isto vrijeme naša Gradska uprava pomogla je organizatorima mimohoda, osigurali smo im binu, orkestar i trsatske mažoretkinje, prema tome, ne stoji da smo ignorirali njihovu manifestaciju.
LOŠE DRUŠTVO
* Prema nekim informacijama, vi ste se ipak pojavili na Korzu prije mimohoda?
- Ja sam došao kao sudionik i kad sam vidio crne uniforme, okrenuo sam se i otišao, zato što Rijeka, koja je i sama dala obol u Domovinskom ratu, to nije zaslužila. Ja se jednostavno neću kretati u takvom društvu, s kojim mi u Rijeci nemamo ništa zajedničko. Nemam namjeru polemizirati s našim braniteljima, to neka čine oni koji su mimohod organizirali na ovaj način.
* Je li gradska uprava bila jedinstvena u tom stavu?
- To nema veze s gradskom upravom, to je osobna odluka Slavka Linića, građanina i gradonačelnika Rijeke, koji se ne stidi svog antifašizma, ali se i te kako stidi hrvatskog fašizma.
* Kakav je vaš komentar nakon prijetnji koje su čelnici HSP-a Ante Đapić i Boris Kandare izrekli na račun vas i primorsko-goranskog dožupana Teodora Antića? Vama je poručeno da ćete, kad HOS-ovci slijedeći put dođu u Rijeku, morati tražiti mjesto u gradu i županiji da se sakrijete?
- Na tu izjavu ja imam samo jedan komentar: građani Rijeke i čitave Republike Hrvatske imaju na jednoj strani Slavka Linića i njegove izjave, a na drugoj strani imaju tu gospodu i njihove izjave. Mi smo toliko različiti da nemamo apsolutno ništa zajedničkog i građani Rijeke i Hrvatske imaju mogućnost izbora, a ja se tom gospodom više uopće ne želim baviti.
* Nedavno smo na bivšem zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, danas Trgu hrvatskih velikana, bili svjedoci žestokih obračuna između pristaša i protivnika starog imena. S druge strane, Rijeka je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je sačuvao Ulicu žrtava fašizma? Dapače, na nju se nastavlja Titova ulica?
- Mi možemo govoriti o Titu ovo i ono, ali on je Hrvat i ja mislim da se mi Tita ne moramo sramiti. Upravo zato riječki vijećnici nisu prihvatili takve promjene naziva ulica: Riječani se ne žele zbog trenutnih raspoloženja sutra crvenjeti i sramiti. Neke ulice su i kod nas promijenjene, ali je to učinjeno s onim ulicama čiji su nazivi imali veze s jugoslavenskim gradovima i osobama iz jugoslavenske povijesti, njih smo zamijenili gradovima i osobama iz hrvatske i riječke povijesti, s time da s ove strane Rječine ima dosta talijanskih naziva, budući da tu žive građani Rijeke talijanske nacionalnosti. Isto tako, pazimo da naše ulice ne nose imena negativnih osoba iz hrvatske povijesti, tako da hrvatski fašisti kod nas nemaju šansu. Ipak je antifašizam vratio ovaj kraj Hrvatskoj, dok nas je NDH prodala Italiji.
* U istom poklon-paketu tada je bio i Split, pa danas svejedno ima Ulicu Mile Budaka, a više nema Ulicu žrtava fašizma?
- Ne znam, teško mi je to komentirati, ne poznajem dovoljno prilike u Splitu. Možda ljudi kod nas malo bolje pamte.
NEPOŽELJNI BRODOVI
* Kakva je gospodarska situacija u Rijeci?
- Rijeka dosta uspješno skriva svoju tragičnu gospodarsku situaciju, a tu bih na prvo mjesto stavio Luku, kojoj je svojedobno gravitirao najveći dio tržišta Istočne i Srednje Evrope i koja je još 1995., dakle poslije Bljeska, imala više od 3,5 milijuna tona godišnjeg prometa. I kad smo svi očekivali uzlet, promet pada na dva milijuna tona i mi se stalno borimo da to održimo, premda s dobrom organizacijom posla ne bi bio problem premašiti teret i od četiri milijuna tona. Odgovor na tu zagonetku je jednostavan: pljačka pod okriljem privatizacije, pljačka koje se svi moramo stidjeti.
* Vi se obično ne libite od p(r)okazivanja krivaca?
- Luka je trgovačko društvo koje je 78 posto u državnom vlasništvu, od čega 56 posto pripada Fondu za privatizaciju. Politika tog poduzeća je očita: brodovi se ne prekrcavaju nego tjeraju u Kopar, radnici se tjeraju van... U isto vrijeme Sabor RH je zakonima o lukama i lučkom dobru formirao Lučku upravu koja kao državna ustanova treba upravljati Riječkom lukom. Vi sad imate rat između državne ustanove i privatnog interesa pojedinaca da pokradu imovinu tog dioničkog društva. Osuđujem sve one koji su u tome sudjelovali, od bivšeg ministra Milana Kovača, do svih ostalih.
* Oni kažu da naprosto nema dovoljno robe?
