Kažu da mačka ima sedam života, pa zato i preživi padove i s osmog kata. Koliko li tek političkih života ima na raspolaganju Ivić Pašalić, predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, kad uspijeva izbjeći mnoge, nimalo nježne, udarce stranačkih i oporbenih suparnika? U jeku takozvane »obavještajne afere« poentirao je u skladnoj i izrazito ofenzivnoj parlamentarnoj raspravi dobro pripremljenih hadezeovih zastupnika, ali je istodobno smijenjen pročelnik HIS-a, navodno njegov »kadar«. Tko je gubitnik, tko dobitnik? Neki prognoziraju da slijedi i njegova politička »demontaža«. Po razboritom i mirnom, nimalo uzrujanom ili paničnom ponašanju našeg sugovornika, ne da se zaključiti priprema li se to. Već za tjedan dana počet će skupljati dodatnu energiju na Brijunima, gdje će se kraće odmarati s obitelji.

• Završena je konačno i dugo tražena rasprava u Saboru o radu obavještajno sigurnosne službe. Oporba, čini se, nije iskoristila priliku?
- Rekao bih da je ta rasprava uistinu bila jedno od boljih i važnijih događanja proteklih mjeseci u Saboru. I na ovom se primjeru pokazalo da ni moja stranka, ni opozicija, ne trebaju bježati ni od jedne teme koja se hrvatskoj javnosti nametne. Sabor je mjesto gdje se na primjeran način treba razgovarati, čak i kad se stvori medijska galama i digne prašina bez argumenata, na osnovu citata iz senzacionalističkog tiska. U protivnom, u javnosti se stvara atmosfera kao da vlast prikriva zlouporabe i potiče kršenje Ustava i zakona. Rasprava u Saboru je pokazala da takvih zlouporaba u službama nije bilo, da nitko od sudionika u raspravi nije iznio ništa osim pukog prepričavanja detalja objavljenih u žutome tisku. Ona je uz to pokazala zrelost hrvatskih parlamentaraca, osim nekih iznimaka koji su u stanju koješta pričati ne obazirući se na argumente nego na količinu svojih riječi.
 

• Zašto niste prihvatili osnivanje istražnog povjerenstva?
- U početku smo bili otvoreni i za tu ideju, ukoliko u raspravi budu iznijete bilo kakve činjenice koje bi opravdale njegovo osnivanje. Nije ih bilo! Osim toga, prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, ona se ne mogu osnivati ukoliko su u tijeku odgovarajući istražni i pravosudni postupci, a jesu.
• Gospodin LukaTrconić je jednom prilikom izjavio da vam je osnivanje istražnog povjerenstva bila idealna prilika da skinete sa sebe teret optužbi o vašoj navodnoj, nikada dokazanoj, vezi s Dubrovačkom bankom?
- Meni bi bilo jako drago da je opozicija išla s takvim zahtjevom u vrijeme kad je taj problem nastao. Nakon mnogih optužbi na moj račun, ne vidjevši drugog načina dokazivanja i raščišćavanja izmišljene afere, podnio sam privatnu tužbu. No zanimljivo je to što govori gospodin Trconić: da je to izvrsna prilika da ja dokažem svoju nevinost! To je valjda doprinos odvjetnika Trconića pravnoj znanosti. Ja, dakle, trebam dokazivati svoju nevinost umjesto da oni koji me optužuju dokažu moju eventualnu krivicu!
• Ipak je nakon dobre saborske rasprave došlo do krupnih smjena na čelu nekih obavještajno-sigurnosnih službi koje su, tvrdite, bile uspješne. Ne priznajete li time krivicu, odnosno pogreške?
