Hoće li stvarno uskoro biti osnovano vijeće za provjeru tajnosti, kao što je to predloženo u Zakonu o zaštiti tajnosti podataka koji je na snagu stupio još 1996.? Naime, na posljednjoj je sjednici Zastupnički dom zadužio Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da predloži sastav tog vijeća koje nikad nije osnovano. O tome smo razgovarali s Jozom Radošem, glavnim tajnikom HSLS-a i članom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

• Znate li kad će saborski Odbor predložiti sastav vijeća za provjeru tajnosti?
- Primjer tog vijeća pokazuje neodgovornost Vlade, odnosno vladajućih struktura, budući da je zakon donesen prije nekoliko godina. Zasad o tome nemam nikakvih informacija, već je to samo najavljeno na sjednici Odbora.
• Zašto zakon o zaštiti tajnih podataka nije stupio na snagu i zašto nikad nije osnovano vijeće za provjeru tajnosti?
- Saborska većina se prema zakonima odnosi neodgovorno, a Vlada to prihvaća. Tako je i sa Zakonom o uredu za nacionalnu sigurnost, gdje nisu poštivane dvije odredbe. Jednako se saborska većina odnosi i prema Zakonu o tajnosti podataka, a svaka vlada kad joj se pruži prilika i kad nema kontrolu parlamenta, to prihvaća i zlorabi.
• Hoćete reći da to vijeće nikad nije osnovano zbog saborske »aljkavosti«?
- Da, tako je.
• Je li razlog što se vijeće za provjeru tajnosti osniva sada to što zadnjih mjeseci »cure« dokumenti s oznakom povjerljivosti?
- Da. Time je saborska većina opovrgnula logiku - umjesto da to vijeće služi za zaštitu novinara, koji mogu biti optuženi za provjeru tajnosti podataka, prema nekim izjavama izgleda da ga većina u Saboru razumije kao tijelo koje će zastrašivati novinare i štititi one koji loše rade svoj posao.
• Što ako se dogodi da novinar ima ekskluzivnu informaciju koja je vrlo osjetljiva, a po Zakonu bi bio dužan tu vijest podastrijeti Vijeću koje bi ju trebalo analizirati? Hoće li vijeće imati pomalo paradoksalnu ulogu?
- To vijeće je tek ideja, a njegove nadležnosti i način funkcioniranja još nisu određeni. Naravno da ni jedan pravi novinar neće pristati da prethodno otkrije svoju informaciju i time izgubi ekskluzivnost. Postoje demokratske države u kojima novinar, radi ustavnog prava na slobodu informiranja građana, ne odgovara za informaciju koju je objavio bez obzira koji ona stupanj tajnosti ima, već odgovaraju one institucije koje su tu informaciju trebale čuvati. Držim da je to bolji sustav. Plašim se da će to vijeće, bez obzira na sastav, unijeti dodatnu zbrku.
• Znate li tko će biti članovi vijeća, kojih bi trebalo biti sedam?
- Sastav određuje saborska većina, pa će on vjerojatno opet biti poseban.
• Što mislite pod »poseban?
- Pokazalo se to na primjeru Vijeća HRT-a, koje u ovom sazivu ima više tzv. nezavisnih osoba, koje nisu stranački vezane, ali one poslušnije slijede HDZ-ovu politiku nego što je to radilo bivše Vijeće. Smatram da postoji opasnost da se u vijeće imenuju ljudi koji će pod »firmom« profesionalnosti i nezavisnosti, zapravo, biti HDZ-ovi ljudi.

Andrea Latinović