- Kopar je 1992. imao dva milijuna tona godišnjeg prometa, a danas je došao do sedam milijuna. U Mediteranu, dakle, robe i tereta ima, a ova ekipa radi sve da taj teret otjera iz Riječke luke. To se vidi i u odnosu prema potencijalnim inozemnim ulagačima: njemačke partnere, koji su nudili povećanje godišnjeg prometa od 1,5 milijuna tona, dioničko društvo je odbilo; mađarski premijer je više puta dolazio u Rijeku, ali je svejedno otjeran. Apsurd je da državnu ustanovu vode ljudi koji tu imaju svoj privatni interes, a država ih još i plaća za to. Ja sam vjerojatno zločinac, jer se borim da brodovi ipak dođu u Rijeku. Možete li zamisliti da meni direktor Riječke luke govori da će, ako povećamo promet za 1,5 milijuna tona, u Luci biti manje zaposlenih!? To je za povraćanje, a isto tako i za pitanje nalazi li se čovjek u Diznilendu ili u ludnici. A taj čovjek koji smatra da više robe znači manje radnika, taj čovjek je još uvijek direktor Luke. Ako je to kapitalistička logika, onda sam ja ekonomiju učio negdje drugdje.
"USPJEŠNI" DIREKTORI
* Što je s riječkim brodogradilištem 3. maj?
- Od 1990. riječko su brodogradilište vodili ljudi koji su ga pljačkali i igrali se njegovim ugledom. Istina je da je država tu potrošila velike novce, ali je ona i postavila te ljude. Posljednji je direktor otišao nakon što je iz Dubrovačke banke izvukao 40 milijuna dolara. I opet je u svemu sudjelovala ista ekipa, Kovač i društvo.
* Ni treća velika riječka firma, brodar Croatia line, ne spominje se po dobru?
- Croatia line je tvrtka o kojoj ništa ne možete saznati, ni o njezinoj sudbini ni o daljnjim planovima. Imate činjenicu da se od 56 brodova došlo na 25, imate dalje činjenicu da se do “uspješnog” direktora Vukića uopće ne može doći i što onda reći nego “divimo se tim velikim Hrvatima”.
* Ti “veliki Hrvati” u pravilu ističu da je hrvatsko gospodarstvo uništio rat?
- Nije rat, nego je HDZ taj koji je uništio riječku privredu, koja je imala svoje mjesto na evropskom tržištu. Svako opravdanje da nas je rat udaljio od evropskog tržišta notorna je laž. Pravi razlog nisu ni nestručni ljudi, i to je laž, nego je razlog u privatnim interesima. Žalosno je da ja kao gradonačelnik tu nisam mogao ništa učiniti.
* Kakva je socijalna slika grada i koliko riječko Poglavarstvo ulaže u socijalu?
- Bilo je više studija, a s Ekonomskog fakulteta došao je zapanjujući podatak da je više od 50 posto riječkog novca otišlo iz Rijeke, to je podatak od prije tri godine. Budući da imamo jaki socijalni program, razumljivo je da imamo i organizirano praćenje socijalnog statusa građana. Moram reći da je žalosno što su korisnici socijalne pomoći sve više mlađi i radno sposobni ljudi. Oni ili ne rade ili ne primaju plaću ili primaju manje od standarda, koji za četveročlanu obitelj iznosi 2700 kuna. Čak trećina naših građana je ispod tog praga. Žalosno je da među korisnicima socijalnih programa umirovljenici čine manjinu. Mi smo čak mislili ove godine to ukinuti, jer smatramo da je deplasirano socijalnu pomoć davati zaposlenima i radno sposobnima, ali kad smo vidjeli da oni čine većinu ugroženih, odustali smo od te namjere.
PREDMET NAPADA
* Zamjeraju vam netolerantan odnos prema riječkoj kulturi?
- Ja polazim od toga da ću uvijek biti predmetom napada, i to iz vrlo jednostavna razloga: po struci sam financijer, odnosno ekonomist, i položaj gradonačelnika ne doživljavam kao luksuz, nego kao radnu obavezu. Osnovna stvar je da građani Rijeke nisu toliko bogati da mogu plaćati nerentabilnu socijalističku kulturu. Ja sam političar koji će možda i otići zbog toga, ali ako se u kapitalističkoj Hrvatskoj želi kultura, onda ta kultura mora zarađivati, odnosno pokrivati barem dio troškova. Mi vijećnici smo odlučili da svaki kulturni projekt koji ćemo podržati, mora zaraditi 30 posto svojih troškova. Dakle, projekt ne mora biti profitabilan, ali se ne može osloniti isključivo na novac poreznih obveznika. Prigovaraju nam da više trošimo na karneval nego na kulturu, što je teška neistina: za kulturu godišnje izdvajamo 45 milijuna kuna, a za karneval 500-600 tisuća kuna, dakle stotinjak puta manje.
* Očekujete li neke pozitivne pomake već ovoga tisućljeća?
- U gospodarstvu se ništa ne mijenja, niti znamo izlaz za Luku, brodogradilište i Croatia line, niti znamo rješenje za Tvornicu papira ili za Tvornicu brodskih motora Torpedo. Gradska uprava, koju HDZ optužuje da je profitabilno poduzeće, pokušava razriješiti pitanje velikog broja otpuštenih radnika. Upitno je više od 30 tisuća radnika: dio ih je već bez posla, a drugom dijelu će se to uskoro dogoditi. Mi u Rijeci pokušavamo forsirati tercijarne djelatnosti i tu vidimo izlaz.
AUTOR: Damir Pilić - 716 |
|||||