- Odgovorit ću sportskim rječnikom. U okolnostima kad protivničke ekipe pojačavaju svoje redove i kada udaraju svim sredstvima, logično je da i naš trener uvodi u igru jake igrače koji mogu ojačati našu momčad i drugačije ih raspodijeli unutar ekipe. Takav je igrač, uvjetno govoreći, Miroslav Tuđman. To je apsolutno dobar kadrovski potez, kao što je to i odlazak Družaka u Ministarstvo obrane.
• Kako biste se obranili od tvrdnje da odlaze vaši ljudi?
- Iako znam da mnogi neće vjerovati, ponavljam: nema mojih ljudi. U HDZ-u imam puno prijatelja s kojima se znam godinama, koji su mi bliski.
• Počinje li »demontaža« ministra Ivana Penića i kakva je vaša pozicija s obzirom da se u tisku kalkulira i s vašom političkom sudbinom?
- Oni koji mene pokušavaju »demontirati« to pokušavaju još od mog ulaska u takozvanu visoku politiku, a to znači od dana kad sam izabran za predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a u rujnu 1992. Od tada pa do danas uvijek postoje neki koji bi mene rado maknuli iz politike, od Jože Manolića koji se u svim okolnostima, nezaobilazno, pojavljuje u medijima kad god ima priliku nešto reći o meni, pa do njemu sličnih, istih »promanolićevskih« karakteristika. Ti ljudi puno rade, ali bez rezultata! Kad je riječ o ministru Peniću, ne radi se ni o kakvoj demontaži. Dapače, držim da je tijekom saborske rasprave ministar Penić pokazao sve odlike koje je jedan dobar ministar unutarnjih poslova treba imati. Pred cjelokupnom javnošću vrlo je jasno i argumentirano branio sve postupke Ministarstva unutarnjih poslova, pa i one najosjetljivije, čime je učvrstio svoju poziciju.
• UNS-ova nadzorna služba utvrdila je da su sva prisluškivanja obavljena u skladu sa zakonom. Je li to dovoljno dobar odgovor na optužbe o masovnom prisluškivanju?
- Ministar Penić je jasno rekao, i to brojkama dokazao, da nije bilo masovnog prisluškivanja. Uostalom, za to ne postoje ni sigurnosni razlozi, ni tehničke mogućnosti.
• Ima li ipak naš sigurnosno-obavještajni sustav »slabe točke«, s obzirom da na kraju ipak niste pronašli one koji »trguju« tajnim dokumentima?
- Osobno smatram da je taj sustav dobar, što potvrđuje sve ono što su proteklih devet godina službe učinile, od početka srpske pobune, u vrijeme rata pa do procesa mirne reintegracije. Ako se rad obavještajno-sigurnosnog sustava ocjenjuje, a držim da treba, u odnosu na njegove strateške doprinose nacionalnoj sigurnosti, onda se mogu dati najbolje ocjene. Nažalost, nakon okončanja neposredne ugroze za hrvatski suverenitet, njihov se rad u javnosti prikazuje tendenciozno i želi, ne slučajno, u javnosti ocrniti. Današnja percepcija o službi stvara se temeljem onoga što je objavljivao »Nacional« i neke druge novine. Oni koji su bili u vrhu sigurnosno-obavještajnog sustava, frustrirani što odlaze s dužnosti, davali su dokumente koji su im bili dostupni u određenim vremenskim razdobljima. Kako se možete zaštititi od »provaljivanja« dokumenata što su bili dostupni ljudima iz samog vrha obavještajno-sigurnosnog sustava? Nažalost, gotovo nikako. Jer, kad država reagira na takve slučajeve i kada temeljem opravdane sumnje ispituje osobe za koje sumnja da su dostavljale dokumente, to se uzima kao krunski dokaz da je država Hrvatska totalitarna država u kojoj su svi masovno kontrolirani. Istina, neki su problemi i rezultat loših kadrovskih rješenja.
• Što će biti s gospodinom Šeparovićem? Hoće li se postupak voditi do kraja, i kako procjenjujete da će završiti? Trebaju li političari koji su obnašali visoke dužnosti, a potom, iz bilo kojih razloga, otišli iz službe biti izuzeti pred zakonom?
- Postupak protiv Šeparovića je u nadležnosti pravosudnih organa koji će ga voditi u skladu sa zakonom i, uvjeren sam, neopterećeni bilo kakvim političkim utjecajima. Ne bih želio špekulirati kako će postupak završiti. Brojni primjeri iz svijeta pokazuju da nitko nema pravo biti amnestiran pred zakonom, bez obzira koji posao i u kojem vremenu radi. Svatko mora odgovarati za nezakonitosti.
• Već danima traju natezanja između HDZ-a i oporbene šestorke o izbornom konsenzusu. Zašto ste rekli da se šestorka »patološki« boji koncenzusa i izbornih rezultata?
- Jedan sam od onih koji se već dugo zauzimaju za promjenu međustranačkih odnosa na hrvatskoj političkoj sceni. Prije više od godinu i pol dana u Zakladi hrvatskog državnog zavjeta održan je uspješan okrugli stol o hrvatskom višestranačju na kojemu sam upozorio na opasnost od konfrontacije i bipolarizacije, te agresivnog sučeljavanja među strankama. Zauzimao sam se za promjenu te politike, zalažući se za konsenzus o bitnim nacionalnim pitanjima. No, zauzimanje za konsenzus ne smije se tumačiti kao kapitulantstvo HDZ-a i odustajanje od političke borbe argumentima. Oporba se boji konsenzusa jer tada prestaje sučeljavanje s HDZ-om, a to je gotovo jedini razlog homogenizacije oporbene šestorke. Jer, kad je »neprijatelj« HDZ, tad su sve razlike među njima potisnute. U takvom političkom odnosu profitira najjača stranka, SDP, koja pomalo otima birače ostalim strankama i tako raste. Kad bi došlo do konsenzusa, izbile bi na površinu sve razlike koje postoje među strankama. Naime, one se moraju obratiti svojim biračima, a sigurno je da SDP, HSS ili HSLS ne mogu to učiniti na isti način i s istim programom. Ali postoji još jedan strah - od izbornih rezultata. U svim dosadašnjim izborima, izborni zakon je izglasan većinom HDZ-a.
Opozicija je uvijek najavljivala svoju pobjedu, a kad je izgubila izbore, opravdavala se lošim izbornim zakonom. Kad bi se sada zakon donio konsenzusom, neke bi političke stranke izgubile svoje glavne argumente za mogući izborni neuspjeh.
• Znači, slažete se s profesoricom Kasapović da oporba želi da HDZ odbaci njene ultimatume i tako dobije alibi za odustajanje od konsenzusa?
- Ne treba zaboraviti da profesorica Kasapović nije sklona HDZ-u, te da nastupa s oporbenih pozicija, ali spada među mudrije nezavisne političke analitičare. S tim se njezinim stajalištem slažem.
• Ona kaže da se političke vođe oporbe u Hrvatskoj boje donošenja konkretnih političkih odluka i preuzimanja rizika i odgovornosti za njih?
- Nema nikakve dvojbe da je tome tako. Ne bih htio da opet neki od njih iskoriste ovaj razgovor kao argument da ja želim dovesti u pitanje pregovore, ali sjetite se izjava nekih političara o planu Z-4, uvođenju hrvatske kune, o vojnoj operaciji, o mirnoj reintegraciji, o politici prema BiH, pa čak i stajališta o referendumu za državnu nezavisnost 1990.
• Gospodin Damir Kajin je zamjerio svojim oporbenim kolegama nedosljednost jer, kaže on, pregovore treba ili prekinuti ili voditi, a ne stalno postavljati nove uvjete, prekidati, a onda opet nastavljati?
- Ima nešto u tome. Smatram da razgovore treba nastaviti, kako bi došlo do suglasja o najvažnijim pitanjima, kako bi stranke imale vremena da se pripreme za izbore. Sve ostalo može čekati.
• Želi li oporba kadrovske ili načelne promjene na HRT-u?
- Mislim da se prije svega žele promijeniti ključni ljudi na Televiziji.
• Izbila je i nova afera oko skraćivanja vremena za reklame. Optužuju vas da tako »odrađujete posao« za OTV i ostale komercijalne televizije.
- S jedne strane se tumači kako sam ja doveo Obrada Kosovca i da upravljam i dirigiram HRT-om, a s druge strane da povlačim poteze koji bi tu istu Televiziju destabilizirali! Apsurdno. Nisam glasovao za amandman gospodina Hranjeca da se smanji vrijeme emitiranja reklama, a time i dotok novca na HRT, ali smatram da smo se mi zastupnici ponašali površno odlučujući o tako važnom pitanju. Smatram da hrvatska vlast ne može i ne smije svojim odlukama dovesti u pitanje redovito funkcioniranje HRT-a ni na koji način.
• Hoćete li žrtvovati Zlatka Canjugu na čelu Vijeća HRT-a i hoće li Jadranka Kosor zamijeniti Ivicu Vrkića?
- Osobno ne vidim razloga da se mijenja direktor HRT-a. Držim da on u tim mutnim i nemirnim vodama »plovi« dosta dobro, a preuranjeno je i govoriti hoće li doći do promjena u sastavu i vođenju Vijeća HRT-a, jer treba pričekati kraj razgovora između predstavnika HDZ-a i oporbenih stranaka o mogućim izmjenama Zakona o HRT-u.
• Hoće li biti izvanrednog zasjedanja Sabora?
- Mislim da neće.
• Znači, neće doći do dogovora s oporbom? Više ne popuštate?
- Citirat ću jednog ideologa ljevice koji je otprilike rekao da treba politizirati o bilo kojoj temi i HDZ-u diktirati svaki potez. Mi smo spremni za razgovore, ali to se ne može interpretirati kao popuštanje, jer u izbornoj godini bilo bi za svaku stranku političko samoubojstvo da joj protivnici diktiraju tempo.
• Jeste li spremni prihvatiti sugestiju oporbe da izbori budu petog prosinca?
- Tu se vidi nedosljednost ljudi iz oporbe. Oni traže da se zakon donese četiri mjeseca prije izbora, a onda postavljaju ultimatum o danu izbora. Izbori će biti u zakonskom roku, ali prerano je govoriti hoće li to biti u prosincu ili siječnju.
• Ne bojite li se da će tako dugo predizborno razdoblje dovesti do opasnih političkih situacija?
- Nadam se da profesorici Kasapović neće štetiti što ću je opet citirati. Ona je naime rekla da ta politika »napaljivanja« prijeti da cijelu zemlju »digne u zrak«. Slažem se s tom konstatacijom, ali i vjerujem da u Hrvatskoj ima dovoljno pametnih i odgovornih ljudi, ne samo u HDZ-u, nego i u oporbenim strankama, koji neće dopustiti nastajanje takve atmosfere. Realno je očekivati da će rujan, listopad i prva polovica studenog biti mjeseci ozbiljnog i odgovornog rada, ali da se nećemo dodatno konfrontirati i predizbornu atmosferu dovesti do usijanja.
• Teško će netko vjerovati u vaše dobre namjere! Nije vam se vjerovalo kad ste predlagali izradu izbornog kodeksa i ostalih principa političkog nadmetanja.
- Moji politički protivnici, ne samo iz oporbenih redova, sustavno prešućuju sve što predlažem. Tako su, primjerice, mnogi u četiri oka prihvatili moje upozorenje o opasnosti bipolarizacije političke scene, potrebu donošenja etičkog kodeksa i uvođenja stručnjaka kao arbitara i moderatora u pregovore oko izrade izbornog zakonodavstva. Međutim, javno su to prešućivali jer se nije uklapalo u model kojeg primjenjuju u političkom obračunu sa mnom. S druge se strane traži i najmanja sitnica iz mojih javnih nastupa da bi se potkrijepila teza da sam rigidni desničar i nedemokrat.
• Zašto je Hrvatska tek sada podignula optužnicu protiv Jugoslavije?
- Hrvatska je bila suočena sa srpskom agresijom koju svijet nije htio tako prepoznati sve do operacije na Kosovu. Tvrdili su da se radilo o građanskom ratu. U tim okolnostima, morali smo i ratovati i pregovarati s tim režimom. Kad smo riješili svoje temeljne državne interese i učvrstili granice, došlo je vrijeme da podnesemo tužbu Međunarodnom sudu pravde za počinjene zločine, i zbog žrtava i zbog povijesti.
• Naši najviši državni dužnosnici optužili su ovih dana gospodina Sorosa za pokušaj miješanja u naša unutarnja politička pitanja.
- O njegovim izjavama znam samo iz izvješća naših veleposlanika. No činjenica je da gospodin Soros i »Otvoreno društvo« imaju apriori negativan stav o nacionalnim državama i nacionalnim vrijednostima, koje prepoznaju kao retrogradne, i njegova aktivnost u Hrvatskoj usmjerena je na borbu protiv njih, makar je to zamaskirano i nekim drugim aktivnostima koje ne možete ničim osporiti, kao što su donacije fakultetima, bolnicama, medijima. Nažalost, dijelovi ukupnog projekta »Otvorenog društva« imaju stvarni cilj dovesti u pitanje i ocrniti tradicionalne nacionalne vrijednosti od kojih mi nećemo odustati, što ne znači da smo protiv demokratskih standarda.
• Kažu da ste protivnik pristupa eurointegracijama?
- Neki u oporbi misle da imaju pravo dijeliti etikete i da oni određuju kriterije tko je za europske integracije, a tko protiv. Iz svega onoga za što se zauzimam i javno govorim proizlazi da aktivno dajem doprinos da se Hrvatska na prihvatljiv način integrira u europske integracije što je moguće prije. Za razliku od njih, meni to nije politička parola.
• Zbunjujete šire stranačko članstvo različitim interpretacijama Pakta o stabilnosti.
- Pakt o stabilnosti tek je jedan u nizu prijedloga za različite oblike integracija na ovom prostoru. Stajalište HDZ-a o njemu vrlo je jasno. Hrvatska je za sve oblike suradnje sa svojim susjedima, ali ne na način da je bilo kakvi paktovi vrate u bilo kakve, formalne ili neformalne, sveze kakve smo imali s bivšom Jugoslavijom. Svjesni smo činjenice da se prostori moraju integrirati, ali ne na račun gubljenja nacionalne samobitnosti.
• Nedavno ste izjavili da će HDZ na izborima dobiti 35 posto glasova i relativnu većinu mandata. Zamjeraju vam što mandati bitnije nadrastaju postotke.
- Procjenjujem da ćemo dobiti od 35 do 40 posto glasova, a izborni model, kad je riječ o podjeli mandata, odgovara i drugim jakim strankama. Stranka koja bude bolja, dobit će i više mandata, a oporba je uvjerena da će to biti oni. Nema izbornog modela koji bitnije može pomoći slabim strankama.
• Ostajete li na ovom vrlo osjetljivom mjestu?
- Kad sam dolazio na tu dužnost, u rujnu 1993., savjetničko mjesto uopće nije bilo atraktivno. Mnogi su moj dolazak u Predsjedničke dvore tada tumačili kao moje političko umirovljenje.
Čovjek svojim osobinama daje snagu nekom mjestu. Ako ste ličnost, bit ćete faktor na svakoj dužnosti. Već sam rekao da će moje vrijeme, ako će ikada doći, biti za deset do petnaest godina.

Aleksa Crnjaković